1, 2. Epulo patyi ovanthu ovanyingi velilinga?

OTYINIMAWE tyihanyauna epundaumbo. Ekongombanda linyingila mokapela aliipa ovanthu ovanyingi. Ouvela utiwa câncer wiipa omukai asipo ovana vetano.

² Tyina pamoneka otyiponga ngotyo, ovanthu ovanyingi velipula okuti, “omokonda yatyi?” Ovanyingi velipula omokonda yatyi mouye mueyulila oundyale no nonkhumbi. Okuti onthiki imwe welipuliliale konthele yotyo?

3, 4. (a) Omapulo patyi Habakuke alinga? (b) Oñgeni Jeova emukumbulula?

³ Mombimbiliya tutangamo okuti ovalume vamwe ankho vena ekolelo mu Huku navo ankho valinga omapulo ngoo. Mongeleka, omuuli Habakuke wapulile Jeova okuti: “Omokonda yatyi undyekela ndyitale ovipuka ovivi? Iya omokonda yatyi uyekelako ovivi? Omokonda yatyi ndyitalela ononkhumbi mbovanthu? Omokonda yatyi ndyimonena ovivi noungangala, no nondyaya, novilwa?”​—Habacuque 1:3.

⁴ Mu Habacuque 2:2, 3 tutangamo okuti Huku wakumbulula omapulo a Habacuque iya emulae okuti mapilulula ovipuka. Jeova uhole unene ovanthu. Ombimbiliya ipopia okuti: “Huku wasuka noonwe.” (1 Pedro 5:7) Tyotyili, Huku uyele unene ovivi tyipona onthue. (Isaías 55:8, 9) Pahe matulilongesa epulo liati: Omokonda yatyi mouye mueyulila ononkhumbi ononyingi?

5. Oityi ovalongesi ovanyingi vapopia konthele yononkhumbi? Mahi, oityi Ombimbiliya ilongesa?

⁵ Ononkhalamutwe novalongesi vonongeleya vapopia okuti mouye mueyula ononkhumbi mokonda Huku otyo ahanda. Ovakuavo vati ovipuka aviho vimoneka momuenyo womunthu, okukutikinyamo oviponga, o Huku wevietako iya onthue nalumwe matunoñgonoka omokonda yatyi. Nkhele ovakuavo vapopia okuti ovanthu vokuankhia, okukutikinyamo ovana ovatutu vakakala na Huku keulu. Mahi, otyo hatyili. Jeova haeko weetela ovivi ovanthu. Ombimbiliya ipopia okuti: “Huku yotyotyili kalingi ovivi. Wepondolo-aliho kalingi natyike tyahaviukile!”​—Jó 34:10

6. Omokonda yatyi ovanthu vavelela Huku onombei mokonda yononkhumbi mbukahi mouye?

⁶ Ovanthu ovanyingi vavela Huku onombei, mokonda yononkhumbi mbukahi mouye vasoka okuti Huku oe utumina ouye. Mahi ngetyi tuelilongesale mokapitulu 3, omutumini wouye o Satanasi Eliapu.

7, 8. Omokonda yatyi mouye mueyulila ononkhumbi ononyingi?

⁷ Ombimbiliya itupopila okuti: “Ouye auho utuminwa nondingavivi.” (1 João 5:19) Omutumini wouye uno, Satanasi omukalavi. Satanasi ukahi “nokuyondya ovanthu aveho.” (Revelação [Apocalipse] 12:9) Ovanthu ovanyingi vekahi nokumuhetekela. Otyo mouye mueyulila oundyale, nounkhembi, novivi, no nonkhumbi ononyingi.

⁸ Kuna omahunga omakuavo alekesa omokonda yatyi mouye mueyulila ononkhumbi. Etyi Andau na Eva valinga onkhali, avatambulisa ovana vavo onkhali. Iya mokonda yonkhali, ovanthu vamonesa ovanthu vakuavo ononkhumbi. Vahanda okutumina vakuavo.  Valinga ovilwa nokumonesa vakuavo ononkhumbi. (Eclesiastes 4:1; 8:9) Ovikando vimwe ovanthu vamona ononkhumbi mokonda “ovitateka viuhulukila” vala ovanthu. (Eclesiastes 9:11) Tyina ovanthu vekahi pomphangu yapenga nomuvo wapenga, oviponga novipuka ovikuavo ovivi vipondola okumoneka.

