Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 2

Ombimbiliya—Omukanda wa Huku

Ombimbiliya—Omukanda wa Huku
  • Omononkhalelo patyi Ombimbiliya yelikalela nomikanda omikuavo?

  • Oñgeni Ombimbiliya ipondola okukukuatesako okuluisa ovitateka viove?

  • Omokonda yatyi upondola okuyumba onthumbi momilao vio Mbimbiliya?

1, 2. Omokonda yatyi Ombimbiliya omukanda wakolela unene?

 UHINANGELA onthiki wapelue otyipuka tyimue tyakolela unene nepanga liove? Otyipuka otyo tyekuavelele ehambu enene. Haunene, tyekulekesa okuti omunthu oo ukuhole unene. Tyotyili, ove wapandulile otyipuka otyo wapelue nepanga liove.

2 Ombimbiliya omukanda tuapewa na Huku. Iya onthue tuesukisa okupandula unene. Omukanda oo upopia ovipuka ovinyingi, viahavasiwa vali momukanda nawike. Ngo ngeleka, Ombimbiliya itutolela konthele yokutungwa kueulu no nonthungululu, no ohi, nomulume wotete nomukai wotete. Ombimbiliya ina ovitumino viotyotyili vitukuatesako okuluisa ovitateka nomasukalalo omuenyo. Ombimbiliya ipopia oñgeni Huku makafuisapo ehando liae, nokuetela ovanthu omuenyo omuwa. Tyotyili Ombimbiliya omukanda umue wakolela unene tuapewa!

3. Mokonda Jeova wetuavela Ombimbiliya, otyo tyilekesa tyi konthele yae? Iya omokonda yatyi otyo tyihambukiswa?

3 Ombimbiliya tupu otyali tyimue tyihambukiswa, mokonda ihololola ovipuka ovinyingi oviwa konthele ya Jeova Huku. Mokonda Huku wetuavela omukanda watyo oo, tyilekesa okuti oe uhanda tumunoñgonoke nawa. Tyotyili, Ombimbiliya ipondola okukukuatesako okufuena ku Jeova.

4. Oityi tyikuhuvisa konthele yokuyandyaneswa kuo Mbimbiliya?

4 Inkha una Ombimbiliya meumbo, tyotyili haveko vala. Mouye auho, Ombimbiliya ikahi nokupitiyua momalaka alamba po 2.300. Moluotyo, ovanthu ovanyingi mouye vena omukanda oo. Ouye auho, kukahi nokulandeswa ono Mbimbiliya ononyingi kese simano. Ngotyo, kukahi nokulingwa ono Mbimbiliya ononyingi unene. Tyotyili, petupu omukanda omukuavo weelekua Nombimbiliya.

Ombimbiliya “Traduçao do Novo Mundo das Escrituras Sagradas” ili momalaka omanyingi

5. Ombimbiliya ondaka ya Huku mokonda yatyi?

5 Huku oe watuma okuhoneka Ombimbiliya. (2 Timóteo 3:16) Ñgeni ngotyo? Ombimbiliya ikumbulula okuti: ‘Ovanthu vahoneka onondaka mba Huku nekuateso liospilitu sandu’. (2 Pedro 1:21) Ngo ngeleka: Soka omuhona umue utuma omuundapi wae emuhonekeleko omukanda. Momukanda omo, muna omalusoke no nondonga mbomuhona oo. Moluotyo, omukanda oo, o womuhona, hawomuhoneki. Tupu, onondaka mbukahi mo Mbimbiliya omba Huku, hambavana vokuahoneka. Moluotyo, Ombimbiliya aiho ‘Ondaka ya Huku’.—1 Tessalonicenses 2:13.

ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA OTYOTYILI TUPU TYELIKWATA KUMUE

6, 7. Omokonda yatyi onkhalelo omu Ombimbiliya yahonekwa ihuvisa?

