Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

EPULO 8

Oityi Ndyina Okunoñgonoka Konthele Yokukuatwa Kononkhono?

Oityi Ndyina Okunoñgonoka Konthele Yokukuatwa Kononkhono?

OMOKONDA YATYI TYAKOLELA

Omanima aeho ovanthu vekahi nokulalwa navo kononkhono haunene ovahikuena.

OITYI UNA OKULINGA?

Annette wakuatelwe otyo ehetyii etyi malingwa. Annette wati: “Nalinga atyiho opo ndyilityilike okukuatwa ko nonkhono. Nahetekela okuliyavela, mahi ondaka yange ayahatundu. Andyimukunyuna, andyimusane, andyimuvete nosoko, andyimunyae. Andyiivi onkhinkhi inthoma. Andyikala tyehena ononkhono.”

Inkha ukala motyitateka ngotyo, molingi ñgeni?

TALAMA IYA OSOKO!

Namphila hamwe welipongiya, mahi tyesukisa okulunguka unene tyina weenda kounthiki, mokonda ovipuka ovivi vipondola okumoneka. Ombimbiliya yati: “Okuhateka ha kuovanthuko vapepuka, novita ha viavanako vena epondolo. Ha vanongo vala vena okulia. Vana valunguka havo vala vena olumono. Tupu havokuna enoñgonoko vala vapandwa. Mokonda omuvo novitateka viuhulukila vala ovanthu aveho.”​—Eclesiastes 9:11.

Ovakuendye vamwe nga Annette, vakuatelwe no makongombanda. Ovakuavo onovanthu vehei ine ovanthu vomombunga yavo. Natalie, una omanima 10 wakuatelwe ko nonkhono nomukuendye ukala popepi neumbo liavo. Wapopia okuti: “Natumphuluka unene nokuakunda iya ponthyimbi anehetyipopi kovanthu.”

UHELIVELE ONOMBEI

Annette nkhele pamwe ulivela onombei mokonda yetyi tyaendelepo. Wapopia okuti: “Okulivela onombei ondyale yange onene. Ndyilitehelela okuti ñgeno ankho naluile vali opo andyeke. Tyotyili etyi anthoma nonkhiki andyiwele unene owoma. Anahalingi vali natyike mahi ndyilitehelela okuti ñgeno nalingile vali tyimwe.”

Natalie nae tupu ulivela onombei. Wapopia okuti: “Ankho hipondola okuyumba unene onthumbi mu vakuetu. Ovo tate vapopilile ame nondenge yange okuti tuna okukala kumwe tyina tukayanena kondye yeumbo, mahi ame anehetavela. Ame ndyisoka okuti naavela omphitilo omukuendye ukala popepi yeumbo lietu opo ankhuate kononkhono. Otyipuka otyo atyikalesa omapita ombunga yange, tyindyihama tyina ndyisoka ononkhumbi neveetela. Otyo tyindyihama unene.”

Inkha ove ulitehelela nga Annette ine onga Natalie, apeho hinangela okuti kualingile otyipuka otyo mokonda ankho wahanda. Ovanthu vamwe vaholeka ovipuka ovio, avapopi okuti ovakuendye ongotyo umwe valinga ine omunthu wokuekukuata ankho otyo umwe ahanda. Mahi petupu omunthu uhanda okukuatwa kononkhono. Inkha nthiki imwe wakuatelwe ko nonkhono ove haveko uvelwa onombei!

Tyotyili okutanga onondaka ombo mbati: “Ove haveko uvelwa onombei” tyapepuka, mahi okutavela konondaka ombo tyipondola okupuiya. Vamwe kavapopi etyi alingwa iya pahe avahimbika okulivela onombei nokusoka kovipuka ovikuavo vihesilivila. Tyina wehetyipopi olie matyietela ouwa​—⁠ove ine omunthu wokuekukuata kononkhono? Tyakolela okutala onkhalelo onkhuavo ikuatesako.

POPIA ETYI TYAENDAPO

Ombimbiliya itupopila omuvo omulume wekolelo Job ankho avasiwa motyitateka okuti: “Mandyipopi omuihamo ndyina momuenyo wange.” (Jó 10:1) Nove matyikuetela ouwa inkha ulinga ngotyo. Popila omunthu uyumba onthumbi etyi tyaendapo, upondola okukukuatesako okulamba otyitateka otyo nokutepulula omasuka-suka ove.

