Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 3

Olipi Ehando Lia Huku Pala Ovanthu?

Olipi Ehando Lia Huku Pala Ovanthu?

1. Olipi Ehando lia Huku Pala Ovanthu?

HUKU uhandela ovanthu ovipuka oviwa. Huku walingile omulume nomukai votete, Andau na Eva, opo vakale motyikunino tyimwe otyiwa. Ehando liae opala vakale novana, avayandyanesa otyikunino otyo otyiwa kononthele ambuho mbo ohi nokuyunga nawa ovinyama.​—Gênesis 1:28; 2:8, 9, 15, tala okatoi 6 konthyulilo yomukanda ou.

2. (a) Oñgeni tutyii okuti Huku mafwisapo ehando liae? (b) Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yovanthu okukalako apeho?

2 Ove utavela okuti matukakala momphangu yombembwa? Jeova utupopila okuti: “Ame netyipopia, tupu mandyityilingi.” (Isaías 46:9-11; 55:11) Enga, Jeova mafwisapo ehando liae, iya petupu natyike matyimutyilika. Jeova wapopia okuti una etyi alingila ohi. Wati “kalingile o ohi opo ikale vala ngotyo.” (Isaías 45:18) Weilinga opo muyule ovanthu. Ovanthu patyi Huku ahandele vakale pano pohi? Iya uhanda vakalemo omanima eñgapi? Ombimbiliya ikumbulula okuti: “Ovaviuki [ine vana vetavela] mavapiñgana o ohi, avakakalamo apeho.”​Salmo 37:29; Revelação [Apocalipse] 21:3, 4.

3. Mokonda ovanthu vavela nokunkhia, oityi tupondola okulipula?

3 Mahi, ovanthu hono nkhele vekahi nokuvela. Tupu, vekahi nokulwa nokuliipaa. Kovilongo vimwe ovanthu valwa nokuliipaa. Tyotyili olio halioko ehando lia Huku. Iya oityi tyaendapo? Iya Omokonda yatyi? Ombimbiliya oyo vala ipondola okutyihangununa.

ONDYALE YA HUKU

4, 5. (a) Olie wapopilile konyima yonyoka motyikunino tyo Endene opo apopie na Eva? (b)  Oñgeni omunthu omukuatyili apiluluka akala otyimphulu?

4 Ombimbiliya itupopila okuti Huku una ondyale itiwa “Eliapu Satanasi.” Satanasi waundapesa onyoka opo ipopie na Eva motyikunino tyo Endene. (Revelação 12:9; Gênesis 3:1) Lialinga ngatyina onyoka oyo ankho ikahi nokupopia. Tala okatoi 7 konthyulilo yomukanda ou.

5 Ngotyo, okuti Huku oe walinga Satanasi Eliapu? Au! Oandyu imwe ankho ikahi keulu etyi Huku atunga ohi opo Andau na Eva vakalemo yatyituka iya aikala Eliapu. (Jó 38:4, 7) Oñgeni otyo tyaenda? Oñgeni omunthu omukuatyili apiluluka akala otyimphulu? Omunthu oo katyitilwe otyimphulu. Mahi wapeleya ine wahanda otyipuka tyimwe tyehe tyae. Atualako okusoka kotyipuka otyo otyivi, iya ehando liae liokulinga otyivi aliliyawisa. Moluotyo, tyina pamamoneka omphitilo, oe upondola okulinga otyipuka otyo otyivi. Oe muene welilinga otyimphulu.—Tanga Tiago 1:13-15; tala okatoi 8 konthyulilo yomukanda ou.

6. Oñgeni oandyu ya Huku yakala Satanasi Eliapu?

6 Otyo tyaenda noandyu oyo. Etyi Jeova atunga Andau na Eva evepopila opo vakale novana iya “avayulisa ohi.” (Gênesis 1:27, 28) Oandyu oyo ankho yasoka okuti: ‘Ovanthu ava aveho vapondola okufenda ame tyipona okufenda Jeova!’ Putyina asoka unene kotyipuka otyo, tupu ehando liokupeleya outumini watokola Jeova aliliyawisa. Oandyu oyo ankho ihanda ovanthu vemufende. Ngotyo, aikembe Eva no kumuyondya. (Tanga Gênesis 3:1-5.) Mokonda walinga ngotyo, akala Satanasi Eliapu, ondyale ya Huku.