6 Ombimbiliya yahonekwa moule womanima 1.600. Ovahoneki vo Mbimbiliya vakaleleko pomivo vielikalaila. Tupu, ankho omihoko viavo vielikalela. Vamue ankho ovalimi, vakuavo ankho vafwa onohi, vamue ankho ovanthita. Tupu vakuavo ankho ovauli, novakoyesi, no nohamba. Omuhoneki womukanda wa Lukas ankho ondotolo. Namphila ovahoneki vo Mbimbiliya ankho velikalaila, etyi vahoneka tyelikuata kumwe tunde oku yahimbikila alo oku yavitukila. a

7 Omukanda wotete wo Mbimbiliya ututolela oñgeni ovitateka viovanthu viahimbika. Omukanda wahulililako ulekesa okuti o ohi aiho maikakala omphangu yombembwa, ine opalaisu. Ononthele ambuho mbo Mbimbiliya mbupopia konthele yovipuka ovinyingi viapita novanthu kohale. Tupu, itukuatesako okunoñgonoka ehando lia Huku no ñgeni mekelifuisapo. Omikanda vio Mbimbiliya vielikuata kumue aviho monkhalelo ihuvisa. Mahi, etyi hatyoko tukevelela konthele yomukanda wa Huku?

8. Ava onongeleka mbulekesa okuti konthele younongo wouye Ombimbiliya ipopia otyili.

8 Ombimbiliya hamukandako wokulongesa ounongo womouye, mahi, tyina ipopia konthele younongo oo, yafuapo. Ipopia konthele yovipuka vimue ovanongo ankho vehei. Ngo ngeleka, momukanda wa Levitiku muna ovitumino viapelwe ova Isilayeli konthele yokukala tyasukuka. Tupu, tyina ankho omunthu umue amavasiwa nouvela ulitambuliswa, ankho una yokutualwa kokule navakuavo. Pomuwo opo, vana veheva Isilayeli ankho nkhele kavei ovitumino ovio. Tupu, kohale ovanthu ankho vasoka okuti o ohi onthanda. Mahi, Ombimbiliya ankho yetyipopiale okuti o ohi ikahi ngombola. (Isaías 40:22) Tupu, Ombimbiliya ipopia okuti o ohi ‘kayapumphamene kotyipuka natyike.’ (Jó 26:7) Yoo, Ombimbiliya hamukanda wokulongesa ounongo womouye. Mahi, tyina ipopia konthele younongo oo, itola otyili. Otyo, hatyo tukevelela konthele yomukanda wa Huku?

9. (a) Oityi tyilekesa okuti Ombimbiliya ipopia otyili tupu yayumbwa onthumbi? (b) Ovahoneki vo Mbimbiliya vapopia otyili. Otyo tyikulongesa tyi konthele yo Mbimbiliya?

9 Omahipululo Ombimbiliya otyotyili tupu ayumbwa onthumbi. Tyina ipopia konthele yovanthu kaipopi vala enyina liomunthu, mahi, tupu ipopia ovakuaukulu vae. b Omahipululo omouye nomahipululo Ombimbiliya elikalela unene. Ovahoneki vomahipululo omouye kavapopi ononkhali mbavo. Mahi, ovahoneki vo Mbimbiliya vapopia otyili. Vahoneka alo umue ononkhali mbavo, no nonkhali mbovanthu votyilongo tyavo. Ngo ngeleka, momukanda wa Numeru, Moisesi wahoneka alo umue onkhali yae onene yemupumbisilwe okunyingila motyilongo otyiwa valaelwe. (Números 20:2-12) Momahipululo omouye ovanthu kavapopi otyili ngotyo. Mahi, Ombimbiliya ipopia otyili, mokonda Ondaka ya Huku.

OMUKANDA WOKUNA ONONDUNGE MBOTYOTYILI

10. Omokonda yatyi Ombimbiliya omukanda wakolela?

10 Huku oe watuma okuhoneka Ombimbiliya. Moluotyo, ina ‘esilivilo pala okulongesa, nokuviyula, nokuviukisa ovipuka’. (2 Timóteo 3:16) Tyotyili, Ombimbiliya omukanda umue wakolela unene. Ipopia nawa konthele yonkhalelo yovanthu. Otyo katyituhuvisa mokonda Jeova Huku, Muene Wombimbiliya, oe Wetutunga! Huku wii vali nawa omalusoke etu nonkhalelo yetu tyipona onthue muene. Jeova wii etyi tuesukisa opo tukale nehambu. Tupu, Jeova wii ovituwa patyi tuesukisa okulityilika.

11, 12. (a) Melongomona liae lio Komphunda Jesus walongesile ovipuka patyi? (b) Ovitumino ovikuavo vio Mbimbiliya vipopia konthele yatyi? Iya onondonga mbo Mbimbiliya apeho mbakolela mokonda yatyi?

