Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 5

Otyilikutila Tyeyovo—Otyali Tyakolela tya Huku

Otyilikutila Tyeyovo—Otyali Tyakolela tya Huku
  • Otyilikutila tyeyovo oityi?

  • Oñgeni Huku etyiava?

  • Tyina esilivilo patyi pala ove?

  • Oñgeni molekesa okuti wapandula otyilikutila tyeyovo?

1, 2. (a) Oityi matyilekesa okuti otyali wapeua tyina esilivilo pala ove? (b) Omokonda yatyi upopila okuti otyilikutila tyeyovo, otyali tyakolela vali povipuka aviho wapeua?

 OTYIPUKA patyi tyakolela unene ove wapelue? Otyipuka katyisukisa okulanda onombongo ononyingi, opo tyikale nesilivilo enene. Mahi, putyina otyipuka wapeua tyikuhambukiswa unene nokukukuatesako momuenyo wove, otyipuka otyo tyina esilivilo enene.

2 Povipuka wapeua, pena vala tyike tyakolela vali unene kovikuavo. Tyakolela vali unene, otyali Huku aavela ovanthu. Jeova waava ovipuka ovinyingi. Mahi, otyipuka otyinene etuavela, otyilikutila tyeyovo tyomona wae, Jesus Kristu. (Mateus 20:28) Ngetyi matulilongesa mokapitulu aka, otyilikutila tyeyovo otyipuka otyinene vali wapeua. Mokonda otyilikutila tyeyovo matyikuetela ehambu enene nokukukuatesako kuetyi wesukisa vali. Tyotyili otyilikutila tyeyovo tyilekesa okuti Jeova una unene oluembia nove.

OTYILIKUTILA TYEYOVO OITYI?

3. Otyilikutila tyeyovo oityi? Opo tunoñgonoke okuti otyilikutila tyeyovo otyipuka tyakolela unene, oityi tete tuesukisa okunoñgonoka nawa?

3 Otyilikutila tyeyovo otyipuka tyimue Jeova etuavela, opo ayovole ovanthu monkhali no mononkhia. (Efésios 1:7) Opo tunoñgonoke nawa elongeso eli Liombimbiliya, tuesukisa okuhinangela etyi tyaenda motyikunino tyo Endene. Inkha tunoñgonoka nawa etyi Andau avombesa puetyi alinga onkhali, matunoñgonoka nawa okuti otyilikutila tyeyovo, tyakolela unene.

4. Omuenyo wafuapo wa Andau ankho uhangununa tyi?

4 Etyi Jeova atunga Andau, wemupele otyipuka tyimue tyakolela—ankho wemupele omuenyo wehena onkhali. Tala etyi ankho otyo tyihangununa. Ankho Andau watungua nolutu, nomutima wafuapo. Ankho kavele, kakulupa tupu kankhi. Mokonda Andau ankho omunthu wehena onkhali, ankho una oupanga omunene na Jeova. Ombimbiliya ipopia okuti Andau ankho ‘omona wa Huku’. (Lucas 3:38) Andau ankho una oupanga omunene na Jeova Huku, ngatyina omona na he wokuna oluembia. Jeova ankho utomphola nomona wae Andau. Wemupele ovilinga vihambukiswa, nokumupopila etyi ahanda kue.—Gênesis 1:28-30; 2:16, 17.

5. Ombimbiliya ipopia okuti Andau watungua ‘otyifuika tya Huku’. Otyo tyilekesa tyi?

5 Andau ankho watungua ‘otyifuika tya Huku.’ (Gênesis 1:27) Otyo, katyilekesa okuti Andau ankho welifua na Huku kolupe. Ngetyi tuelilongesale mokapitulu kotete komukanda uno, Jeova ospilitu, kamoneka komaiho ovanthu. (João 4:24) Jeova utupu olutu luohitu nohonde. Okutungwa otyifuika tya Huku, tyilekesa okuti Andau, ankho una ovituwa ngo via Huku. Ankho una oluembia, nounongo, nouviuki nepondolo. Tupu, Andau ankho otyifuika tya Tate yae konthele onkhuavo. Ankho upondola okuholovona etyi ahanda. Moluotyo, Andau ankho kekahi ngomakina ilinga vala otyilinga yatungilwa. Andau ankho upondola okulinga omatokolo, nokuholovona okulinga etyi tyaviuka ine etyi tyapenga. Inkha Andau aholovonene okutavela ku Huku, ñgeno wakala nomuenyo wahapu mo Palaisu kombanda yo ohi.

