1-3. Onthue tukahi nokutewa nondyale patyi? Omokonda yatyi okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa, matyitutulisa omutima?

 NKHELE sokolola ñgeno ukahi nokuhatekeswa nondyale imue onkhalavi unene. Ondyale oyo, onene unene, tupu ihateka unene tyipona ove. Ove utyii okuti ondyale oyo itupu okankhenda. Mokonda wamuene etyi yaipaa epanga liove. Tyina ulinga ononkhono pala umusepo, oe ukahi monyima yove. Ngoti ove utupu vali ekevelelo, mekukuate umue. Mahi, liwa-liwa ponthele yove pamoneka omuyovoli umue. Omunthu oo, una vali ononkhono ononene tyipona ondyale yove. Pahe omunthu oo, ukupopila okuti mekukuatesako. Otyo ñgeno katyekutulisile omutima?

² Tyotyili ove ukahi nokutewa nondyale ngoyo. Atuho tukahi nokutewa. Ngetyi tuelilongesale mokapitulu tualamba, Ombimbiliya ipopia okuti ononkhia ondyale. Nawike ponthue upondola okuenda nkholo ondyale oyo, ine okuilwisa. Ovanyingi tuamonale etyi ondyale oyo yaipaa ovanthu mombunga yetu. Mahi, Jeova una vali ononkhono ononene tyipona ononkhia. Jeova Omuyovoli wokuna oluembia. Walekesa okuti upondola okufinda ondyale oyo. Jeova walaa okuti makanyimako ondyale oyo, ononkhia. Ombimbiliya ilongesa okuti: ‘Ononkhia, ondyale yokuahulililako  maikanyimuako.’ (1 Coríntios 15:26) Onondaka ombo, onongwa unene!

³ Tutalei nkhele oñgeni tyitukalesa tyina umue mombunga ankhia. Otyo, matyitukuatesako okunoñgonoka nawa otyipuka tyimue matyituhambukiswa. Jeova walaa okuti vokuankhia mavakakala vali nomuenyo. (Isaías 26:19) Mavakakondolwa komuenyo. Otyo, tyilekesa okuti kuna ekevelelo lietutilo.

4. (a) Jesus tyemuihamene unene etyi epanga liae ankhia. Otyo, tyitulongesa tyi konthele ya Jeova? (b) Jesus walingile oupanga omunene navalie?

⁴ Okuti wankhisale omunthu umue mombunga? Tyekuihamene unene okusala oulike. Putyina omunthu umue tuhole amankhi, tuesukisa okuovola ombatelo Mondaka ya Huku. (2 Coríntios 1:3, 4) Ombimbiliya itukuatesako okunoñgonoka okuti Jeova na Jesus tyiveihama unene okutala ononkhia. Jesus walekesa nawa onkhalelo ya Tate yae. Jesus utyii oñgeni omunthu akala, putyina umue mombunga ine epanga ankhia. (João 14:9) Etyi Jesus ankho alinga omaungendi ko Jelusalei, ankho uhole okutalelapo Maliya na Marta na Lasalu, ankho vakala mepundaumbo lio Betania. Iya avakala omapanga omanene a Jesus. Ombimbiliya ipopia okuti: ‘Jesus ankho uhole Marta nondenge yae na Lasalu.’ (João 11:5) Ngetyi tuelilongesa mokapitulu ko konyima, onthiki imue Lasalu ankhi.

5, 6. (a) Oñgeni Jesus akala etyi avasa ombunga ya Lasalu nomapanga ae vekahi nokulila? (b) Okulila kua Jesus kutupameka mokonda yatyi?

⁵ Jesus tyemukalesile ñgeni etyi epanga liae ankhia? Ombimbiliya yati, Jesus wakatalelapo ombunga ya Lasalu nomapanga ae, ankho vekahi nokulila Lasalu wankhia. Etyi Jesus evevasa, akala nokankhenda navo. Jesus ‘atyimuihama komutima iya akeme’. Ombimbiliya iyawisako okuti, ‘Jesus ahimbika okulila.’ (João 11:33, 35) Okuti okulila kua Jesus kualekesa okuti ankho utupu ekevelelo? Au, hatyoko. Mokonda  Jesus ankho utyii okuti malingi otyipuka tyihuvisa unene. (João 11:3, 4) No ngotyo, Jesus weiva emone nomuihamo ovanthu vakala nao putyina umue pombunga ankhia.

⁶ Tupu, okulila kua Jesus kutuavela epameko. Mokonda tyitulongesa okuti Jesus na Tate yae Jeova, veyele ononkhia. Mahi, Jeova una epondolo liokunyimako ondyale oyo! Tutalei epondolo Huku aavelele Jesus.

7, 8. Ovanthu ankho vetupu vali ekevelelo konthele ya Lasalu mokonda yatyi? Mahi, oityi Jesus alinga?

