1, 2. Omapulo patyi ovanthu velilinga?

OVANA valinga omapulo omanyingi. Upondola okuekumbulula, mahi ovikando ovinyingi vati vali ‘Omokonda yatyi?’ Iya tyina okumbulula epulo liavo, apulu vali okuti, ‘‘Mahi omokonda yatyi?’

² Tyilinge tuvakuendye ine tuvakulu, atuho tulinga omapulo. Tupondola okupula oityi matuli ine etyi matuvale ine etyi matulande. Ine tupondola okulinga omapulo akolela unene momuenyo netyi matyiya komutwe wandyila. Mahi tyina tuvasa omakumbululo ekahi nawa, tuyekapo okulinga omapulo.

3. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vasokela okuti kamavetyivili okuvasa omakumbululo omapulo avo akolela?

³ Okuti Mombimbiliya muna omakumbululo omapulo tulilinga? Ovanthu vamwe vasoka okuti muna, mahi tupu vasoka okuti omakumbululo Ombimbiliya epuilisa okuenoñgonoka. Vasoka okuti ononkhalamutwe novalongesi vonongeleya ovo vala vena omakumbululo omapulo oo. Iya ovakuavo vena ohonyi yokupopia okuti kavei omakumbululo omapulo oo. Oityi ove usoka?

4, 5. Omapulo patyi akolela una? Omokonda yatyi utuailako okuovola omakumbululo?

⁴ Ove hamwe uhanda omakumbululo omapulo ngaa: Omokonda yatyi tuna omuenyo? Oityi matyimonekapo tyina na mankhi? Huku ukahi ñgeni? Jesus melongomona lio komphunda wati: “Tualeiko okuita, alo mupewa; tualeiko okuovola, alo muvasa; tualeiko okutotola,  alo muyelulwa.” (Mateus 7:7) Tualako okuovola omakumbululo alo uvasa otyili.

⁵ Tyotyili, inkha “utualako okuovola” movasi omakumbululo Mombimbiliya. (Provérbios 2:1-5) Omakumbululo oo kaepuia okuenoñgonoka. Etyi molilongesa matyikukalesa nomuenyo omuwa pehepano nekevelelo ewa komutwe wandyila. Matulilongesa epulo limwe lingwa-ngwanesa ovanthu ovanyingi.

6. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vasokela okuti Huku kesukile nononkhumbi mbavo?

⁶ Ovanthu ovanyingi vasoka okuti Huku kesukile nonthue. Vasoka okuti inkha Huku tyili-tyili wesuka nonthue ouye ñgeno welikalela. Ouye auho weyula ovita, noundyale, noluhepo. Ovanthu vekahi nokuvela, nokumona ononkhumbi, nokunkhia. Ovanthu vanwe velipula okuti: ‘Inkha Huku wesuka nonthue, omokonda yatyi ahamanenako ovitateka ovio aviho?’

7. (a) Oñgeni ovalongesi vonongeleya valongesa ovanthu okuti Huku omukalavi? (b) Omokonda yatyi tupondola okukala nonthumbi yokuti Huku haeko weetako ovivi?

⁷ Ononkhalamutwe mbumwe vehole okulongesa ovipuka vituala ovanthu kokusoka okuti Huku omukalavi. Tyina pamoneka otyiponga, vapopia okuti olio ehando lia Huku. Vapopia okuti Huku uhanda tyimoneke. Tyina vapopia ngotyo, vekahi nokulekesa okuti Huku oe uvelwa onombei. Mahi Ombimbiliya ilongesa okuti Huku haeko weetako ovivi. Tiago 1:13 ipopia okuti Huku kalolo ovanthu novipuka ovivi. Ipopia okuti: “Putyina umwe amona ononkhumbi, ahapopie okuti: ‘Ndyikahi nokulolwa na Huku.’ Mokonda Huku kapondola okulolwa novipuka ovivi, tupu kalolo nawike.”  Otyo tyihangununa okuti namphila Huku ehekahi nokutyilika ovipuka ovivi vimoneke, mahi tupu haeko uvietako. (Tanga Jó 34:10-12.) Tutalei ongeleka imwe.