6. Oityi Andau apumbuwa etyi alinga onkhali ku Huku? Iya otyo tyakalesa ñgeni ovana vae?

6 Mahi, mokonda Andau katavelele ku Huku, wahitisua kononkhia, iya aave ofeto yatena unene. Mokonda yonkhali yae, Andau wapumbua omuenyo wahapu nononkhano onongwa. (Gênesis 3:17-19) Otyo tyinumanesa unene, mokonda Andau kapumbilwe vala omuenyo oo aike. Tupu, no vana vae aveho navo wevepumbisua omuenyo oo. Ondaka ya Huku yati: ‘Mokonda yomunthu wike [Andau] onkhali yanyingila mouye, iya onkhali yaeta ononkhia. Moluotyo, ononkhia mbayandyana kovanthu vatyo aveho, mokonda aveho valinga onkhali.’ (Romanos 5:12) Enga, ovanthu aveho, vapiñgana onkhali ku Andau. Moluotyo, Ombimbiliya ipopia okuti Andau ‘welilandesa’ oe muene no vana vae moupika wonkhali nononkhia. (Romanos 7:14) Andau na Eva vetupu ekevelelo nalike, mokonda valinga onkhali tyawina. Iya ovana vavo, kumue nonthue, okuti tuna ekevelelo?

7, 8. Otyilikutila tyeyovo tyakutikinya ovipuka patyi vivali?

7 Jeova waava otyilikutila tyeyovo opo ayovole ovanthu. Otyilikutila tyeyovo oityi? Otyilikutila tyeyovo tyakutikinya ovipuka vivali. Mohi, tyesukisa okuava ofeto pala okuyovola otyipuka tyimue. Otyo, tyipondola okuelekwa nofeto yaawa pala okuyovola omunthu wakuatua. Vali, tyielekwa nofeto yaawa pala okufeta otyipuka tyanyonwa. Ngo ngeleka, inkha omunthu wateya otyipuka tyamuene, una yokufeta etyi tyatokala monombongo tyalandele.

8 Oñgeni ovipuka ovinyingi Andau etupumbiswa, ankho vina yokufetwa? Oñgeni ankho tuna yokuyovolwa monkhali no mononkhia? Tutalei otyilikutila tyeyovo Jeova apongiya, nesilivilo tyina pala ove.

OÑGENI JEOVA AAVA OTYILIKUTILA TYEYOVO

9. Ofeto patyi ankho yesukisa?

9 Mokonda omuenyo wavombesua ankho wafuapo, nawike omunthu omukuankhali upondola okuyovola omuenyo watyo oo. (Salmo 49:7, 8) Ankho tyesukisa ofeto yatokala momuenyo una wavombesua. Otyo, ankho tyelikuata notyitumino tyaviuka tyikahi Mondaka ya Huku, tyokuati: ‘Omuenyo ufeta omuenyo.’ (Deuteronômio 19:21) Moluotyo, ankho oityi tyipondola okuyovola omuenyo una wafuapo Andau avombesa? Ankho tyihanda omunthu omukuavo ‘wokuna omuenyo wehena onkhali’ ngauna Andau avombesa.—1 Timóteo 2:6.

10. Oñgeni Jeova aava otyilikutila tyeyovo?

10 Oñgeni Jeova aava ofeto? Jeova watumine umue povana vae vopaspilitu opo eye pano pohi. Mahi, Jeova katumine vala omona umue wopaspilitu. Watumine omona una ehole vali unene, Omona wae wongunga. (1 João 4:9, 10) Tyahakuluminyinue, Omona oo etavela okusapo omphangu yae keulu. (Filipenses 2:7) Ngetyi tuelilongesa mokapitulu tualamba komukanda uno, Jeova walinga ehuviso okupola omuenyo womona wae keulu eupake meimo lia Maliya. Mokonda yospilitu sandu ya Huku, Jesus atyitwa omunthu wafuapo, wehena onkhali.—Lucas 1:35.

Jeova waava Omona wae wongunga opo etuyovole

11. Oñgeni omunthu wike apondola okuyovola ovanthu ovanyingi?

11 Oñgeni omunthu wike apondola okuyovola ovanthu ovanyingi? Opo tutyinoñgonoke nawa, tutale oñgeni ovanthu veya okukala ovakuankhali. Hinangela okuti mokonda yonkhali, Andau wavombesa omuenyo wehena onkhali. Moluotyo, ankho utupu vali omuenyo wafuapo pala okuavela ovana vae. Iya evepiñganesa vala onkhali nononkhia ankho ena. Ombimbiliya iihana Jesus okuti o Andau wahulilila. Jesus ankho una omuenyo wafuapo, kalingile onkhali. (1 Coríntios 15:45) Moluotyo, Jesus wapinga polukalo lua Andau opo etuyovole. Mokonda yotyilikutila alinga nomuenyo wae wehena onkhali, nokuatuaileko nokutavela ku Huku, Jesus wafeta onkhali ya Andau. Ngotyo, Jesus waavela ovana va Andau ekevelelo.—Romanos 5:19; 1 Coríntios 15:21, 22.

