Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 12

Oñgeni Ove Upondola Okukala Epanga Lia Huku?

Oñgeni Ove Upondola Okukala Epanga Lia Huku?

1, 2. Ovalie pu vamwe vali omapanga a Jeova?

OLIE OVE uhanda akale epanga liove? Omunthu ove uhole. Onwe vevali mulivila. Omunthu una onkhalelo novituwa ove uhole.

2 Jeova Huku waholovona ovanthu vamwe opo vakale omapanga ae. Mongeleka, Abraiau wali umwe po mapanga a Jeova. (Isaías 41:8; Tiago 2:23) Jeova tupu ankho uhole David. Wapopia okuti David ‘omulume napanda momutima wange.’ (Atos 13:22) Tupu omuuli Daniele wali omunthu umwe Jeova “ehole unene.”—Daniel 9:23.

3. Omokonda yatyi Abraiau na David na Daniele vakalele omapanga a Jeova?

3 Oñgeni Abraiau na David na Daniele vakalele omapanga a Jeova? Omokonda yatyi Jeova apopilile okuti Abraiau na David na Daniele omapanga ae? Jeova wapopilile Abraiau okuti: ‘Ove wetavela ondaka yange.’ (Gênesis 22:18) Jeova ukala omapanga a vana vemutavela nomutima auho. Ovanthu vomalongo aeho vapondola okukala omapanga ae. Jeova wapopilile elongo lio Isilayeli okuti: “Tavelei ondaka yange, opo ame ndyikale Huku yenyi, iya onwe amukala ovanthu vange.” (Jeremias 7:23) Ongotyo nove wesukisa okutavela ku Jeova, inkha tyili-tyili uhanda okukala epanga liae.

JEOVA UYAKULILA OMAPANGA AE

4, 5. Oñgeni Jeova ayakulila omapanga ae?

4 Ombimbiliya ipopia okuti Jeova ukahi nokuovola omuvo opo “alekese ononkhono mbae ku vana vemuumbila nomutima auho.” (2 Crônicas 16:9) Mo Salmo 32: 8, Jeova ulaa okuti: “Ame mandyikulongo onondunge, mandyikulekesa ondyila una yokuendela. Mandyikuavela onondonga neiho liange litala kuove.”

5 Onondyale mbuhanda okututyilika okulinga oupanga na Huku. Mahi Jeova uhanda okutuyakulila. (Tanga Salmo 55:22.) Mokonda tumapanga a Jeova, onthue tumuumbila nomutima wetu auho. Onthue tuvakuatyili kwe alo umwe tyina tukahi movitateka. Iya tuna onthumbi ngei omuhoneki wono Salmo ankho ena. Wahoneka konthele ya Jeova okuti: “Mokonda ukahi kokulio kuange, natyike matyinthengaisa.” (Salmo 16:8; 63: 8) Oñgeni Satanasi aovola okututyilika opo tuhakale omapanga a Huku?

OKUTENDELEYUA NA SATANASI

6. Oityi Satanasi apopia konthele yovanthu?

6 Mokapitulu 11 tuelilongesamo okuti Satanasi wapatana outumini wa Jeova no kumutendeleya okuti omukalavi nonkhembi, kayekele Andau na Eva veliholovonene otyiwa notyivi. Omukanda wa Job utupopila okuti Satanasi tupu watendeleya ovanthu vahanda okukala omapanga a Huku. Satanasi wapopia okuti vaumbila vala Huku mokonda yovipuka vapewa na Huku, ha mokonda vemuhole. Tupu Satanasi wapopia okuti mayapula ovanthu aveho ku Huku. Tutalei oityi tupondola okulilongesila ku Job no ñgeni Jeova emuyakulila.

7, 8. (a) Oñgeni Jeova elitehelela konthele ya Job? (b) Oityi Satanasi apopia konthele ya Job?

7 Job ankho olie? Ankho omunthu umwe omuwa, apa akalako palamba omanima 3.600. Jeova wapopia pomuvo wa Job okuti pano pohi ankho petupu omunthu ukahi ngae. Job ankho una onthilo onene na Huku, tupu ankho uyele ovivi. (Jó 1:8) Tyotyili, Job ankho epanga liotyotyili lia Jeova.

8 Satanasi wati Job uumbila vala Huku mokonda yolumono ena. Satanasi wapopila Jeova okuti: “Haveko ukahi nokumuamena kononthele ambuho, neumbo liae, novipuka aviho ena? Wakanena nawa ovilinga viae, novipako viae vikahi nokuliyawisa motyilongo. Mahi, pahe nkhele mupola vala ovipuka aviho ena, nautale inkha kamekuyale.”— Jó 1:10, 11.

9. Oityi Jeova ayeka Satanasi alinge?

9 Satanasi watendeleya Job okuti uumbila vala Jeova mokonda yovipuka apewa Nae. Satanasi tupu wapopia okuti matalameka Job okuumbila Jeova. Jeova ketavelele etyi Satanasi apopia, mahi ayeke Satanasi alole Job opo Satanasi atale inkha Job uumbila Jeova mokonda umuhole.

