Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 5

Otyilikutila Tyeyovo—Otyali Otyinene tya Huku

Otyilikutila Tyeyovo—Otyali Otyinene tya Huku

1, 2. (a) Oñgeni matyilekesa okuti otyipuka wapeua tyina esilivilo pala ove? (b) Omokonda yatyi otyilikutila tyeyovo otyipuka tyimwe tyavilapo tuapewa na Huku?

OKUTI nthiki imwe wapelue otyipuka tyimwe otyiwa unene? Otyipuka katyisukisa okulanda onombongo ononyingi, opo tyikale nesilivilo enene. Putyina otyipuka wapeua tyikuhambukiswa ine otyipuka wesukisa unene, upandula unene.

2 Povipuka aviho Huku etuavela, kuna tyike tuesukisa unene tyipona ovikuavo. Otyipuka tyimwe otyinene Huku avela ovanthu aveho. Mokapitulu aka, matulilongesa okuti Jeova watuma Omona wae, Jesus Kristu, opo tukale nomuenyo wahapu. (Tanga Mateus 20:28.) Mokonda watuma Jesus pano pohi ngo tyilikutila, Jeova walekesa okuti tyili-tyili utuhole unene.

OTYILIKUTILA TYEYOVO OITYI?

3. Omokonda yatyi ovanthu vankhila?

3 Otyilikutila tyeyovo onkhalelo imwe Jeova alinga opo ayovole ovanthu monkhali no mononkhia. (Efésios 1:7) Opo tunoñgonoke omokonda yatyi otyilikutila tyeyovo tyesukisa, tuna okunoñgonoka etyi tyaendele motyikunino tyo Endene omanima omanyingi kohale. Ovo tate yetu votete Andau na Eva, valinga onkhali. Mokonda yonkhali vankhia. Nonthue tunkhia mokonda tuapiñgana onkhali ku Andau na Eva.—Tala okatoi 9 konthyulilo yomukanda ou.

4. Andau ankho olie, iya oityi ankho ena?

4 Etyi Jeova atunga omulume wotete, Andau, wemupele otyipuka tyimwe tyakolela. Wemupele omuenyo wehena onkhali. Andau ankho una olutu, nomutima wafuapo. Ankho kavele, kakulupa tupu kankhi. Mokonda Jeova oe wemutunga Andau otyo, akalela omona wae. (Lucas 3:38) Jeova apeho ankho utomphola nae. Huku wemuhangununina etyi akevelela kwe, emuavela ovilinga vihambukiswa.—Gênesis 1:28-30; 2:16, 17.

5. Oityi tyihangununa tyina Ombimbiliya ipopia okuti Andau watungua “otyifuika tya Huku”?

5 Andau ankho watungua “otyifuika tya Huku.” (Gênesis 1:27) Jeova wemutunga novituwa ngo Viae, ohole, nounongo, nouviuki, nepondolo. Wavela Andau ounongo wokuholovona etyi ahanda. Andau ankho kekahi ngomakina ilinga vala otyilinga yatungilwa. Huku wemutunga opo aholovone etyi tyaviuka netyi tyapenga. Inkha Andau waholovonene okutavela ku Huku, ñgeno wakala nomuenyo wahapu Momphangu Yombembwa.

6. Etyi Andau ehetavelele ku Huku oityi anyona? Iya otyo tyakalesa ñgeni ovana vae?

6 Mokonda Andau ketavelele ku Huku, ahitiswa no nonkhia, Andau wafeta otyipuka tyimwe tyalema unene. Mokonda yokualinga onkhali, Andau anyono oupanga wae na Jeova, tupu apolwa Momphangu Yombembwa. (Gênesis 3:17-19) Andau na Eva vafueva ine vaholovona okuhetavela ku Huku, pahe ankho vetupu ekevelelo. Mokonda yetyi Andau alinga, “onkhali yanyingila mouye, iya onkhali yaeta ononkhia. Moluotyo, ononkhia mba yandyana movanthu vatyo aveho, mokonda aveho valinga onkhali.” (Romanos 5:12) Etyi Andau alinga onkhali “welilandesa” oe muene iya onthue tuakala ovapika vonkhali no nonkhia. (Romanos 7:14) Okuti nkhele tuna ekevelelo? Enga tuna.

7, 8. Otyilikutila tyeyovo oityi?

7 Otyilikutila tyeyovo oityi? Otyilikutila tyeyovo tyakutikinya ovipuka vivali. Tete, otyipuka tyifetwa pala okuyovola otyipuka tyimwe ine okulanda otyipuka opo tyikondolwepo. Vali, ofeto yaawa pala okufeta otyipuka tyanyonwa ine okufeta onombongo mbata mutyo.

