Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 8

Ouhamba wa Huku Oityi?

Ouhamba wa Huku Oityi?

1. Elikuambelo patyi liankhimana matulilongesa?

OVANTHU ovanyingi vei nawa elikuambelo liihanwa okuti Tate Yetu, ine Elikuambelo lia Tatekulu. Jesus walinga elikuambelo olio opo alongese ovalongwa vae oñgeni tyilikuambelwa. Oityi apopia? Omokonda yatyi elikuambelo olio liakolela kuonthwe hono?

2. Ovipuka patyi vitatu Jesus alongesa ovalongwa vae vaite melikuambelo?

2 Jesus wapopia okuti: “Likuambelei okuti: ‘Tate yetu keulu, enyina liove lisukukiswe. Ouhamba wove uye. Ehando liove lilingwe pano pohi, ngetyi lilingwa keulu.’” (Tanga Mateus 6:9-13.) Omokonda yatyi Jesus etulongesila okulikuambela konthele yovipuka ovio vitatu?​—Tala okatoi 20 konthyulilo yomukanda ou.

3. Oityi tuesukisa okunoñgonoka konthele Youhamba wa Huku?

3 Tuelilongesa okuti enyina lia Huku, o Jeova. Tupu tuelilongesa olipi ehando lia Huku pala ovanthu nohi. Mahi oityi Jesus ankho ahanda okupopia, etyi ati, “Ouhamba wove uye”? Onthue matulilongesa oityi Ouhamba wa Huku, oityi maukalinga, no ñgeni maukasukukisa enyina lia Huku.

OUHAMBA WA HUKU OITYI?

4. Ouhamba wa Huku oityi? Iya olie Ohamba Youhamba oo?

4 Jeova wapaka keulu outumini iya aholovona Jesus opo akale Ohamba. Ombimbiliya iihana outumini oo okuti Ouhamba wa Huku. Jesus “Ohamba yo nohamba na Tatekulu ya vana vatumina.” (1 Timóteo 6:15)Jesus una ounongo wavilapo wokutumina tyipona kese munthu utumina tupu una epondolo tyipona ovatumini vatyo aveho.

5. Ouhamba wa Huku ukalapi? Iya maukatumina tyi?

5 Etyi palamba ononthiki omakwi ekuana tunde etyi atutiliswa, Jesus akondoka keulu. Jeova emuholovona opo akale Ohamba Youhamba wae. (Atos 2:33) Ouhamba wa Huku ukala keulu iya utumina ohi aiho. (Revelação 11:15) Otyo, Ombimbiliya iihanena Ouhamba wa Huku, okuti “ouhamba wo keulu.”— 2 Timóteo 4:18.

6, 7. Oityi tyilekesa okuti Jesus Ohamba ongwa unene tyipona ovanthu?

6 Ombimbiliya ipopia okuti Jesus ohamba yevilapo konohamba mbovanthu, mokonda “oe vala una omuenyo wahankhi vali.” (1 Timóteo 6:16) Ovatumini aveho vovanthu vankhia, mahi Jesus kakankhia-nkhia vali. Ovipuka aviho oviwa Jesus meketulingila mavikakalako apeho.

7 Omaulo Ombimbiliya alekesa okuti Jesus makala Ohamba ina okankhenda, yati: “Ospilitu ya Jeova maikakala nae, ospilitu yonondunge nounongo, ospilitu yokulonga no younene, ospilitu yenoñgonoko no yonthilo na Jeova. Makakala nehambu liokulekesa onthilo ku Jeova. Kamakoyesa okutalela kuetyi eete nomaiho ae, ine o kuetyi eiva vala nomatwi ae. Makakoyesa omapongo nouviuki.” (Isaías 11:2-4) Ove kuhande okukala nohamba ikahi ngotyo?