SATANASI ULOLA JOB

10. Oñgeni Satanasi alola Job iya oityi Job alinga?

10 Tete, Satanasi waipaa ovipako aviho via Job. Konyima aipaa ovaumbili aveho va Job. Job esala tyehena natyike. Okuhulililako, Satanasi aipaa ovana ekwi va Job. Mahi Job atualako nekolelo mu Jeova. “Movipuka ovio aviho Job kalingile onkhali, tupu kavelele Huku onombei.”— Jó 1:12-19, 22.

Jeova wayambele Job mokonda ankho epanga liae liotyotyili

11. (a) Oityi Satanasi alinga Job? (b) Job alingi ñgeni?

11 Satanasi hatyoko vala alingile. Wapatana Huku etyi ati: “Muyama komankhipa no kohitu, otale inkha kamekuyale kotyipala tyove.” Pahe Satanasi alolo Job nouvela umwe omunene. (Jó 2:5, 7) Tupu motyikando etyi, Job akala omukuatyili ku Jeova. Apopi okuti: “Alo ndyinkhia himayekepo ekolelo liange!”— Jó 27:5.

12. Oñgeni Job alekesa okuti Satanasi onkhembi?

12 Job ankho ketyii okuti ukahi nokumoneswa ononkhumbi na Satanasi. Ankho usoka okuti Jeova oe ukahi nokumuetela ovitateka. (Jó 6:4; 16:11-14) Namphila ankho ekahi movitateka ovio, Job watuaileko nokukolela mu Jeova. Pahe atyimoneka nawa okuti Job kaumbila Huku mokonda yolumono. Ankho epanga lia Huku mokonda umuhole. Ovipuka aviho Satanasi apopia ankho omatutu!

13. Oukuatyili wa Job waeta ouwa patyi?

13 Namphila Job ankho ehetyii etyi tyikahi nokueenda keulu, watuaileko noukuatyili ku Huku iya alekesa okuti Satanasi kapopile otyili. Jeova ayambe Job mokonda youkuatyili wae.— Jó 42:12-17.

OÑGENI SATANASI EKUHUNGA

14, 15. Oñgeni Satanasi atendeleya ovanthu aveho ovalume novakai?

14 Upondola okulilongesa ovipuka viakolela kuetyi tyaendele na Job. Hono, Satanasi ututendeleya okuti tuumbila vala Jeova mokonda yovipuka etuavela. Mu Jó 2:4, Satanasi wati: “Ovipuka aviho omunthu ena, meviave mokonda yomuenyo wae.” No nondaka ombo Satanasi watendeleya ovanthu aveho ovalume novakai okukutikinyamo Job. Palambale omanima omanyingi tunde apa Job ankhia, mahi Satanasi nkhele ukuela Jeova nokutendeleya ovaumbili vae. Mongeleka, mu Provérbios 27:11, tutangamo okuti: “Kala nonondunge mona wange, hambukiswa omutima wange, opo ndyikembulele una undinga omukuele.”

15 Ove upondola okuholovona okutavela Jeova nokukala omukuatyili kwe, okulinga ngotyo molekesa okuti Satanasi onkhembi. Namphila mosukisa okulinga omapiluluko omanyingi opo ukala epanga lia Huku, otyo otyipuka tyavilapo upondola okulinga! Olio etokolo liakolela. Satanasi wapopia okuti ove kumatualako okukala nekolelo mu Huku, tyina wamavasiwa novitateka. Wovola okutuyondya opo tuhakale ovakuatyili ku Huku. Oñgeni etyilinga?

16. (a) Omaliva patyi Satanasi aundapesa opo ayapule ovanthu ku Huku? (b) Oñgeni Eliapu likuyondya opo uyekepo okuumbila Jeova?

16 Satanasi uundapesa omaliva omanyingi opo etutyilike okulinga oupanga na Huku. Ukahi “ngonkhulika ikoma yovola ou maili.” (1 Pedro 5:8) Wahahuve inkha omapanga ove, nombunga yove ine ovanthu ovakuavo, vekutyilika okulilongesa Ombimbiliya nokulinga etyi tyaviuka. Ove upondola okulitehelela okuti ukahi nokumoneswa ononkhumbi. * (João 15:19, 20) Tupu, Satanasi utualako okulilekesa “ngo andyu yotyitei.” Ngotyo, wovola okutuhindila okuhetavela ku Jeova. (2 Coríntios 11:14) Onkhalelo onkhuavo Satanasi aundapesa opo etuhongiliye okuyekapo okufenda Jeova, okutupaka olusoke luokuti tyina tuumbila Huku tukahi nokupeseka.—Provérbios 24:10.

TAVELA OVITUMINO VIA JEOVA

17. Omokonda yatyi tutavelela ku Jeova?

17 Tyina tutavela ku Jeova, tulekesa okuti Satanasi onkhembi. Oityi matyitukuatesako okutavela? Ombimbiliya yati: “Una yokukala nohole na Jeova Huku yove, nomutima wove auho, nomuenyo wove auho no nonkhono mbove ambuho.” (Deuteronômio 6:5) Onthue tutavela ku Jeova mokonda tumuhole. Tyina ohole yetu na Jeova yemeliyawisa, matulingi ovipuka aviho etuita okulinga. Apostolu João wahoneka okuti: “ohole na Huku ihangununa okutavela ovitumino viae. Iya ovitumino viae kavialemene.”—1 João 5:3.