7. (a) Omokonda yatyi Andau na Eva vankhila? (b) Omokonda yatyi tukulupila nokunkhia?

7 Andau na Eva kavetavelele ku Huku iya avali kotyinyango. (Gênesis 2:17; 3:6) Avalingi onkhali ku Jeova, mokueenda kuomuvo avahimbika okunkhia, ngetyi Jeova evepopilile. (Gênesis 3:17-19) Ovana va Andau na Eva vakala ovakuankhali, otyo navo vankhila. (Tanga Romanos 5:12.) Opo tunoñgonoke omokonda yatyi ovana va Andau na Eva navo vakalela ovakuankhali, tutalei ongeleka ei. Soka komunthu ulinga omungome ine onombolo, inkha ofoloma aundapesa yapenga onombolo mbutundamo mbapenga. Etyi Andau na Eva vehetavelele ku Huku avalingi onkhali. Mokonda atuho tuvana va Andau, atuho tuapiñgana onkhali. Iya mokonda atuho tuvakuankhali, atuho tukulupa nokunkhia.​—Romanos 3:23; tala okatoi 9 konthyulilo yomukanda ou.

8, 9. (a) Satanasi ankho uhanda Andau na Eva vetavele kutyi? (b) Omokonda yatyi Jeova ahaipaeleko liwa-liwa onomphuki?

8 Satanasi wahimbika okutyitukilapo Jeova etyi ahindila Andau na Eva okuhetavela ku Huku. Ankho uhanda Andau na Eva vetavele okuti Jeova ukemba, iya ha mutumini ukahi nawa. Satanasi wapopia okuti ovanthu kavesukisile okupopilwa na Huku etyi vena okulinga, iya Andau na Eva vapondola okutokola ovo muene etyi tyaviuka netyi tyapenga. Oñgeni ankho Huku apondola okutetulula otyitateka otyo? Huku ankho upondola okuipaa onomphuki ombo amaneko omatutu oo. Mahi, okuti otyo ñgeno tyahololola ounkhembi wa Satanasi? Au.

9 Ngotyo, Jeova kaipaele liwa-liwa onomphuki. Mahi, Huku wayeka ovanthu velitumine. Opo tyiyandyulule nawa okuti Satanasi onkhembi iya Jeova wii etyi tyaviuka pala ovanthu. Matulilongesa vali konthele oyo Mokapitulu 11. Mahi oityi ove usoka konthele yetokolo Andau na Eva valinga? Okuti vaviukisa okutavela ku Satanasi iya avaanye Huku? Jeova ankho waavela Andau na Eva ovipuka aviho ankho vena. Weveavela omuenyo wehena nkhali, notyilongo tyimwe otyiwa opo vakalemo, novilinga vihambukiswa. Mahi Satanasi ankho keveavelele otyipuka natyike otyiwa. Inkha ove, ñgeno walinga ñgeni?

10. Etokolo patyi liakolela kese umwe puonthue ena okulinga?

10 Hono, kese umwe puonthue tuna etokolo lielifua noolio tuna okulinga, iya omuenyo wetu utei ketokolo olio. Onthue tupondola okukoya okutavela ku Jeova opo akale Omutumini wetu nokukuatesako okuava ekumbululo liokuti Satanasi onkhembi. Ine tupondola okukoya okuhula koutumini wa Satanasi. (Salmo 73:28; Tanga Provérbios 27:11.) Kavehi ovanthu mouye uno vetavela ku Huku. Mahi, Huku haeko ukahi nokutumina ouye. Inkha Huku haeko, olie ukahi nokutumina ouye?

OLIE UTUMINA OUYE?

Inkha omautumini aeho omouye ha Satanasi, okuti ñgeno weavela Jesus?