8. Oñgeni tutyii okuti Jesus kamakatumina aike?

8 Huku waholovonwa Ovalume vamwe opo vakatumine na Jesus keulu. Mongeleka Apostolu Paulu wapopilile Timoteo okuti: “Inkha tutualako nokukoleleya, nonthue matukaviala nae.” (2 Timóteo 2:12) Veñgapi mavakatumina ngo nohamba kumwe na Jesus?

9. Veñgapi mavakatumina na Jesus? Onalupi Huku ahimbika okuveholovona?

9 Ngetyi tuelilongesa mokapitulu 7, apostolu João wakalele nemonekelo limwe, amono Ohamba Jesus keulu no nohamba 144.000. Ovanthu ovo 144.000, ovalie? João wahangununa okuti “vahonekwa monombamba mbavo enyina lia [Jesus] no lia Tate yae.” Ayawisako okuti: “Ovovana vekahi nokulandula Ondyona [Jesus] kese oku yenda. Ovo vatetekela okulandwa povanthu.” (Tanga Revelação [Apocalipse] 14:1, 4.) O 144.000 Ovakristau vekolelo vaholovonwa na Huku “opo vakakale onohamba avakatumina ohi” na Jesus. Putyina vankhia vatutiliswa nomuenyo wo keulu. (Revelação [Apocalipse] 5:10) Tunde kononthiki mbono apostolu, Jeova ukahi nokuholovona Ovakristau vekolelo, opo vakakale vo 144.000.

10. Omokonda yatyi otyilekeso tyo luembia etyi Jeova aholovona Jesus no 144.000 opo vatumine ovanthu?

10 Jeova walekesa okuti utuhole unene etyi aholovona ovanthu opo vakatumine na Jesus. Jesus matumina nawa mokonda utyii oñgeni tuatuwa. Jesus wakaleliale novanthu iya vamuene ononkhumbi. Paulu wapopia Jesus okuti “una okankhenda,” nonthue iya “wokuamonesua ononkhumbi mononkhalelo ambuho ngonthue.” (Hebreus 4:15; 5:8) Vo 144.000 navo ankho ovanthu. Tupu vali ovakuankhali iya ankho vavela. Ngotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti Jesus no 144.000 kavanoñgonoka vala oñgeni tulitehela mahi tupu vanoñgonoka ovitateka vietu.

OITYI OUHAMBA WA HUKU MAUKALINGA?

11. Omokonda yatyi Jesus alongesile ovalongwa vae okulikuambela opo ehando lia Huku lilingwe keulu?

11 Jesus walongesa ovalongwa vae opo velikuambele okuita ehando lia Huku lilingwe keulu. Omokonda yatyi? Tuelilongesa mo okapitulu 3 okuti satanasi watyitukilapo Jeova. Konyima youmphuki wa Satanasi Jeova emuyeke opo akale omuvo wehehi keulu kumue no noandyu mbae ine novilulu. Ngotyo haveho ankho valinga ehando lia Huku keulu. Mokapitulu 10 matulilongesa vali konthele ya Satanasi no vilulu viae.

12. Ovipuka patyi vivali viakolela, viapopiwa mu Revelação [Apocalipse] 12:10?

12 Ombimbiliya ipopia okuti apa katutu mokonda Jesus Ohamba Youhamba wa Huku makalinga ovilwa na Satanasi. (Tanga Revelação 12:7-10.) Oversikulu 10 ipopia ovipuka vivali viakolela mavikamoneka. Etyi, Jesus ahimbika okutumina ngo Hamba Youhamba wa Huku, ataata Satanasi keulu emutahela pano pohi. Matukelilongesa ovipuka viaendeleko.

13. Oityi tyaendele keulu etyi Satanasi ataatua?

13 Ombimbiliya itupopila ehambu enene liakalele no noandyu mbekolelo etyi Satanasi ataatua keulu. Ombimbiliya Yati: “Ove ulu nonwe mukalako, hambukwei!” (Revelação 12:12) Pahe keulu kuna ombembwa yotyotyili mokonda aveho vekahiko valinga ehando lia Huku.