12. Etyi Jesus akoleleya mononkhumbi tyalekesa tyi?

12 Ombimbiliya ipopia nawa ononkhumbi Jesus amuene, etyi ankho eheneipawe. Wavetelue unene, amono ononkhumbi ononene alo vemupapela momuti, ngomo ankhila. (João 19:1, 16-18, 30; Tala o Apendise, pomafo 204-6 Omokonda yatyi ankho tyesukisa Jesus amone ononkhumbi ononene ngoombo? Komutue momukanda uno, matukelilongesa okuti Satanasi walinga Jeova omukuele. Wati nawike omuumbili wae matualako nekolelo inkha amoneswa ononkhumbi. Mahi, Jesus watuaileko okukoleleya mononkhumbi ononene. Ngotyo, waava ekumbululo eewa kounkhembi wa Satanasi. Jesus walekesa okuti omunthu wokuhena onkhali no kuna epondolo liokuholovona etyi ahanda, upondola okutualako nekolelo mu Huku, namphila apita momakengelelo a Satanasi. Jeova ahambukwa unene okutala ekolelo lio Mona wae onthyolwa!—Provérbios 27:11.

13. Oñgeni eyovo liafetwa?

13 Oñgeni eyovo liafetwa? Monthiki 14 yohanyi Nisan yenima 33 Pomuvo wa Kristu, Jeova wayeka Omona wae wokuafuapo nokuhena onkhali aipawe. Ngotyo, Jesus waava omuenyo wae wehena onkhali ngotyilikutila, otyikando tyike vala. Otyilikutila otyo, tyina esilivilo liahapu. (Hebreus 10:10) Monthiki yatatu konyima yononkhia mba Jesus, Jeova emututilisa nomuenyo wopaspilitu. Etyi Jesus alonda keulu, wapakula ku Jeova omuenyo wae wehena onkhali , aava motyilikutila pala okuyovola ovana va Andau. (Hebreus 9:24) Jeova etavela otyilikutila tya Jesus pala okuyovola ovanthu monkhali no mononkhia.—Romanos 3:23, 24.

OTYILIKUTILA TYEYOVO TYINA ESILIVILO PATYI PALA OVE

14, 15. Oityi tuna yokulinga, opo tuevelwe ononkhali mbetu?

14 Namphila tuvakuankhali, tupondola okupewa ononkhano onongwa unene, mokonda yotyilikutila tyeyovo. Tutalei ouwa utundilila kotyilikutila tyeyovo pahetyino no komutue.

15 Tuevelwa ononkhali. Mokonda tuapiñgana onkhali, opo tulinge etyi tyaviuka, tuna yokulinga ononkhono ononene. Tulinga onkhali kokupopia no kuetyi tulinga. Mahi, menyina liotyilikutila tya Jesus, tupondola ‘okuevelwa ononkhali mbetu’. (Colossenses 1:13, 14) Mahi, opo tuevelwe ononkhali mbetu, tuna yokulivela tyotyili. Tupu, tuna yokuita nomutima weliola nekolelo mu Jeova, opo etuevele menyina liotyilikutila tyo Mona wae.—1 João 1:8, 9.

16. Oityi tyitukuatesako okufenda Jeova nomutima wasukuka? Omokonda yatyi okukala nomutima wasukuka tyakolela?

16 Tuna Omutima wasukuka komaiho a Huku. Mokonda yonkhali, omutima upondola okutuhindila okukala tyehena ekevelelo, nokusoka okuti katusilivila. Mahi, Jeova monkhenda yae wevela ononkhali mbetu menyina liotyilikutila tya Jesus. Moluotyo, ututavela okumufenda nomutima wasukuka, namphila tuvakuankhali. (Hebreus 9:13, 14) Otyo, tyitukuatesako okupopia na Jeova nomutima wayandyuluka. Tupondola okufuena ku Jeova nomalikuambelo. (Hebreus 4:14-16) Okutualako okukala nomutima wasukuka tyituavela ombembwa komutima, nehambu.

17. Mokonda ya Kristu wankhila onthue, ovipuka patyi oviwa matukapewa?

17 Tuna Ekevelelo liomuenyo wahapu mouye omupe pano pohi. Romanos 6:3 yati: ‘Ondyambi yonkhali, ononkhia.’ Iya aiyawisako okuti: ‘Mahi otyali tya Huku, omuenyo wahapu menyina lia Jesus Tatekulu yetu.’ Mokapitulu 3 komukanda uno, tuelilongesa konthele yomuenyo omuwa maukakala Mouye omupe pano pohi. (Revelação [Apocalipse] 21:3, 4) Matukapewa ononkhano onongwa, nomuenyo wahapu, nekongoko liafuapo, mokonda ya Jesus wankhila onthue. Opo tukapewe omuenyo oo omuwa, tuesukisa okulekesa okuti tuapandula otyilikutila otyo tyeyovo.