9. Omokonda yatyi tuna onthumbi yokuti Jeova utyii etyi ayekelako ononkhumbi?

⁹ Jeova haeko waetako ononkhumbi. Haeko weta ovita, nokuliipaa, nokuliyala. Huku haeko waetako oviponga, novinimawe novikuavo vimonesa ovanthu ononkhumbi. Mahi tupondola okulipula okuti, ‘Inkha Jeova omunthu una epondolo enene mouye auho, omokonda yatyi ahatyilikila ovipuka ovio ovivi opo viahamoneke vali?’ Onthue tutyii okuti Huku una oluembia olunene nonthue, ngotyo utyii omokonda yatyi nkhele ayekelako ononkhumbi mbutualeko.​—1 João 4:8.

10. Oñgeni Satanasi alekesa okuti watomba outumini wa Jeova?

¹⁰ Motyikunino tyo Endene, Eliapu liayondya Andau na Eva. Satanasi wahunga Huku okuti ha Mutumini omuwa. Satanasi wapopia okuti Huku ukahi nokuholeka otyipuka tyimwe otyiwa ku Andau na Eva. Satanasi ankho uhanda vetavele okuti mavakala vali nawa inkha vatuminwa nae tyipona Jeova, nokuti kavesukisile okutuminwa na Huku.​—Gênesis 3:2-5; tala okatoi 27 konthyulilo yomukanda ou.

11. Epulo patyi tuesukisa okukumbulula?

¹¹ Andau na Eva kavetavelele ku Jeova iya avemutyitukilapo. Ankho vasoka okuti vapondola okuholovona otyiwa notyivi. Oñgeni Jeova ankho apondola okulekesa  okuti etyi valinga katyaviukile iya wii etyi tyaviuka pala onthue?

12, 13. (a) Omokonda yatyi Jeova ahahanyaunineko liwa-liwa onomphuki? (b) Omokonda yatyi Jeova nkhele ayekelako Satanasi atumine ouye, novanthu velitumine?

¹² Jeova kahanyaunineko Andau na Eva liwa-liwa. Mahi, wayeka vakale no vana. Konyima Jeova avela omphitilo ovana va Andau na Eva navo vaholovone olie vahanda akale omutumini wavo. Ehando lia Jeova ankho opala ohi aiho iyuliswe novanthu vehena nkhali, iya otyo tyina okufuiswapo namphila Eliapu lipondola okulinga ovipuka ovinyingi.—Gênesis 1:28; Isaías 55:10, 11.

¹³ Satanasi watendeleya Jeova otyo onoandyu ambuho mbutala. (Jó 38:7; Daniel 7:10) Ngotyo Jeova wavela Satanasi omuvo opo alekese ankho etyi apopia otyili. Tupu wavela omuvo ovanthu vatumine nehongolelo lia Satanasi opo tyimoneke nawa okuti kamavakala nombembwa tyina vehekahi nokukuatesuako na Huku.

14. Oityi omuvo ukahi nokulekesa?

¹⁴ Mokueenda kuomanima omanyingi ovanthu vekahi nokulitumina, mahi kavekahi nokutyivila. Satanasi walekesa okuti onkhembi. Ovanthu vesukisa okukuatesuako na Huku. Omuuli Jeremia waviukisa etyi ati: “Jeova, ame ndyityii nawa okuti, ovanthu kavetyivili okulitumina ovo muene, kavetyivili okuviukisa onondyila mbavo.”​— Jeremias 10:23.

15, 16. (a) Omokonda yatyi Jeova ayekela ononkhumbi mbutualeko omuwo omunyingi? (b) Omokonda yatyi Jeova ahatyilikila ovivi viatuka ku Satanasi?