11, 12. (a) Otyiawa Satanasi aavela Jesus tyitulongesa tyi? (b) Ono testu patyi mbulekesa okuti Satanasi utumina ouye?

11 Jesus ankho utyii olie tyili-tyili utumina ouye. Monthiki imwe, Satanasi “emulekesa omauhamba aeho ouye nenkhimano liao.” Konyima Satanasi emupopila okuti: “Ovipuka evi aviho mandyikupevio inkha wiikila konongolo ofende kuame.” (Mateus 4:8, 9; Lucas 4:5, 6) Nkhele lipula okuti: ‘Inkha omauhamba ha Satanasi, okuti ñgeno weavela Jesus?’ Au. Omautumini aeho o a Satanasi.

12 Tupondola okulipula okuti: ‘Oñgeni Satanasi apondola okutumina ouye? Inkha Jeova ha Huku una epondolo aliho, olie walinga ouye?’ (Revelação [Apocalipse] 4:11) Enga Jeova una epondolo, mahi Jesus wapopia Satanasi nokuayandyuluka okuti “omutumini wouye uno.” (João 12:31; 14:30; 16:11) Apostolu Paulu nae waihana Satanasi Eliapu okuti “huku youye uno.” (2 Coríntios 4:3, 4) Iya apostolu João tupu wahoneka okuti: “Ouye auho ukahi pomaoko ondingavivi.”—1 João 5:19.

OÑGENI OUYE WA SATANASI MAUHANYAUNUAKO?

13. Omokonda yatyi tuesukisila ouye omupe?

13 Ovivi mouye vikahi nokuvilapo unene. Mouye mueyula ovilwa, novatumini ovakalavi, no nonkhalamutue mbo nongeleya ononkhembi, no makongombanda. Ovanthu kavetyivili okumanako ovitateka ovio aviho, namphila valinga ononkhono ononene. Mahi Huku apa katutu makamanako ouye uno wovivi movita viae vio Armagedon iya apingiyapo ouye omupe wouviuki.​—Revelação [Apocalipse] 16:14-16; tala okatoi 10 konthyulilo yomukanda ou.

14. Olie Huku aholovona opo akale Ohamba Youhamba Wae? Oityi Ombimbiliya yaula konthele ya Jesus?

14 Jeova waholovona Jesus Kristu opo akale Omutumini Wouhamba Wae keulu. Momanima omanyingi okualamba, Ombimbiliya yaulile okuti Jesus makala “Omutumini Wombembua” iya outumini wae mautualako apeho. (Isaías 9:6, 7) Jesus walongesa ovalongwa vae velikuambele konthele youtumini wae etyi ati: “Ouhamba wove uye. Ehando liove lilingwe pano pohi, ngetyi lilingwa keulu.” (Mateus 6:10) Mokapitulu 8 matukelilongesa oñgeni Ouhamba wa Huku maukamanako omautumini aeho omouye. (Tanga Daniel 2:44.) Konyima, Ouhamba wa Huku maukapilulula ohi opo ikale omphangu imwe ongwa yombembwa.​—Tala okatoi 11 konthyulilo yomukanda ou.

OUYE OMUPE UKAHI POPEPI!

15. “Ohi omphe” oityi?

15 Ombimbiliya ilaa okuti: “Kuna eulu epe, no ohi omphe tukahi nokukevelela” iya “mamukakala ovaviuki.” (2 Pedro 3:13; Isaías 65:17) Ovikando vimwe tyina Ombimbiliya ipopia o “ohi”, ikahi nokupopia ovanthu vakala pano pohi. (Gênesis 11:1) Ngotyo, “ohi omphe”, ipopia ovanthu aveho vana vetavela ku Huku, mavakayambwa nae.

16. Otyipuka patyi otyiwa matyikapewa vana mavakala mouye omupe? Oityi tuna okulinga opo tuketyipewe?

16 Jesus walaa okuti vana mavakakala mouye omupe wa Huku, mavakapewa “omuenyo uhapu.” (Marcos 10:30) Oityi tuesukisa okulinga opo tukapewe omuenyo oo? Opo uvase ekumbululo mbambavo tanga João 3:16 no 17:3. Pahe matulilongesa oñgeni omuenyo maukakala Momphangu Yombembwa ngetyi Ombimbiliya ipopia.