Okulivela onombei mokonda yokuakuatwa kononkhono tyipondola okukulemena unene ohetyivili okutyityinda awike. Omokonda yatyi wahaovolela ekuateso mokutomphola nomunthu umwe?

Annette waimbuka okuti otyo otyili. Wapopia okuti: “Natomphola nepanga liange enene, iya andyavela ondundo opo ndyiketyipopile ovakulu vevali vewaneno liange. Nalinga nawa nevepopila tyo. Natomphola navo ovikando ovinyingi iya avamphopila etyi ankho nesukisa okutehelela, okuti etyi tyaendapo hameko ndyivelwa onombei. Petupu omunthu umbela onombei mokonda yetyi tyaendapo.”

Natalie wapopila ovohe okuti wakuatwa kononkhono. Wapopia okuti: “Avankhuatesako. Avandyavela ondundo yokuvepopila tyo, otyo atyinkhuatesako okutepulula onyengo ankho ndyina.”

Natalie tupu wapamekwa nelikuambelo. Wapopia okuti: “Okutomphola na Huku tyankhuatesako haunene pomuvo ankho ndyilitehelela okuti himetyivili okutyipopila omunthu nawike. Tyina ndyilikuambela ndyipopia tyihena woma. Otyo tyinkhuatesako okukala nombembwa nokutula omutima.”

Tupu upondola kuimbuka okuti “omuvo wokulihakula.” (Eclesiastes 3:3) Yunga nawa ekongoko liove. Langalapo omutenya. Haunene vali yumba onthumbi mu Jeova, Huku upameka.​—2 Coríntios 1:​3, 4.

INKHA WEKULA OPO UPOLWE KONOMPHUNGA

Inkha umuhikuena iya ukahi nokuhongiliyua okulinga ovivi, katyapengele okupopia okuti: “Wahalinge ngotyo!” Wahawele owoma wokutyipopia osoko okuti omunthu ulipola nae mekuyeke. Inkha ukuyekapo mokonda wapopia ngotyo, otyo tyilekesa okuti hamunthu omuwa pala okulinepa nae! Ove wesukisa omulume wotyotyili una onthilo nove novipuka walongeswa.

OKULIENGELELA

“Kosikola ovakuendye ankho vankhuata-nkhuata kovikutu otyo vapopia ovipuka vileva, vapopia okuti mandyikala nawa inkha ndyilala navo.”​—Coretta.

Oityi ovakuendye ovo ankho vahanda

  1. Okunyana vala?

  2. Okunyana omalele?

  3. Okuliengelela?

“Nthiki imwe mekalela, omukuendye umwe amphopila onondaka mbulekesa okuti unthyanda, otyo ankhuata-nkhuata. Andyimuvete mokuvoko andyimupopila okuti nthyondoloke. Ngwe ati hamwe ndyityova.”​—Candice.

Mokusoka kuove oityi Candice alingwa?

  1. Fanyaneswa vala?

  2. Wanyaneswa omalele?

  3. Waliengelelwa?

“Kohale, omukuendye umwe apeho ankho umphopila okuti unthyanda, tupu uhanda okulipola naame konomphunga, namphila apeho ndyimupopila okuti hihande. Pamwe ankho usula-sula omakuvoko ange. Ame andyimupopila okuti ndyeke otyo atualako vala. Nthiki imwe, puetyi ndyikahi nokukuta onosapato mbange, ambete nolukuihi kombunda.”​—Bethany.

Mokusoka kuove etyi omukuendye oo alinga oityi:

  1. Unyana vala?

  2. Umunyanesa omalele?

  3. Umuliengelela?

Etokolo liaviuka pu aeho o C.

Omokonda yatyi okuliengelela tyelikalela nokulihandesa?

Okuliengelela omunthu wike utyilinga mukuavo. Utualako nokutyilinga alo umwe tyina mukuavo apopia okuti hihande.

Okuliengelela otyipuka tyimwe otyivi unene. Tyipondola okutuala omunthu okukuata mukuavo kononkhono.