OÑGENI MOLEKESA OKUTI WAPANDULA?

18. Mokonda yatyi tuesukisila okupandula unene eyovo Jeova etuavela?

18 Omokonda yatyi tuesukisila okupandula unene eyovo Jeova etuavela? Otyali tyikala vali nesilivilo enene, putyina tyapesela omuvo, nononkhono, nonombongo mbauna wetyiava. Tuhambukwa unene tyina tuanoñgonoka okuti una wetuavela otyipuka una oluembia nonthue. Otyilikutila tyeyovo tyakolela vali unene kovipuka aviho Huku etuavela, mokonda Huku waava ofeto onene. João 3:16 yati: ‘Mokonda Huku una oluembia olunene novanthu, waava omona wae wongunga.’ Otyilikutila tyeyovo, tyilekesa unene okuti Jeova una oluembia nonthue. Tupu, tyilekesa oluembia Jesus ena nonthue, mokonda wetavela okuava omuenyo wae tyahakuluminyinue. (João 15:13) Ngotyo, otyilikutila tyeyovo, tyituavela onthumbi yokuti Jeova no Mona wae, vetuhole unene.—Gálatas 2:20.

Okuyawisa enoñgonoko liove konthele ya Jeova, matyilekesa okuti wapandula eyovo tuapewa na Jeova

19, 20. Oñgeni molekesa okuti wapandula otyilikutila tyeyovo Huku aava?

19 Oñgeni molekesa okuti wapandula ofeto yeyovo Huku aava? Tete, omokulilongesa vali unene konthele ya Jeova Omuavi Omunene. (João 17:3) Okulilongesa Ombimbiliya nombatelo yomukanda uno, matyikukuatesako okunoñgonoka vali nawa Jeova. Putyina enoñgonoko liove konthele ya Jeova liameliyawisa, nohole yove na Huku, mailiyawisa. Iya ohole oyo maikukuatesako okulinga etyi tyihambukiswa Jeova.—1 João 5:3.

20 Kala nekolelo motyilikutila tyeyovo tya Jesus. Ombimbiliya yapopia konthele ya Jesus okuti: ‘Omunthu wokuna ekolelo mo Mona, una omuenyo wahapu.’ (João 3:36) Oñgeni matulekesa okuti tuna ekolelo mu Jesus? Ekolelo kalipopiwa vala momulungu. Tiago 2:26 yati: ‘Ekolelo lihena ovilinga liankhia.’ Enga, ekolelo liotyotyili lilekeswa ‘novilinga.’ Otyipuka tyimue matyilekesa okuti tuna ekolelo mu Jesus, okulinga ononkhono mbokulandula ongeleka yae kuatyiho tupopia netyi tulinga.—João 13:15.

21, 22. (a) Omokonda yatyi tuna yokukala Pehinangelo Liondalelo ya Tatekulu kese nima? (b) Ovikapitulu 6 no 7 mavikapopia konthele yatyi?

21 Kala kese nima Pehinangelo Liondalelo ya Tatekulu. Kongulohi yonthiki 14 yo Nisan yenima 33 Pomuvo wa Kristu, Jesus wahimbika otyipito tyimue Ombimbiliya iihana okuti ‘Ondalelo ya Tatekulu.’ (1 Coríntios 11:20; Mateus 26:26-28) Otyipito otyo, tupu tyiihanwa okuti Ehinangelo liononkhia mba Kristu. Jesus watuma okuhinangela onthiki oyo, opo akuateseko ono apostolu mbae no Vakristau aveho votyotyili. Opo vahinangele apeho okuti Jesus waava omuenyo wae pala okutuyovola. Konthele yotyipito otyo, Jesus watuma okuti: ‘Tyilingei lingei apeho mehinangelo liange. (Lucas 22:19) Otyipito Tyondalelo, tyituhinangelesa oluembia olunene lwa Jeova no lua Jesus, mokuafeta eyovo lietu. Matulekesa okuti tuapandula otyilikutila tyeyovo inkha tukala kese nima Pehinangelo Liononkhia mba Tatekulu. a

22 Otyilikutila tyeyovo tuapewa na Jeova otyipuka tyimue tyakolela unene. (2 Coríntios 9:14, 15) Otyilikutila tyeyovo tyipondola okuetela ouwa alo umue vana vokuankhia. Ovikapitulu 6 no 7, mavikahangununa nawa konthele yotyo.

a Opo unoñgonoke vali nawa onthiki Yehinangelo Liondalelo ya Tatekulu, tala mo Apendise pomafo 206-8.