8 Petupu omunthu utyivila okufeta ovitateka aviho viatuka konkhali ya Andau no nonkhia tyetuetela. Mahi Jeova walinga epongiyo opo etuyovole konkhali no kononkhia. Matulilongesa oñgeni otyilikutila tyeyovo tyiyovola no ñgeni tyipondola okutukuatesako.

OÑGENI JEOVA AAVA OTYILIKUTILA TYEYOVO

9. Oñgeni otyilikutila tyeyovo ankho tyina okufetwa?

9 Petupu omunthu utyivila okuyovola omuenyo wehena nkhali Andau anyona. Omokonda yatyi? Mokonda onthue atuho tuvakuankhali. (Salmo 49:7, 8) Tyesukisa ofeto yomuenyo welifua na una Andau aombesa. Otyo, tyihanenwa okuti “otyilikutila tyafwapo.” (1 Timóteo 2:6) Otyilikutila tyeyovo ankho tyina okulifwa nomuenyo Andau apesela.

10. Oñgeni Jeova aava otyilikutila tyeyovo?

10 Oñgeni Jeova aava otyilikutila tyeyovo? Jeova watuma pano pohi Omona wae ehole vali unene. Omona oo, o Jesus, watetekela okutungwa kovipuka aviho. (1 João 4:9, 10) Tyahakuluminyinue Jesus wetavela okusapo Tate yae nomphangu yae keulu. (Filipenses 2:7) Jeova walinga ehuviso apolo Jesus keulu emutumu pohi, iya Jesus atyitwa tyehena onkhali.—Lucas 1:35.

Jeova waava Omona wae ehole unene ngotyilikutila tyeyovo

11. Oñgeni omunthu wike apondola okuyovola ovanthu ovanyingi?

11 Omulume wotete, Andau, waombesa omuenyo uhena onkhali wovanthu aveho puetyi ehetavelele ku Jeova. Okuti omunthu omukuavo upondola okuyovola ovana aveho va Andau mo nonkhia? Enga. (Tanga Romanos 5:19.) Jesus uhenelinge onkhali, waava omuenyo wae uhena nkhali, ngotyilikutila. (1 Coríntio 15:45) Omuenyo wae wehena onkhali watamo opo umaneko ononkhia mbaetelwa ovana aveho va Andau.—1 Coríntios 15:21, 22.

12. Omokonda yatyi Jesus amonesilwe ononkhumbi?

12 Ombimbiliya ipopia okuti Jesus wamuene ononkhumbi onene etyi ehenenkhie. Wavetelue unene, apapelwa momuti, ngamo ankhila. (João 19:1, 16-18, 30) Omokonda yatyi Jesus amonesilwe ononkhumbi ombo? Omokonda Satanasi wapopia okuti petupu omunthu upondola okukala nekolelo mu Huku inkha umoneswa ononkhumbi. Jesus walekesa okuti omunthu wokuhena onkhali upondola okutualako nekolelo mu Huku, namphila amonesiwa ononkhumbi ononene. Nkhele soka oñgeni Jeova akala tyina atala Jesus!—Provérbios 27:11; tala okatoi 15 konthyulilo ou.

13. Oñgeni otyilikutila tyeyovo tyafetwa?

13 Oñgeni otyilikutila tyeyovo tyafetwa? Jesus waava ku Tate yae esilivilo liomuenyo wae. Monthiki 14 yohanyi Nisan yenima 33, Jeova wayeka Jesus aipawe no nondyale mbae. (Hebreus 10:10) Etyi palamba ononthiki ononthatu, Jeova emututilisa nomuenyo wopaspilitu. Konyima, etyi Jesus akondoka ku Tate yae keulu, apakula ku Jeova esilivilo liomuenyo wae uhena onkhali, ngotyilikutila. (Hebreus 9:24) Mokonda pahe otyilikutila tyeyovo tyafetuale, onthue tuna omphitilo opo tuyovolwe konkhali no kononkhia.—Tanga Romanos 3:23, 24.

OTYILIKUTILA TYEYOVO TYINA ESILIVILO PATYI PALA OVE

14, 15. Oityi tuna yokulinga, opo tuevelwe ononkhali mbetu?

14 Onthue tukahiale nokupolako ouwa kotyawa otyinene tya Jeova. Tutalei ouwa tukahi nokupolako pehepano nouwa matukapolako komutwe wandyila.

15 Tuevelwa ononkhali mbetu. Tyesukisa okulinga ononkhono opo tulinge etyi tyaviuka. Tupengesa tyilinge pokupopia no pokulinga ovipuka. (Colossenses 1:13, 14) Oñgeni tupondola okuevelwa? Onthue tupondola okulivela tyina tuamalingi otyipuka tyimwe tyapenga iya nomutima weliola atuiti ku Jeova opo etuevele. Tupondola okukala nonthumbi yokuti ononkhali mbetu mambuevelwa.—1 João 1:8, 9.