11 Tala elongomona Jesus alingile Komphunda mu Mateus kapitulu 5 alo 7. Melongomona olio, Jesus wapopia ovipuka ovinyingi. Walekesa oñgeni tupondola okuvasa ehambu liotyotyili, no ñgeni tupondola okutetulula ovitateka pokati ketu. Tupu, walongesa oñgeni tuna yokulikuambela, no ñgeni tupondola okukala nolusoke luaviuka konthele yomalumono. Onondaka mba Jesus no hono nkhele mbuna esilivilo enene.

12 Ovitumino vimue vio Mbimbiliya, vipopia konthele yomuenyo omuwa mombunga, nokukala nombili novilinga, nokukala nawa navakuetu. Ovitumino vio Mbimbiliya vikuatesako ovanthu aveho. Tupu onondonga mbayo apeho mbueeta ouwa. Enoñgonoko livasiwa Mombimbiliya, lialekeswa nawa no nondaka mba Huku mbahoneka omuuli Isaia mbokuati: ‘Ame Jeova, ame Huku yove, Una ukulongesa etyi tyikukuatesako, Una ukuhongolela mondyila yaviuka’.—Isaías 48:17.

OMUKANDA WOMAULO

Omuuli Isaiya wapopile okuti Ombambilonia maihanywapo

13. Oityi Jeova atumine omuuli Isaia apopie konthele yehanyauno lio Mbambilonia?

13 Mo Mbimbiliya muna omaulo omanyingi. Amue afuisuapuale. Tutalei ongeleka imue. Jeova watumine omuuli Isaia wakaleleko motyita otyinana Puetyi Kristu Eheneye, opo aule okuti epundaumbo lio Mbambilonia malihanyaunuapo. (Isaías 13:19; 14:22, 23) Jeova wapopia oñgeni epundaumbo olio malihanyaunuapo. Wati, omafualali maakukutisa ondongi yo Mbambilonia iya avanyingila mepundaumbo. Mahi, kamavakalwa pokunyingila mepundaumbo olio. Tupu, omuuli Isaia wapopile alo umue enyina lio Hamba makahanyaunapo Ombambilonia, okuti o Siru.—Isaías 44:27–45:2.

14, 15. Oñgeni omaulo a Isaia konthele yo Mbambilonia afuiswapo?

14 Papita 200 yomanima. Monthiki 5 ya Kulindi menima lio 539 Puetyi Kristu Eheneye—kounthiki embamba liomafualali liatula ponthele yo Mbambilonia. Mahi, ankho olie omutumini womafualali atyo oo? Ankho ohamba yo Persia utiwa Siru. Omuwo ankho wehikapo pala okufuisapo eulo limue lihuvisa. Mahi, okuti omafualali a Siru anyingilile umue mo Mbambilonia tyehesukisa okulwa, ngetyi tyatolelwe?

15 Ova Mbambilonia ankho vekahi motyipito, motyinthiki tyatyo otyo. Ankho vasoka okuti vekahi tyapama, mokonda yovimato ovinene ankho vieliseta nepundaumbo. Mounthiki watyo oo, Siru nounongo wayapula omaande ondongi ankho ipita pokati kepundaumbo. Liwa-liwa omeva atepuluka, iya oe nomafualali ae, avayauka ondongi alo vehika ponthele yovimato viepundaumbo. Mahi, oñgeni Siru nomafualali ae mavatauluka ovimato opo vanyingile mo Mbambilonia? Kounthiki watyo oo, ovalavi ankho vasile onombundi umbululu.

16. (a) Oityi Isaia apopile konthele yo Mbambilonia? (b) Oñgeni eulo olio lia Isaia liafuiswapo?