¹⁵ Omokonda yatyi Jeova ayekela ononkhumbi  mbutualeko omuwo omunyingi? Omokonda yatyi ahatyilikila ovipuka ovivi opo vihamoneke? Tyaavela omuvo wokulekesa okuti outumini wa Satanasi kausilivila. Ovanthu vekahi nokuhetekela ononkhalelo ononyingi mboutumini mahi kavekahi nokutyivila. Namphila omaunongo ovanthu ekahi nokuliyawisa, mahi oluhepo, noundyale, novilwa vikahi nokuliyawisa vali unene. Onthue katutyivili okulitumina nawa tyihena ehongolelo lia Huku.

¹⁶ Moluotyo, Jeova kekahi nokupolako ovitateka Satanasi aetako. Inkha ulinga ngotyo, opo ukahi nokukuatesako outumini wa Satanasi iya Jeova nalumwe malingi ngotyo. Tupu, ovanthu vapondola okusoka okuti vena ounongo wokulitumina. Mahi otyo hatyili, iya Jeova kakuatesako olusoke olo. Huku kakembe.—Hebreus 6:18.

17, 18. Oityi Jeova makalinga ovivi aviho viatuka ku Satanasi?

¹⁷ Okuti Jeova meya okumanako ovivi aviho viatuka koumphuki wa Satanasi no wovanthu? Enga. Huku petupu etyi tyimupona. Jeova utyii onalupi makumbulula ovipuka aviho Satanasi emutendeleya. Konyima apilulula ohi ikale omphangu yombembwa. Ovanthu aveho vekahi “mehinangelo lia Huku” mavakatutiliswa. (João 5:28, 29) Ovanthu kamavakavela vali ine okunkhia. Jesus makamanako ovivi aviho Satanasi aetako. Jeova makaundapesa Jesus “opo amaneko ovilinga vie Liapu.” (1 João 3:8) Onthue tupandula unene Jeova mokonda wapua-elundo nonthue, iya tupondola okumunoñgonoka nokutokola inkha tuhanda akale Omutumini wetu. (Tanga 2 Pedro 3:9, 10.) Alo umwe tyina tumona ononkhumbi, utukuatesako okukoleleya.​—João 4:23; Tanga 1 Coríntios 10:13.

 ¹⁸ Jeova ketukuluminya tumuholovone opo akale Omutumini wetu. Waavela ovanthu ounongo wokuholovona. Tutalei oityi ounongo oo wokuholovona uhangununa kuonthue.

19. Ounongo patyi Jeova etuavela? Omokonda yatyi tupandulila ounongo oo?

¹⁹ Jeova wetuavela ounongo wokusoka utupunga kovinyama. Mokonda tuelikalela novinyama, onthue tupondola okuholovona oñgeni tuhanda okutyinda omuenyo wetu no ñgeni tupondola okuhambukiswa Jeova. (Provérbios 30:24) Tupu, onthue katukahi ngo nomakina mbulinga vala etyi mbapangiyilwa. Onthue tuna ounongo wokuholovona etyi tuhanda okukala, nokuholovona omapanga, netyi tuahanda okulinga momuenyo wetu. Jeova uhanda tukale nomuenyo una ehambu.

20, 21. Etokolo patyi upondola okulinga pehepano?

²⁰ Jeova uhanda tukale nohole nae. (Mateus 22:37, 38) Ukahi nga he uhambukwa tyina omona wae apopia nomutima wae auho tyahakuluminyua okuti “Tate ndyikuhole.” Jeova wetuavela ounongo wokuholovona inkha tuhanda okumuumbila ine katuhande. Satanasi na Andau na Eva vaholovona okuanya Huku. Oñgeni ove moundapesa ounongo wove vokuholovona?

²¹ Undapesa ounongo wove wokuholovona opo uumbile Jeova. Ovanthu ovanyingi vekahi nokuholovona okuhambukiswa Huku iya avaanye Satanasi. (Provérbios 27:11) Oityi ove ukevelela mouye omupe tyina ononkhumbi ambuho mbamapu? Okapitulu makalandulako makakumbulula epulo olio.