8, 9. Omokonda yatyi katyaviukile okuvela Huku onombei mokonda yovitateka vietu? Ava ongeleka.

⁸ Soka komukuendye nkhele ukala meumbo liovohe. Ovohe vemuhole unene iya vemulongesa oñgeni apondola okulinga omatokolo akolela. Mahi, omukuendye ehetavela kovohe iya atundu meumbo. Ehimbika okulinga ovivi, iya elipake movitateka. Okuti ove upondola okuvela onombi ovohe mokonda vayeka omona atunde meumbo? Au! (Lucas 15:11-13) Nga he, Huku katyilikile ovanthu vemutyitukilepo nokulinga ovipuka viapenga. Ngotyo tyina pamoneka otyipuka tyimwe otyivi, tuna okuhinangela okuti Huku haeko wetyetako. Katyaviukile okuvela Huku onombei.

⁹ Kuna omahunga, omanyingi omawa alekesa omokonda yatyi Huku nkhele ayekelako ovivi. Mokapitulu 11 matulilongesa oityi Ombimbiliya ilongesa konthele oyo. Mahi, upondola okukala nonthumbi yokuti Huku utuhole, nalumwe avelwa onombei mokonda yo nonkhumbi mbetu. Mahi Huku Oe vala utyivila okumanako ovitateka vietu.—Isaías 33:2.

10. Omokonda yatyi tupondola okukala nonthumbi yokuti Huku makamanako ovivi aviho vilingwa novanthu?

¹⁰ Huku osandu. (Isaías 6:3) Otyo tyilekesa okuti ovipuka aviho alinga viaviuka, viasukuka, iya vikahi nawa. Ngotyo onthue tupondola okumuyumba onthumbi. Ovanthu hangotyoko vekahi. Pamwe valinga ovipuka viapenga. Alo umwe ovatumini vokuna omutima omuwa, vetupu epondolo liokumanako ovivi aviho vilingwa novanthu. Petupu omunthu una epondolo nga Huku. Huku utyivila okumanako ovivi aviho vimonesa ovanthu  ononkhumbi. Mekevinyimako avihakakalako vali.​—Tanga Salmo 37:9-11.

11. Oñgeni Huku atala ononkhumbi mbetu?

¹¹ Oñgeni Huku akala tyina atala ovipuka ovivi vikahi nokumoneka mouye no momuenyo wove? Ombimbiliya ilongesa okuti Huku “uhole ouviuki.” (Salmo 37:28) Ngotyo, Huku uhole etyi tyaviuka, mahi uyele tyina tyapenga. Huku unumana tyina ovanthu vamonesua ononkhumbi. Ombimbiliya ipopia okuti, kohale etyi ouye ankho weyulile ovivi, Huku “tyemuihamene unene komutima.” (Gênesis 6:5, 6) Huku kapilulukile. (Malaquias 3:6) Ombimbiliya ipopia okuti Huku tyili–tyili wesuka nove.—Tanga 1 Pedro 5:7.

12, 13. (a) Omokonda yatyi onthue tuna oluembia nokuhole vakuetu? Oñgeni tulitehelela mokonda yononkhumbi mbukahi mouye? (b) Omokonda yatyi tuna onthumbi yokuti Huku makamanako ovivi aviho no nonkhumbi mbukahi mouye?

¹² Ombimbiliya ipopia okuti ovanthu vatungwa otyifuika tya Huku. (Gênesis 1:26) Otyo tyihangununa okuti Huku wetutunga novituwa welifua no viae. Ngotyo inkha ove tyikuihama tyina utala ovanthu vamonesua ononkhumbi, noñgonoka okuti Huku tyimuihama vali unene tyina etyimona! Oñgeni tutyii?