⁷ Lasalu ankho wapakua melangalo. Iya Jesus aiti vapoleko emanya ankho liapakwa pombundi yelangalo. Marta aanye, mokonda ankho Lasalu wakalale ononthiki ononkhuana. Ngotyo, olutu luae ankho luahimbikale okuvola. (João 11:39) Mokusoka kuovanthu, ankho kutupu vali ekevelelo nalike.

⁸ Emanya avelipoloko, iya Jesus akaluluka okuihana ati: ‘Lasalu tundamo!’ Iya ‘Omunthu ankho wokuankhia, atundumo.’ (João 11:43, 44) Upondola okusoka ehambu ovanthu vakalele nalio? Tyilinge onomphange mbae, nombunga, nomapanga, ine o vomunthele yae, ankho vetyii okuti Lasalu wankhia. Mahi, pahe ankho ukahi vali nomuenyo pokati kavo. Otyo ankho ehuviso eewa unene. Ovanthu ovanyingi avahumbakana Lasalu nehambu enene. Otyo tyalekesa okuti ononkhia mbupondola okufindwa!

9, 10. (a) Oñgeni Jesus alekesile opi kuatunda epondolo liokututilisa Lasalu? (b) Oityi matunoñgonoka inkha tutanga nokulilongesa omahuviso ekahi mo Mbimbiliya, konthele yetutilo?

⁹ Jesus katile malingi ehuviso olio kononkhono mbae muene. Melikuambelo alinga etyi ehenepindulepo Lasalu, Jesus walekesa nawa okuti o Jeova maave epondolo liokututilisa Lasalu. (João 11:41, 42) Otyikando otyo, hatyoko vala Jeova aundapesa epondolo liae, pala okututilisa omunthu wankhia. Etutilo lia Lasalu, ankho ehuviso liatyive pomahuviso  ahonekwa mo Mbimbiliya konthele yovanthu vatutiliswa. a Okutanga nokulilongesa konthele yomahuviso oo, tyieta ehambu enene. Tyitulongesa okuti Jeova utupu okatongotongo. Watutilisa, ovana, novakulu, ovalume novakai. Tupu, watutilisile ova Isilayeli na vana veheva Isilayeli. Ovanthu vahambukilwe unene! Ngo ngeleka, etyi Jesus atutilisa omukainthu umue, ovanthu aveho ankho vekahi mondyuo oyo, avahuvu unene. (Marcos 5:42) Tyotyili, Jeova wevelingilile otyipuka otyiwa tyevepele ehambu enene vahalimbilwe.

¹⁰ Otyili, ovanthu vana vatutilisilwe na Jesus, konyima vankhia vali. Okuti otyo tyilekesa okuti etutilo olio litupu esilivilo? Au, hatyoko. Omahuviso oo, alekesa nawa otyili tyakolela, tupu etuavela ekevelel.

11. Oñgeni etutilo lia Lasalu lialekesa nawa otyili tyikahi mu Eclesiastes 9:5?

¹¹ Ombimbiliya ilongesa okuti vokuankhia ‘kavei vali natyike.’ Etutilo lia Lasalu lialekesa nawa otyili otyo. Etyi Lasalu atutiliswa, okuti wapopilile ovanthu okuti ankho ukahi keulu? Ine wevepopilile okuti ankho ukahi nokumona ononkhumbi moifelunu yotupia? Au, Mombimbiliya mutupu natyike tyilekesa okuti Lasalu wapopile onondaka ngoombo. Ononthiki ononkhuana akala tyankhia, Lasalu ankho ‘kei vali natyike.’ (Eclesiastes 9:5) Lasalu ankho ulele vala mononkhia.—João 11:11.

12. Omokonda yatyi tuna onthumbi yokuti Jesus watutilisile Lasalu?

¹² Etutilo lia Lasalu tupu litulongesa okuti, etutilo ekevelelo liotyotyili, hanoñgano. Jesus etyi atutilisa Lasalu pali ovanthu ovanyingi vetyimuene. Alo umue ononkhalamutue mbonongeleya ankho vokuyele Jesus, kavapatanene ehuviso olio. Anthi, vahimbika okupopia okuti: ‘Oityi matulingi? Omunthu  ou [Jesus] ukahi nokulinga omahuviso omanyingi? (João 11:47) Ovanthu ovanyingi vaile okukatala Lasalu watutila. Moluotyo, ovanyingi pokati kavo avakala nekolelo mu Jesus. Mokonda etutilo lia Lasalu lievelekesa nawa okuti Jesus watumua na Huku. Elekeso olio ankho enene unene. Moluotyo, ononkhalamutue mbo va Judeu avahande okuipaa Jesus na Lasalu.—João 11:53; 12:9-11.

