1, 2. Oityi Jeova ahandela onombunga?

JEOVA HUKU wanepesa ovalinepi wotete. Ombimbiliya itupopila okuti walinga omukai wotete “emuavela omulume.” Andau ahambukwa apopi okuti: “Ou, enkhipa liomankhipa ange, nohitu yohitu yange.” (Gênesis 2:22, 23) Otyo tyilekesa okuti Jeova ankho uhanda ovalinepi vakale nehambu.

² Ovanthu ovanyingi vetupu ehambu mombunga. Mahi, Mombimbiliya muna onondonga ononyingi mbukuatesako ovanthu aveho mombunga opo vapameke ombunga nokuihambukiswa.​—Lucas 11:28.

3, 4. (a) Oñgeni omulume ena okutekula omukai wae? (b) Omokonda yatyi tyakolela omulume nomukai velievele?

³ Ombimbiliya ipopia okuti omulume ukahi nawa utekula omukai wae noluembia nonthilo. Mbambavo tanga Efésios 5:25-29. Omulume apeho una okutekula omukai wae noluembia. Tupu umuamena, nokumutekula, nokuhalingi natyike tyimunyona.

⁴ Oityi omulume ena okulinga tyina omukai wae amapengesa? Ovalume vapopilwa okuti: “Tualeiko okukala nohole novakai venyi, muhevetekulei nonyengo.” (Colossenses 3:19) Valume, hinangelei okuti nonwe mulinga oviponyo. Inkha uhanda Huku ekuevele,  nove una okuevela omukai wove. (Mateus 6:12, 14, 15) Tyina omulume nomukai velievela, otyo matyivekuatesako okukala notyinepo tyina ehambu.

5. Omokonda yatyi omulume ena yokuhumba omukai wae?

⁵ Jeova ukevela omulume ahumbe omukai wae. Omulume una okusoka nawa-nawa konthele yetyi omukai wae esukisa. Otyipuka otyo tyakolela unene. Inkha omulume katekula nawa omukai wae, Jeova upondola okuhatehelela omalikuambelo ae. (1 Pedro 3:7) Opo ovanthu vapandwe na Jeova vena okukala nohole nae. Kapande vali ovalume tyipona ovakai.

6. Oityi tyihangununa omulume nomukai okukala “olutu luike”?

⁶ Jesus wapopia okuti omulume nomukai “kavakala vali ovanthu vevali, anthi vakala ohitu ike.” (Mateus 19:6) Vena okukala ovakuatyili kese umwe na mukuavo. (Provérbios 5:15-21; Hebreus 13:4) Omulume nomukai vena okusuka nomahando a kese umwe tyina vekahi poula. (1 Coríntios 7:3-5) Omulume una okuhinangela okuti “kutupu omunthu uyele olutu lwae muene. Anthi, ulutekula nokuluyunga nawa.” Ngotyo una okukala nohole nokupanda omukai wae. Tyakolela vali, omukai uhanda omulume wae akale nokankhenda noluembia nae. —Efésios 5:29.

7. Omokonda yatyi ombunga yesukisa okukala nonkhalamutwe?

⁷ Onombunga ambuho mbesukisa okukala nonkhalamutwe, omunthu uvehongolela opo vaundapele kumwe. Ombimbiliya mu 1 Coríntios 11:3 yati: “Omutwe womulume o Kristu, iya omutwe womukai omulume, iya omutwe wa Kristu o Huku.”

8. Oñgeni omukai apondola okulekesa onthilo onene nomulume wae?

 ⁸ Ovalume aveho valinga oviponyo. Mahi tyina omukai akuatesako omatokolo omulume wae nokuundapela kumwe nae noumphwa-lundo, ombunga aiho ipolako ouwa. (1 Pedro 3:1-6) Ombimbiliya ipopia okuti: “Omukai akale nonthilo onene nomulume wae.” (Efésios 5:33) Iya inkha omulume kekahi mongeleya yomukai? Nongotyo omukai una yokukala nonthilo onene nae. Ombimbiliya yati: “Vakai tavelei kovalume venyi, opo inkha kavetavela kondaka, vakokwe tyihena ndaka novituwa viovakai vavo. Mokonda yokutala ovituwa vienyi viaviuka, kumwe nehumbilo enene.” (1 Pedro 3:1,2) Ongeleka ongwa omukai aava, ipondola okukuatesako omulume wae okumunoñgonoka, akala nonthilo netyi omukai wae etavela.

9. (a) Oityi omukai ena okulinga inkha velipona nomulume wae? (b) Elondolo patyi ovakai vokuanepwa vapewa likahi mu Tito 2:4, 5?

⁹ Oityi omukai apondola okulinga tyina velipona  nomulume wae? Omukai upondola okupopia nonthilo etyi ekahi nokusoka. Mongeleka Sara wapopile otyipuka tyimwe Abraiau ahahandele mahi Jeova emupopila okuti: “Mutehelela.” (Gênesis 21:9-12) Pamwe ovalume valinga omatokolo ehelikuatele kumwe no Mbimbiliya, nongotyo omukai una okumukuatesako. (Atos 5:29; Efésios 5:24) Omukai ukahi nawa ukuatesako nawa ombunga yae. (Tanga Tito 2:4, 5.) Tyina omulume wae novana vamona okuti ulinga ovipuka opo evekuateseko, oluembia nonthilo vena nae mailiyawisa vali. —Provérbios 31:10, 28.

10. Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yokuliyapuka ine okulihenga?

¹⁰ Ovalinepi vamwe vasoka liwa okuliyapuka ine okulihenga. Mahi, Ombimbiliya ipopia okuti “omukai ahayekepo omulume wae” iya “omulume ahasepo omukai wae.” (1 Coríntios 7:10, 11) Kuna ovitateka vimwe vituala ovalinepi okuliyapuka, mahi etokolo olio lialema unene. Iya konthele yokulihenga? Ombimbiliya ipopia vala otyipuka tyike tyipondola okutuala kokulihenga, inkha omulume ine omukai alinga oundalelapo.—Mateus 19:9.

11. Otyipuka patyi tyakolela ovana vesukisa vali?

¹¹ Vohe, kalei omuvo omunyingi novana venyi. Ovana venyi vesuka nonwe, tyakolela vali, muesukisa okuvelongesa konthele ya Jeova.—Deuteronômio 6:4-9.

12. Oñgeni ovohe vapondola okuyakulila ovana vavo?

¹² Ovivi mouye wa Satanasi vikahi nokuliyawisa vali unene, iya kuna ovanthu ovanyingi vahanda okulinga ovivi ovana vetu, alo umwe okulala navo kononkhono.  Ovohe vamwe, tyivepona okupopila ovana vavo ovipuka ovio. Mahi ovohe vesukisa okulondola ovana vavo konthele yovanthu ovo, nokuvelongesa oñgeni vapondola okulityilikavo. Vohe, onwe muna okuyakulila ovana venyi. *—1 Pedro 5:8.

13. Oñgeni ovohe vena okulongesa ovana vavo?

¹³ Ovohe vena otyilinga tyokulongesa ovana vavo okukala novituwa oviwa. Oñgeni upondola okulongesa ovana vove? Ovana vove vesukisa okulongeswa,  mahi weheveviyule nonyengo. (Jeremias 30:11) Ngotyo wahaviyule ovana vove tyina wanumana. Ove kuhande onondaka mbove ‘mbuvetome ngomutunga.’ (Provérbios 12:18) Longesa ovana vove okunoñgonoka omokonda yatyi vesukisila okutavela.—Efésios 6:4; Hebreus 12:9-11; tala okatoi 30 konthyulilo yomukanda ou.

14, 15. Omokonda yatyi ovana vena yokutavela kovohe?

¹⁴ Jesus ankho apeho utavela ku tate yae, alo umwe tyina ankho tyahapepukile. (Lucas 22:42; João 8:28,29) Jeova tupu ukevela ovana vetavele ko vohe.—Efésios 6:1-3.

¹⁵ Vana, namphila usoka okuti katyapepukile okutavela kovoho, hinangela okuti tyina utavela, Jeova no voho mavahambukwa nove. * ​—Provérbios 1:8; 6:20; 23:22-25.

16. (a) Oñgeni Satanasi aovola okulola ovakuendye okulinga ovivi? (b) Omokonda yatyi otyiwa okuovola omapanga ehole Jeova?

¹⁶ Eliapu lipondola okuundapesa omapanga ove no vakuendye vakuenyi opo vekuhindile okulinga etyi tyapenga. Eliapu lityii okuti katyapepukile okulityilika omahongiliyo oo. Mongeleka, omona wa Jako Dina ankho uma omapanga vehehole Jeova. Otyo, atyietela ovitateka oe muene nombunga yae. (Gênesis 34:1,2) Inkha omapanga ove kavehole Jeova, vapondola okukuhindila okulinga ovipuka Jeova eyele, atyietela oluihamo ove nombunga yove na Huku. (Provérbios 17:21,25) Ngotyo otyiwa okuovola okukala nomapanga ehole Jeova.​—1 Coríntios 15:33.

17. Otyilinga patyi kese munthu mombunga ena?

¹⁷ Tyina aveho mombunga valandula onondonga mba Huku, velityilika ovitateka ovinyingi. Ngotyo inkha ove wanepa, panda omukai wove nokumutekula noluembia. Inkha ove wanepua, kala nonthilo nokutavela komulume wove iya hetekela ongeleka yomukai wapopiwa mu Provérbios 31:10-31. Inkha una ovana, velongesa okukala nohole na Huku. (Provérbios 22:6) Inkha ove uhe yovana, hongolela ombunga yove “monkhalelo yaviuka.” (1 Timóteo 3:4, 5; 5:8) Vana, tavelei ko voho. (Colossians 3:20) Hinangela okuti kese munthu mo mbunga upondola okulinga oviponyo, ngotyo kala nomutima weliola nokuliita oviponyo. Enga, Mombimbiliya muna ehongolelo lia Jeova pala ovanthu aveho mombunga.