¹³ Ombimbiliya itulongesa okuti “Huku ohole.” (1 João 4:8) Ovipuka aviho alinga ulundwa nohole. Onthue tuna ohole mokonda Huku una oluembia. Soka kuetyi: Inkha wali nepondolo, okuti ñgeno wamanako ovivi aviho no nonkhumbi mbukahi mouye? Ñgeno wetyilinga mokonda uhole ovanthu. Iya Huku? Mokonda una epondolo nokutuhole, makamanaka ononkhumbi ambuho novivi. Upondola okukala nonthumbi yokuti  omilao aviho viapopiwa konthyimbi yomukanda ou mavikafuisuapo! Mahi opo uyumbe onthumbi momilao ovio, wesukisa okunoñgonoka vali Huku.

14. Olipi enyina lia Huku iya oñgeni tutyii okuti tuna okulitumbula?

¹⁴ Inkha uhanda omunthu umwe akale epanga liove, otyipuka patyi utetekela okumupopila? Enyina liove. Okuti Huku una enyina? Onongeleya ononyingi mbupopia okuti enyina liae o ‘Huku’ ine o ‘Tatekulu,’ mahi oo ha manyinako. Oo omanyina vala enkhimano, ngatyina tuti ‘Ohamba’ ine ‘Omutumini.’ Huku utupopila okuti enyina liae o Jeova. O Salmo 83:18 yati: “Opo ovanthu vanoñgonoke okuti ove, utiwa Jeova, ove vala Omukulami kombanda yohi aiho.” Ovanthu vahoneka Ombimbiliya vapakamo enyina lia Huku ovikando ovinyingi. Jeova uhanda ove unoñgonoke enyina liae no kulitumbula. Huku ukupopila enyina liae opo ove ukale epanga liae.

15. Oityi enyina Jeova lihangununa?

¹⁵ Enyina lia Huku, Jeova lina etyi lihangununa. Lihangununa okuti Huku ufuisapo omilao alinga opo alinge  ehando liae. Petupu etyi tyipondola okumutyilika. O Jeova vala upondola okukala nenyina olio. *

16, 17. Oityi omanyina aa enkhimano ahangununa (a) “Wepondolo aliho”? (b) “Ohamba yaapeho”? (c) “Omupakeko watyiho”?

¹⁶ Ngetyi tuelilongesa, o Salmo 83:18 ipopia konthele ya Jeova okuti: “Ove vala Omukulami.” Revelação [Apocalipse] 15:3 ipopia okuti: “Ovilinga viove ovinene, tupu vihuvisa, Jeova Huku, Wepondolo  Aliho. Onondyila mbove ombotyotyili nokuaviuka, Hamba yaapeho.” Oityi enyina “wepondolo aliho” lihangununa? Otyo tyihangununa okuti Jeova oe vala una epondolo liavilapo. Enyina lienkhimano “Ohamba yaapeho,” lihangununa okuti tunde kohale Jeova oko ekahi. O Salmo 90:2 ihangununa okuti Jeova utupu onthyimbi nonthyulilo. Otyo tyihuvisa unene!

¹⁷ Jeova oe vala Omupakeko wovipuka aviho. Revelação [Apocalipse] 4:11, ipopia okuti: “Jeova, Huku yetu, ove vala watokala okupewa enkhimano, nehumbilo, noutumini, mokonda ove watunga ovipuka aviho. Iya ovipuka ovio viatungwa nokukahiko mokonda yehando liove.” Onoandyu mbo keulu, no nonthungululu mbuliaima kounthiki, novinyango viima komiti, no nohi mbukahi melunga—Jeova walinga ovipuka aviho ove upondola okusoka!

18. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vasoka okuti kamavakala omapanga a Huku? Oityi Ombimbiliya ipopia konthele otyo?