Ononkhumbi pano pohi mbukahi nokuliyawisa tunde apa Satanasi novilulu viae vatewa keulu. Mahi ononkhumbi apa katutu mambupuko

14. Etyi Satanasi atewa keulu, pano pohi apakala ñgeni?

14 Mahi omuenyo pano pohi welikalela unene. Ovanthu vekahi nokumona ononkhumbi “mokonda Eliapu liatahelwa pano pohi,” iya lina “onyengo onene, mokonda lityii okuti omuwo walio kauhi.” (Revelação [Apocalipse] 12:12) Satanasi wanumana unene. Wateua keulu iya utyii okuti apa katutu makahanyuako. Iya ukahi nokuetela ovanthu ovitateka ovinyingi, nononkhumbi mouye auho.

15. Olipi ehando lia Huku pala ohi?

15 Mahi ehando lia Huku pala ohi kaliapilulukile. Nkhele uhanda ovanthu vehena nkhali vakale nomuenyo wahapu momphangu yombembwa. (Salmo 37:29) Ngotyo oñgeni Ouhamba wa Huku mauketyifuisapo?

16, 17. Oityi omukanda wa Daniel 2:44, utupopila konthele Youhamba wa Huku?

16 Eulo likahi mu Daniel 2:44 liati: “Kononthiki mbovatumini vatyo ovo, Huku yo keulu makavialeka ouhamba umwe uhakahanyuako nalumwe. Ouhamba oo kamaukapita pomaoko elongo ekuavo. Maukahanyako omautumini atyo aeho nokuenyimako. Iya ouhamba watyo oo, ngao ukakalako apeho.” Oityi eulo eli litulongesa konthele Youhamba wa Huku?

17 Tete, lilekesa okuti Ouhamba wa Huku wehimbika “kononthiki mbo vatumini vatyo ovo.” Otyo tyilekesa okuti omautumini omakuavo maavasiwako tyina Ouhamba wa Huku mauhimbika okutumina. Vali, litutolela okuti Ouhamba wa Huku maukakalako apeho kamaukapinguako nomautumini omakuavo. Tatu, lilekesa okuti mapakakala ovilwa pokati Kouhamba wa Huku nomautumini ouye uno. Ouhamba wa Huku maukafinda iya aukatumina ohi aiho. Konyima, ovanthu avakakala noutumini ukahi nawa.

18. Ovita viahulililako mavilingwa Nouhamba wa Huku novatumini vouye uno, vihanwa okuti wii?

18 Oñgeni Ouhamba wa Huku maukatumina ohi aiho? Tyina ovilwa viahulilila vihenehimbike,viihanwa okuti ovilwa vio armagedom, ovilulu maviyondyo “onohamba mbo kombanda yohi aiho, opo vimbuongiye pala ovita vionthiki onene ya Huku Wepondolo aliho.” Tyotyili, omautumini aeho ovanthu maakalwa Nouhamba wa Huku.—Revelação 16:14, 16; Tala okatoi 10 konthyulilo yomukanda ou.

19, 20. Omokonda yatyi tuhandela Ouhamba wa Huku utumine pano pohi?

19 Omokonda yatyi tuesukisila Ouhamba wa Huku? Kuna ovipuka vitatu vitulekesa. Tete, omokonda nkhele onthue tuvakuankhali, tuvela nokunkhia. Mahi, Ombimbiliya itupopila okuti moutumini Wouhamba wa Huku matukakala nomuenyo wahapu. Omukanda wa João 3:16 wati: “Huku una oluembia olunene novanthu, aave omona wae wongunga, opo kese omunthu ukolela mwe ahakahanyaunueko, mahi akamone omuenyo wahapu.”