13. Ehunga patyi tuna, liokuti Jeova tyotyili upondola okupidulapo vokuankhia?

¹³ Okuti tyapenga okutavela okuti makukakala etutilo? Au, tyaviuka. Mokonda Jesus walongesa okuti onthiki imue ‘aveho vekahi momalangalo, vokuli mehinangelo lia Huku mavakatutiliswa. (João 5:28) Jeova oe Omupakeko womuenyo auho. Okuti Jeova tyimupuiya okuavela vali omunthu omuenyo? Tyotyili, Jeova katyimupuiya. Okuti Jeova upondola okuhinangela aveho vokuankhia mombunga yetu? Eulu aliho lieyula ononthungululu ononyingi unene, mahi Huku ambuho umbwii, kese imue weiluka enyina! (Isaías 40:26) Ngotyo, Jeova Huku upondola okuhinangela ovituwa via kese umue wokuankhia mombunga yetu. Tupu, una epondolo liokuvepa vali omuenyo.

14, 15. Ngetyi Jobe alekesa, okupindulapo vokuankhia Jeova tyimukalesa ñgeni?

¹⁴ Okututilisa vokuankhia Jeova tyimukalesa ñgeni? Ombimbiliya ilongesa okuti Jeova una ehando enene liokupindulapo vokuankhia. Jobe omulume ankho wekolelo wapulile okuti: ‘Inkha omunthu ankhia, okuti upondola okukala vali nomuenyo?’ Jobe ankho upopia konthele yokukevelela melangalo alo omuvo uhikapo, iya Huku emuhinangela. Jobe wapopia na Jeova okuti: ‘Ove moihana, iya ame andyikutavela. Moivaluka ovilinga viomaoko ove’.—Jó 14:13-15.

¹⁵ Nkhele sokolola vala! Jeova uhanda unene okupindulapo vokuankhia. Okuti katyihambukiswa okunoñgonoka okuti Jeova una ehando ngolio? Mahi, etutilo olio malikaenda ñgeni? Ovalie mavakatutiliswa? Opi mavakatutilila?

16. Vokuankhia mavakatutiliswa opo vakakale nomuenyo ukahi ñgeni?

¹⁶ Omahipululo etutilo ekahi mo Mbimbiliya, etulongesa unene oñgeni ovanthu mavakatutiliswa komutue. Kohale ovanthu vana vapinduliluepo kononkhia, vakalele vali pano pohi no nombunga mbavo. Na vana mavakatutila kononthiki mbo komutue mavakakala vali pano pohi. Mahi, etutilo liavo malikakala ewa unene. Ngetyi tuelilongesa Mokapitulu 3, Huku uhanda o ohi aiho ikale omphangu yombembwa. Ngotyo, vokuankhia kamavakondolwa mouye weyula ovita, noungangala, nomauvela. Mavakapewa omuenyo wahapu nombembwa nehambu kombanda yo ohi ino.

17. Ovalie mavakatutiliswa?

¹⁷ Ovalie mavakatutiliswa? Jesus wati ‘aveho vekahi momalangalo mahi veli mehinangelo lia Huku, mavekeiva ondaka ya Jesus, iya avatundumo.’ (João 5:28, 29) Tupu, Revelação (Apocalipse) 20:13 yati: ‘Elunga liaava vana vankhilamo. Ononkhia no Hades viaava vana vankhilamo.’ “Ononkhia” no “Hades” vilekesa muna mulele ovanthu aveho vankhia. (Tala o Apendise pomafo 212-13) Iya aveho vokuankhia vekahimo mavakatundamo, avakala vali nomuenyo. Apostolu Paulu wati: ‘Makukakala etutilo liovaviuki, na vana vehevaviuki.’ (Atos 24:15) Otyo tyihangununa tyi?

18. Povaviuki mavakatutiliswa, pena valie? Iya ekevelelo olio likukalesa ñgeni?

¹⁸ ‘Povaviuki’ mavakatutila pena ovanthu ovanyingi tutanga mo Mbimbiliya, vokualiko puetyi Jesus nkhele eheneye pano pohi. Nga Noe, na Abraiau, na Sara, na Moisesi, na Rute, na Ester, no vakuavo vali. Ovalume vamue novakai vekolelo, vapopiwa nawa mokapitulu 11 ka Hebreu. Mahi, tupu ‘povaviuki’ ovo, pena ovaumbili va Jeova vankhia ononthiki mbo hono. Mokonda yokukevelela etutilo, onthue tuayovoka kowoma wononkhia.—Hebreus 2:15.