18, 19. (a) Ovipi ovipuka vimwe Jeova apopia okuti viapenga? (b) Oñgeni tutyii okuti Huku ketuiti tulinge ovipuka tuhevili okulinga?

18 Mahi ovipuka patyi vimwe Jeova etupopila okuti viapenga? Tala onongeleka mbumwe mbukahi pokakasa kati, “ Yala Ovipuka Jeova Eyele.” Ponthyimbi, ove upondola okusoka okuti ovipuka vimwe ngoti haviviko. Mahi, tyina utanga ono vesikulu mbumwe mbo Mbimbiliya moimbuka okuti okutavela ovitumino via Jeova ounandunge. Tupu moimbuka okuti wesukisa okulinga omapiluluko amwe momuenyo wove. Namphila okulinga ngotyo ovikando vimwe katyapepukile, mahi inkha ulinga omapiluluko oo, mokala nombembwa nehambu litunda kokukala epanga liotyotyili lia Huku. (Isaías 48: 17, 18) Oñgeni tutyii okuti tyitavela okulinga omapiluluko oo momuenyo wetu?

19 Jeova ketuiti tulinge otyipuka tuhevili okulinga. (Deuteronômio 30:11-14) Mokonda epanga lietu liotyotyili, wii ovipuka vituetela ouwa tyipona onthue muene. Jeova wii nawa etyi tuvila netyi tuehevili okulinga. (Salmo 103:14) Apostolu Paulu utupameka okuti: “Huku omukuatyili, iya oe kamayeke muyondyue alo muhevili vali okukoleleya. Mahi, tyina muyondyua memupe omphitilo, opo mutyivile okukoleleya.” (1 Coríntios 10:13) Tupondola okuyumba onthumbi yokuti Jeova apeho metuavela ononkhono opo tutyivile okulinga etyi tyaviuka. Mekuavela “ononkhono mbavilapo” opo ekukuateseko okukoleleya mononkhumbi. (2 Coríntios 4:7) Etyi Paulu akuata momivo viovitateka aimbuka okuti Jeova wemukuatesako, apopi okuti: “Ame ndyina ononkhono movipuka aviho, mokonda ya una umpha epameko.”—Filipenses 4:13.

LILONGESA OKUPANDA OVIPUKA JEOVA EHOLE

20. Ovituwa patyi tuna okuhetekela iya omokonda yatyi?

20 Inkha tuhanda okukala epanga lia Jeova, tuesukisa okuyekapo okulinga ovipuka Jeova apopia okuti viapenga, mahi tuesukisa okulinga vali tyipona vala okuviyekapo. (Romanos 12:9) Omapanga a Huku vehole etyi Huku ehole. Vapopiwa mo Salmo 15:1-5. (Tanga.) Omapanga a Jeova ahetekela ovituwa viae iya vena “ohole, nehambu, nombembwa, noumphua-lundo, nokankhenda, noundalawa, nekolelo, nokuahiliya, nokulikondola omutima.” —Gálatas 5:22, 23.

21. Oñgeni molilongesa okulekesa ovituwa Huku ehole?

21 Oñgeni upondola okulilongesa okulekesa ovituwa ovio oviwa? Wesukisa okulilongesa okuti Jeova una oluembia putyina utanga nokulilongesa Ombimbiliya ononthiki ambuho. (Isaías 30:20, 21) Inkha ulinga ngotyo, ohole yove na Jeova mailiyawisa, iya tyina yameliyawisa, molingi atyiho opo umutavele.

22. Ouwa patyi tyieta inkha utavela ku Jeova?

22 Omapiluluko wesukisa okulinga momuenyo wove tyipondola okuelekwa nokulula ovikutu viakulupa ovale ovipe. Ombimbiliya ipopia okuti wesukisa “okulula omunthu wokohale,” iya olivaleka “omunthu omupe.” (Colossenses 3:9, 10) Namphila katyapepukile, mahi tyina tulinga omapiluluko oo iya atutavela ku Jeova, Jeova utulaa okutuavela “ondyambi onene.” (Salmo 19: 11) Enga, holovona okutavela ku Jeova, iya lekesa okuti Satanasi onkhembi. Umbila Jeova hamokonda yondyambi mokatambula komutwe wandyila, mahi omokonda umuhole. Ngotyo mokala epanga liotyotyili lia Huku!

^ palag. 16 Otyo katyilekesa okuti Satanasi oe ukahi nokutuma ovanthu opo vekuhongiliye okuyekapo okulilongesa Ombimbiliya. Mahi, Satanasi o “huku youye uno” iya “ouye auho ukahi pomaoko [ae]”. Ngotyo wahahuve tyina omunthu umwe ekutyilika okufenda Jeova. —2 Coríntios 4:4; 1 João 5:19.