16. Oityi tuna okulinga opo tukale nomutima wasukuka?

16 Tupondola okukala nomutima wasukuka. Inkha omutima wetu utupopila okuti otyipuka tualinga tyapenga, atulivele onombei, otyo tyipondola okutusoyesa. Mahi katuesukisile okukala ngotyo. Inkha tuita opo Jeova etuevele, tupondola okukala nonthumbi yokuti metutehelela tupu metuevela. (Hebreus 9:13, 14) Jeova uhanda tumupopile ovitateka aviho tuna neyembelo lietu. (Hebreus 4:14-16) Tyina tulinga ngotyo, matukala nombembwa na Huku.

17. Ouwa patyi ononkhia mba Jesus mbetuetela?

17 Tuna Ekevelelo liokukala nomuenyo uhapu. “Ofeto yonkhali ononkhia, mahi otyali tuapewa na Huku omuenyo uhapu, menyina lia Kristu Jesus Tatekulu yetu.” (Romanos 6:23) Mokonda Jesus utunkhila, tupondola okukala nomuenyo uhapu nekongoko likahi nawa. (Revelação [Apocalipse] 21:3, 4) Mahi, oityi tuna okulinga opo tukatambule ononkhano ombo onongwa?

OKUTI OVE UTAVELA OTYILIKUTILA TYEYOVO?

18. Oñgeni tutyii okuti Jeova utuhole?

18 Soka kehambu ukala nalio tyina wamapewa otyipuka tyimwe otyiwa unene. Otyilikutila tyeyovo otyipuka tyakolela vali ovanthu aveho vapewa, iya onthue tuna okupandula Jeova mokonda yotyawa otyo. João 3:16 yati: “Mokonda Huku una oluembia olunene novanthu, waava omona wae wongunga.” Enga, Jeova utuhole unene, mokonda yotyo, wava Jesus Omona wae ehole unene. Iya onthue tutyii okuti tupu Jesus utuhole unene, mokonda wetavela okunkhia mokonda yonthue. (João 15:13) Otyilikutila tyeyovo tyituavela onthumbi yokuti Jeova na Jesus vetuhole unene.​—Gálatas 2:20.

Tyina tulilongesa konthele ya Jeova, tukala epanga liae iya ohole tuna nae ailiyawisa

19, 20. (a) Oñgeni tupondola okukala epanga lia Jeova? (b) Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuetavela otyilikutila tyeyovo?

19 Mokonda pahe tuelilongesa konthele yoluembia olunene lwa Huku, oñgeni upondola okukala epanga lie? Okuhumba omunthu uhei katyapupukile. João 17:3 ipopia okuti onthue tupondola okunoñgonoka Jeova. Tyina ulinga ngotyo, ohole una nae mailiyawisa, mo muhambukiswa, nokukala epanga liae. Ngotyo tualako okulilongesa konthele ya Jeova pokutanga Ombimbiliya.​—1 João 5:3.

20 Tavela otyilikutila tyeyovo tya Jesus. Ombimbiliya ipopia okuti: “Omunthu una ekolelo Momona, una omuenyo uhapu.” (João 3:36) Oityi tyihangununa okukala nekolelo? Tyihangununa okulinga etyi Jesus etulongesa. (João 13:15) Onthue katupondola okupopia vala okuti tutavela ku Jesus. Opo tutavele otyilikutila tyeyovo, tuna okulinga otyipuka tyimwe konthele yekolelo lietu. Mu Tiago 2:26 tutangamo okuti: “Ekolelo lihena ovilinga liankhia.”

21, 22. (a) Omokonda yatyi tuna yokukala Pehinangelo Liononkhia mba Kristu omanima aeho? (b) Oityi matukelilongesa mokapitulu 6 na 7?

21 Kala Pehinangelo Liononkhia mba Kristu. Motyinthiki tyahulililako opo Jesus ankhie, wetulongesa okuti tuna okuhinangela ononkhia mbae. Onthue tutyilinga omanima aeho, iya tutyiihana okuti Ehinangelo ine “Ondalelo ya Tatekulu.” (1 Coríntios 11:20; Mateus 26:26-28) Jesus uhanda tuhinangele okuti waava omuenyo wae uhena nkhali ngotyilikutila pala okutuyovola. Jesus wapopia okuti: “Tyilingei-lingei apeho mehinangelo liange.” (Tanga Lucas 22:19.) Tyina wenda Kehinangelo, ulekesa okuti uhinangela otyilikutila tyeyovo noluembia olunene Jeova na Jesus vena nonthue.—Tala okatoi 16 konthyulilo yokapitulu ou.

22 Otyilikutila tyeyovo otyipuka tyimwe tyakolela tuapewa. (2 Coríntios 9:14, 15) Otyipuka otyo tyipondola okuetela ouwa alo umwe vana vokuankhiale. Mokapitulu 6 na 7, matukelilongesa oñgeni otyo matyilingwa.