¹⁸ Putyina ovanthu vamwe velilongesa konthele yovituwa oviwa via Jeova, vakala nowoma iya avasoko okuti, ‘Huku una epondolo enene, wakolela unene, ukala unene kokule, omokonda yatyi esukila nonthue?’ Mahi ongotyo Huku ahanda tulitehelele? Au. Jeova uhanda tufuene kwe. Ombimbiliya ipopia okuti “kehekahi kokule na kese umwe puonthue.” (Atos 17:27) Huku uhanda ufuene kwe iya ulaa okuti “nae mafuene kuove.”—Tiago 4:8.

19. (a) Oñgeni upondola okukala epanga lia Huku? (b) Ovipi ovituwa via Jeova ove uhole vali?

¹⁹ Oñgeni upondola okukala epanga lia Huku? Jesus wati: “Omuenyo uhapu oyou, okunoñgonoka ove awike Huku yotyotyili, na Jesus Kristu una watuma.” (João 17:3) Tualako okulilongesa, opo unoñgonoke Jeova na Jesus. Konyima upondola okukakala nomuenyo uhapu. Mongeleka, apeho tulilongesa okuti “Huku ohole.” (1 João 4:16) Mahi tupu una ovituwa ovikuavo oviwa. Ombimbiliya itupopila okuti Jeova “o wokankhenda no tyieve, wahanumana liwa, nokuna oluembia olunene, notyili.” (Êxodo 34:6) Jeova “omuwa, nokuafwapo pala okuevela.” (Salmo 86:5) Huku wapua elundo nomukuatyili. (2 Pedro 3:9; Revelação [Apocalipse] 15:4) Molilongesa vali konthele yovituwa viae oviwa tyina utanga konthele yae Mombimbiliya.

20-22. (a) Oñgeni tupondola okukala epanga lia Huku tyina tuehemumono? (b) Oityi upondola kulinga inkha vakuenyi vekuhindila opo uyekepo okulilongesa Ombimbiliya?

²⁰ Oñgeni tupondola okufuena ku Huku tyina  tuhemumono? (João 1:18; 4:24; 1 Timóteo 1:17) Tyina utanga Mombimbiliya konthele ya Jeova, uhimbika nokumunoñgonoka okuti omunthu wotyotyili. (Salmo 27:4; Romanos 1:20) Putyina utualako okulilongesa vali konthele ya Jeova, ohole yove nae mailiyawisa vali iya ofuene vali kwe.

²¹ Monoñgonoka okuti Jeova Tate yetu. (Mateus 6:9) Huku wetuavela omuenyo, tupu uhanda tukale nomuenyo ukahi nawa. Otyo he wokuna oluembia ahandela ovana vae. (Salmo 36:9) Enga, Ombimbiliya ilongesa okuti upondola okukala epanga lia Jeova. (Tiago 2:23) Nkhele sokolola. Ove upondola okukala epanga lia Jeova, Omutungi wouye auho!

²² Ovanthu vamwe vapondola okukuhindila okuyekapo okulilongesa Ombimbiliya. Vapondola okusoka okuti motundu mongeleya yavo. Mahi uhayeke natyike tyikutyilike okukala epanga lia Jeova. Jeova Epanga liavilapo ove upondola okukala nalio.

23, 24. (a) Omokonda yatyi tuna yokutualako okulinga omapulo? (b) Oityi matulilongesa mokapitulu makalandulako?

²³ Mokonda ukahi nokulilongesa Ombimbiliya, kuna ovipuka vimwe wahamanoñgonoka nawa. uhakale nohonyi yokupula opo ukuatesueko. Jesus wati tuna okuliola omutima ngovana. (Mateus 18:2-4) Ovana valinga omapulo omanyingi. Huku uhanda uvase omakumbululo. Ngotyo lipulukwa okulilongesa Ombimbiliya, opo ukala nonthumbi yokuti etyi ukahi nokulilongesa otyiliz—Tanga Atos 17:11.

²⁴ Onkhalelo yavilapo yokulilongesa konthele ya Jeova, okutanga Ombimbiliya. Okapitulu makalandulako, matukelilongesa omokonda yatyi Ombimbiliya yelikalela unene nomikanda omikuavo.