19. Ovanthu patyi vatiwa ‘havaviukiko’? Jeova mokankhenda kae mekevepa omuvo wokulinga tyi?

¹⁹ Ovanthu ovanyingi vokuankhia, ankho kavaumbila Jeova  nokumutavela. Mokonda ankho kavei Jeova. Iya ovanthu ovo mavakalingwa ñgeni? Ovanthu ovo aveho Huku kamevelimbwa. Tupu, navo mavakatutiliswa, opo vakapewe omuvo wokulilongesa konthele ya Huku yotyotyili nokumuumbila. Aveho ovo, mavakatutiliswa mokueenda kuomanima ovityita ekwi. Iya avakapewa omuvo wokuumbila Jeova kumue novanthu vae vekolelo pano pohi. Maukakala omuvo omuwa unene. Ombimbiliya iihana omuvo watyo oo, okuti Onthiki Yekoyeso. b

20. O Geena oityi? Iya ovalie mavai mo Geena?

²⁰ Okuti otyo tyilekesa okuti ovanthu aveho ankho vokuali nomuenyo mavakatutila? Au. Ombimbiliya ipopia okuti vamue vekahi mo ‘Geena’. (Lucas 12:5) O Geena ankho ekungu limue liokuna otupia pala okuyoka ovipuka aviho viahasilivila. Ankho likala kondye yepundaumbo lio Jelusalei kohale. Mekungu olio tupu ankho muyumbwa ovivimbi viavana vahatokalele okupakwa. Moluotyo, Geena, otyilekeso tyaviuka tyononkhia mbehena etutilo. Namphila Jesus oe makakoyesa aveho vokuna omuenyo na vana vokuankhia, mahi, Jeova oe Omukoyesi wavilapo. (Atos 10:42) Jeova kamatutilisa vana ei okuti onondingavivi kavahande okulivela.

21, 22. (a) ‘Olipi etutilo ekuavo liapopiawa mo Mbimbiliya? (b) Olie watetekela okupita metutilo olio?

²¹ Tupu, Ombimbiliya ipopia konthele yetutilo ekuavo liavana vokuna ekevelelo liokuenda keulu’. (Revelação [Apocalipse] 20:6) Ombimbiliya ipopia okuti omunthu wokuatetekela okupiduluapo metutilo olio wike vala, o Jesus Kristu.

²² Etyi Jesus aipawa, Jeova kayekele Omona Wae wekolelo akale apeho melangalo. (Salmo 16:10; Atos 13:34, 35) Huku atutilisa Jesus. Mahi kemupidulilepo nolutu luopahitu.  Apostolu Petulu wati, Kristu waipaua nolutu luopahitu, mahi atutiliswa nomuenyo wopaspilitu. (1 Pedro 3:18) Olio ankho ehuviso limue enene. Jesus ankho una vali omuenyo no nonkhono ononene ngomunthu wopaspilitu. (1 Coríntios 15:3-6) Jesus oe tete okupita metutilo olio lihuvisa liokuenda keulu. (João 3:13) Mahi, ankho haeko vala mapiti metutilo olio.

23, 24. Ovalie valinga onthele ‘motyunda otyitutu’ tya Jesus? Iya veñgapi?

²³ Jesus ankho utyii okuti kuakamba katutu pala okukondoka keulu. Moluotyo wapopila ovalongwa vae vekolelo okuti ‘mandyikapongiya omphangu pala onue.’ (João 14:2) Jesus waihana vana mavaende keulu okuti ‘otyunda otyitutu’. (Lucas 12:32) Ngotyo, Ovakristau veñgapi ankho mavalingi onthele motyunda otyo? Mu Revelação (Apocalipse) 14:1, apostolu João wati: ‘Ame namona Ondyona itai komphunda yo Siau, kumue novanthu 144.000, vahonekwa monombamba mbavo enyina liae no lia Tate yae.’

²⁴ Povakristau ovo 144.000, pena ono apostolu mba Jesus mbekolelo, vatutiliswa nomuenyo wo keulu. Onalupi etutilo liavo liahimbika? Apostolu Paulu wahoneka okuti etutilo olio, malihimbika pomuvo wokuya kua Kristu. (1 Coríntios 15:23) Ngetyi matukelilongesa Mokapitulu 9, pahe tukahi momuvo watyo oo. Hono, vana valinga onthele mo 144.000, tyina vankhia vatutiliswa liwa-liwa pala omuenyo wo keulu (1 Coríntios 15:51-55) Mahi, otyinyingi tyovanthu ovakuavo, vena ekevelelo liokututiliswa opo vakakale Mouye omupe pano pohi.

25. Oityi matukelilongesa mokapitulu makalandulako?

²⁵ Enga, Jeova makafinda ondyale yetu ononkhia. Kamakukakala vali ononkhia apeho! (Isaías 25:8) Mahi, ove upondola okulipula okuti, ‘Iya vana vatutiliswa pala omuenyo wo keulu, oityi mavakalingako?’ Mavakaundapa moutumini Wouhamba wa Huku keulu. Matukelilongesa vali konthele youtumini oo mokapitulu makalandulako.