17, 18. Oñgeni tutyii okuti mouye auho mamukakala ombembwa tupu matukala tyapama?

17 Ovivi, novita, noungangala, kamavikakalako vali. Kamakukahupa ondingavivi naike kombanda yohi. (Salmo 37:10, 11) Huku “makamanako ovita alo kuna kuaoyela ohi.” (Salmo 46:9; Isaías 2:4) Pano pohi mapakakala vala ovanthu vehole Huku nokumutavela. Makukala ombembwa yahapu.—Salmo 72:7.

18 Ovanthu va Jeova mavakakala tyapama. Kohale, tyina Ovaisilayeli ankho vetavela ku Huku, ankho vakala tyapama mokonda Huku ankho uveamena. (Levítico 25:18, 19) Momphangu Yombembwa kamatukala nowoma wotyipuka natyike. Apeho matukala tyapama.—Tanga Isaías 32:18; Miquéias 4:4.

19. Omokonda yatyi tuna onthumbi yokuti mouye omupe mamukala okulia okunyingi?

19 Makukakala okulia okunyingi. “Makukakala ovilia ovinyingi kombanda yohi. Alo kombanda yonomphunda makukakala ovikulia ovinyingi.” (Salmo 72:16) Jeova “Huku yetu meketuavela ononkhano onongwa” iya ohi maikaava okulia okunyingi.”—Salmo 67:6.

20. Oñgeni tutyii okuti ohi aiho maikakala omphangu yombembwa?

20 Ohi aiho maikakala omphangu yombembwa. Ovanthu mavakakala no nondyuo novikunino oviwa. (Tanga Isaías 65:21-24; Revelação [Apocalipse] 11:18.) Ohi aiho maikakala otyilongo otyiwa ngetyi tyali otyikunino tyo Endene. Jeova meketuavela ovipuka aviho tuesukisa. Ombimbiliya ipopia konthele ya Jeova okuti: “Moikula eke liove, iya ohambukiswa ovipuka aviho vina omuenyo.”—Salmo 145:16.

21. Oñgeni tutyii okuti pokati kovanthu novinyama mapakakala ombembwa?

21 Mapakakala ombembwa pokati kovanthu novinyama. Ovinyama kamavikalia vali ovanthu. Alo umwe omona omututu, kamakakala nowoma wovinyama, namphila hono ovinyama vilia ovanthu.—Tanga Isaías 11:6-9; 65:25.

22. Oityi Jesus makalinga vana vavela?

22 Kutupu omunthu makavela. Etyi Jesus ekahi pano pohi, wahakulile ovanthu ovanyingi. (Mateus 9:35; Marcos 1:40-42; João 5:5-9) Mokonda Ohamba youhamba wa Huku, Jesus makahakula ovanthu aveho. Petupu omunthu makati: “Ame ndyivela”.—Isaías 33:24; 35:5, 6.

23. Oityi Huku makalinga vana vokuankhia?

23 Vokuankhia mavakakala vali nomuenyo. Huku walaa okuti makatutilisa ovanthu ovanyingi vokuankhia. “Makukakala etutilo liovaviuki na vana vehevaviuki.”—Tanga João 5:28, 29; Atos 24:15.

24. Oñgeni ulitehela tyina usoka okukala Mouye omupe?

24 Onthue atuho tuna okuholovona. Tupondola okuholovona okulilongesa konthele ya Jeova nokumuumbila, ine tupondola okulinga etyi tuhanda. Inkha tuholovona okuumbila Jeova, matukapewa ovipuka oviwa komutwe. Etyi omulume umwe aita Jesus emuhinangele tyina amankhi, Jesus emupopila okuti: “Mokakala naame mo Momphangu Yombembwa.” (Lucas 23:43) Matulilongesa vali unene konthele ya Jesus Kristu no ñgeni malingi opo omilao omiwa via Huku vifwisuepo.