20 Otyipuka tyavali tyilekesa omokonda yatyi tuesukisila Ouhamba wa Huku, omokonda tuvasiwa pokati kovanthu valinga ovipuka ovivi. Ovanthu ovanyingi vakemba no kuvaka no kulinga oumbalehi. Onthue katutyivili okuvemanako, mahi Huku utyivila. Ovanthu vokutualako okulinga ovivi, mavakahanyuako mo Armagedom. (Tanga Salmo 37:10.) Otyipuka tyatatu tyilekesa omokonda yatyi tuesukisila Ouhamba wa Huku, omokonda ovatumini vo vanthu ovakalavi no kuna elungavi. Kavesukile nokukuatesako ovanthu opo vetavele ku Huku. Ombimbiliya ipopia okuti: “Omunthu utumina omunthu mukuavo pala okulimonesa ononkhumbi.”—Eclesiastes 8:9.

21. Oityi Ouhamba wa Huku maukalinga opo ehando lia Huku lilingwe pano pohi?

21 Konyima yovita vio Armagedom, Ouhamba wa Huku maukafuisapo atyiho opo ehando liae lilingwe pano pohi. Mongeleka, maukahanyako Satanasi novilulu viae. (Revelação 20:1-3) Okutuka opo, petupu vali omunthu makavela ine okunkhia. Mokonda yotyo, ovanthu vekolelo mavakakala nomuenyo uhapu Momphangu Yombembwa. (Revelação 22:1-3) Ouhamba wa Huku maukasukukisa enyina liae. Otyo tyihangununa tyi? Tyihangununa okuti tyina Ouhamba wa Huku wamatumina ohi, ovanthu aveho mavankhimaneka enyina lia Jeova.—Tala okatoi 21 konthyulilo yomukanda ou.

ONALUPI JESUS AKALA OHAMBA?

22. Oñgeni tutyii okuti Jesus kakalele Ohamba etyi ekahi pano pohi ine kakalele Ohamba liwa-lwa etyi atutiliswa?

22 Jesus walongesa ovalanduli vae okulikuambela okuti: “Ouhamba wove uye.” Otyo tyilekesa nawa okuti Ouhamba wa Huku mauya komutwe wandyila. Jeova upondola okuvialeka tete outumini wae iya pahe alingi Jesus opo atumine Mouhamba oo. Okuti Jesus wakala liwa Ohamba etyi akondoka keulu? Au. Wakevelele. Etyi palamba omanima amwe tunde apa Jesus atutiliswa, Petulu na Paulu avaimbuka okuti eulo likahi mo Salmo 110:1 liafuisuapo mu Jesus. Meulo olio Jeova wapopia okuti: “Pumphama kokulio kuange, alo ndyipaka onondyale mbove mombuelo yonomphai mbove.” (Atos 2:32-35; Hebreus 10:12, 13) Omuvo ulifuepi Jesus ankho esukisa okukevela etyi Jeova ehenemulingi Ohamba?

Ouhamba wa Huku maulingi atyiho opo ehando lia Huku lilingwe pano pohi

23. (a) Onalupi Jesus akala Ohamba moutumini wa Huku? (b) Oityi matukelilongesa mokapitulu makalandulako?

23 Etyi kuakamba omanima omanyingi opo enima lio 1914 lihikepo, otyikundyi tyimwe tyo Vakristau vaimbuka okuti enima olio liakolela unene momaulo Ombimbiliya. Ovipuka viaendele mouye auho mo 1914 vietyilekesa nawa. Jesus wehimbika okutumina ngo Hamba menima olio. (Salmo 110:2) Konyima yotyo, Satanasi atahelwa pano pohi, iya pahe “omuwo wae kauhi.” (Revelação 12:12) Mokapitulu makalandulako matulilongesa vali ovipuka vilekesa okuti tukahi momuvo oo. Tupu matulilongesa okuti apa katutu Ouhamba wa Huku maukalinga atyiho opo ehando lia Huku lilingwe pano pohi.—Tala okatoi 22 konthyulilo yomukanda ou.