16 Jeova wapopia konthele yo Mbambilonia okuti: ‘Kamamukakala vali ovanthu. kamukatunga vali omunthu nawike. Nawike omu Arabia makaikilamo ekaka liae, iya ovanthita kavakalalekamo ovipako viavo’. (Isaías 13:20) Eulo olio, kaliapopile vala konthele yehanyauno lio Mbambilonia. Tupu, lialekesa okuti mo Mbambilonia kamukakala vali ovanthu. Onondaka ombo mbafuiswapo. Hono omphangu ankho pakala Ombambilonia, ivasiwa onokilometru 80 koutundilo wo Bagda ko Iraque. Pomphangu opo kapakalwa. Otyo, tyilekesa okuti onondaka mba Jeova atumine Isaia, mbafuiswapo, mbokuati: ‘Mandyiilingi ohika yovihaka, nomatala omeva. Mandyiikombo nolukateko luehanyauno.’—Isaías 14:22, 23. c

Omatunthu Ombambilonia

17. Omokonda yatyi okufuiswapo kuomaulo Ombimbiliya tyipameka ekolelo lietu?

17 Okunoñgonoka okuti Ombimbiliya omukanda wokuna omaulo otyotyili, tyipameka ekolelo lietu. Ine hatyo? Mokonda Jeova Huku wafuisapo omilao viae kohale, otyo tyituavela onthumbi yokuti tupu mafuisapo omulao wae wouye omupe pano pohi. (Números 23:19) Tyotyili tuna ‘ekevelelo liomuenyo wahapu, Huku wahakembe alaa tunde kohale.’—Tito 1:2. d

“ONDAKA YA HUKU INA ONONKHONO”

18. Oityi apostolu Paulu apopia konthele ‘Yondaka ya Huku’?

18 Ovipuka tuelilongesa mo kapitulu aka, vilekesa nawa okuti Ombimbiliya omukanda wehena ou welekua nao. Ombimbiliya yakolela unene mokonda ononthele mbayo mbelikuata kumue nawa. Tyina ipopia konthele younongo nomahipululo, ipopia otyili. Ina onondunge mbotyotyili, nomaulo ayumbwa onthumbi. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Ondaka ya Huku ina omuenyo, no nonkhono ononene. Yatwa vali tyipona omutunga watua ononthele onombali. Inyingila alo umue apa pahonyena omuenyo nospilitu, no pehonyeno liomankhipa no momusa. Ipondola okupunga omalusoke nomahando omutima.”—Hebreus 4:12.

19, 20. (a) Oñgeni Ombimbiliya ipondola okukukuatesako okulinoñgonoka ove muene? (b) Oñgeni upondola okupandula omukanda wakolela wapeua na Huku?

19 Okutanga “Ondaka” ya Huku mo Mbimbiliya, tyipondola okupilulula omuenyo wetu. Ombimbiliya itukuatesako okunoñgonoka onkhalelo yetu. Pamue tupondola okupopia okuti tuhole Huku. Mahi, etyi tukahi nokulinga, matyilekesa inkha tukahi nokulandula omalongeso Ombimbiliya.

20 Ombimbiliya omukanda wa Huku. Moluotyo, tuna yokutanga Ombimbiliya, nokuililongesa nokukala nohole nayo. Pandula omukanda oo wakolela wapeua na Huku, mokutualako nokuutanga apeho. Inkha utualako okulilongesa Ombimbiliya, monoñgonoka nawa ehando lia Huku konthele yovanthu. Ehando patyi Huku ena? Iya oñgeni melifuisapo? Omapulo oo, maakakumbululwa mo kapitulu makalandulako.

a Ovanthu vamue vati ononthele mbumue mbo Mbimbiliya kambelikuatele no nonthele ononkhuavo. Mahi otyo hatyiliko. Tala okapitulu 7 komukanda A Bíblia—Palavra de Deus ou de Homem? walingua no Nombangi mba Jeova.

b Ngo ngeleka, tala etyi Ombimbiliya ipopia konthele yombunga ya Jesus, mu Lucas 3:23-38.

c Opo unoñgonoke vali nawa omaulo Ombimbiliya, tala pomafo 27-9 mobrochula Um Livro para Todas as Pessoas, yalingwa no Nombangi mba Jeova.

d Ehanyauno lio Mbambilonia, ongeleka ike yomaulo Ombimbiliya afuiswapo. Onongeleka ononkhuavo mbomaulo afuiswapo, ehanyauno lio Tiru no Ninive. (Ezequiel 26:1-5; Sofonias 2:13-15) Tupu, Daniele wapopile konthele yomautumini omanene ouye ankho maamoneka konyima yehanyauno lio Mbambilonia. Omautumini apopile Daniele amue o Medo-Persia, no Grecia. (Daniel 8:5-7, 20-22) Opo unoñgoke vali konthele yomaulo omanyingi afuiswapo mu Jesus Kristu, tala mo Apendise, pomafo 199-201.