1-3. Omapulo patyi ovanthu velilinga konthele yononkhia? Oñgeni onongeleya mbumwe mbukumbulula omapulo oo?

OMBIMBILIYA itupopila okuti nthiki imwe “ononkhia kamambukakalako vali.” (Revelação [Apocalipse] 21:4) Mokapitulu 5 tuelilongesa okuti otyilikutila tyeyovo tyaikula ondyila opo tukala nomuenyo uhapu. Mahi ovanthu nkhele vankhia. (Eclesiastes 9:5) Ngotyo epulo limwe tupondola okulinga liati, Oityi tyipita nonthue tyina tuamankhi?

² Ekumbululo liepulo olio liakolela unene tyina tuamankhisa omunthu umwe tuhole. Tupondola okulipula okuti: ‘Opi ayanako? Okuti utueete? Tupondola okumukuatesako? Okuti onthiki imwe matukemumona vali?’

³ Onongeleya mbukumbulula omapulo oo mononkhalelo mbelikalela. Onongeleya mbumue mbulongesa okuti inkha omunthu ulinga ovipuka oviwa, tyina ankhia wenda keulu. Mahi, inkha alinga ovivi, wenda mo ifelunu. Onongeleya ononkhuavo mbulongesa okuti, tyina omunthu amankhi wenda kouye wopamphepo opo ekelivase no nombunga mbae vokuankhia. Nkhele onongeleya ononkhuavo mbulongesa okuti tyina omunthu amankhi iya akoyeswa, ukatyitua kotyilongo otyikuavo, akala molutu luomunthu omukuavo ine luotyinyama. Tala onthele noñgonaka nawa konthyulilo yokapitulu.

4. Elongeso patyi lielifwa onongeleya ononyingi mbuna konthele yononkhia?

⁴ Onongeleya mbulongesa ovipuka ovinyingi vielikalela. Ononyingi mbulongesa otyipuka tyike tyelifwa. Valongesa  okuti tyina omunthu amankhi, pena otyipuka tyitunda molutu tyitualako nomuenyo. Okuti otyo otyili?

5, 6. Oityi tyipita nonthue tyina tuamankhi?

⁵ Jeova utyii tyipita nonthue tyina tuamankhi, iya utupopila okuti tyina omunthu umwe amankhi, omuenyo wae upwa. Ononkhia nomuenyo ovipuka vielikalela. Ngotyo tyina omunthu amankhi, omahando ae nomalusoke ae kaende komunthu omukuavo. * Tyina omunthu amankhi katale, katehelela, tupu kasoko natyike.

⁶ Ohamba Salomau wahoneka okuti “Vokuankhia kavei vali natyike.” Vokuankhia vetupu vali oluembia ine oundyale iya “melangalo mutupu ovilinga, nomalusoke, nenoñgonoko, nonondunge.” (Tanga Eclesiastes 9:5, 6, 10.) Iya mo Salmo 146:4 Ombimbiliya itupopila okuti tyina omunthu amankhi, “omalusoke ae” nao ankhia.

7. Oityi Jesus apopia konthele yononkhia?

⁷ Etyi epanga liae Lasalu ankhia Jesus apopila ovalongwa vae okuti: “Epanga lietu Lasalu ulele.” Mahi Jesus katile Lasalu ukahi nokupululukwa. Jesus evepopila okuti: “Lasalu wankhia.” (João 11:11-14) Tala okuti Jesus waeleka ononkhia nolumphoki. Jesus katile Lasalu ukahi keulu ine wekelivasa nombunga yae vokuankhia kohale. Tupu katile Lasalu ukahi nokumona ononkhumbi moifelunu ine wakala molutu luomunthu omukuavo ine luotyinyama. Mahi ongatyina Lasalu ankho elele. Kuna  ono testu ononkhuavo mbueleka ononkhia nolumphoki. Ombimbiliya ipopia okuti etyi Estevau aipawa, ankho “ulele mononkhia.” (Atos 7:60) Tupu, apostolu Paulu wahoneka okuti Ovakristau vamwe ankho “velele mononkhia.”—1 Coríntios 15:6.

8. Oñgeni tutyii okuti Huku kalingile ovanthu opo vankhie?

⁸ Okuti Huku ankho watunga Andau na Eva opo vankhie? Au! Jeova wevetunga opo vakaleko apeho nomuenyo nekongoko likahi nawa. Etyi Jeova alinga ovanthu, wapaka momutima wavo ehando liokukala nomuenyo uhapu. (Eclesiastes 3:11) Ovohe kavahande ovana vavo vakulupe  nokunkhia, iya na Jeova ongotyo elitehelela konthele yetu. Mahi inkha Huku wetutunga opo tukaleko apeho, omokonda yatyi tunkhila?

9. Omokonda yatyi otyitumino Jeova aavela Andau na Eva ankho katyipuiya okutyitavela?

⁹ Motyikunino tyo Endene Jeova wapopila Andau okuti: “Komiti aviho vio motyikunino upondola okulia ngetyi uhanda. Mahi, komuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi, wahalieko, mokonda onthiki uliako, tyotyili monkhi.” (Gênesis 2:9, 16, 17) Otyitumino otyo tyayandyuluka nawa katyalemene okutyitavela, iya Jeova oe una okupopila Andau na Eva etyi tyaviuka netyi tyapenga. inkha vemutavelele, ñgeno valekesa okuti vena onthilo noutumini wae. Tupu, ñgeno valekesa okuti vapandula ovipuka aviho Jeova eveavela.

10, 11. (a) Oñgeni Satanasi ayondya Andau na Eva? (b) Omokonda yatyi tupopila o kuti Andau na Eva valingila tyawina?

¹⁰ Mahi, Andau na Eva vatokola okuhetavela ku Jeova. Satanasi wapopila Eva okuti: “Otyili Huku wemupopila okuti muhaliei komiti aviho vikahi motyikunino?” Eva akumbulula okuti: “Ovinyango vio motyikunino tupondola okulia. Mahi, Huku wapopia konthele yotyinyango tyikahi pokati kotyikunino wati: ‘Muhalieiko, tupu muheukuatei, opo muhankhie.’”—Gênesis 3:1-3.

¹¹ Satanasi emupopila okuti: “Tyotyili kamamunkhi. Mokonda, Huku utyii okuti onthiki muliako omaiho enyi maikuka, iya amukala nga Huku, okunoñgonoka otyiwa notyivi.” (Gênesis 3:4-6) Satanasi ankho uhanda Eva asoke okuti upondola okutokola etyi tyaviuka netyi tyapenga. Momuvo watyo oo, wakemba konthele yetyi matyimoneka inkha Eva ulia kotyinyango. Satanasi wapopila Eva okuti kamankhi, Eva ali kotyinyango tupu avela omulume  wae. Andau na Eva ankho vetyii okuti Jeova wevepopila opo vahalie kotyinyango. Etyi valia kotyinyango vaholovona okuanya tyawina otyitumino tyapepuka nokuaviuka. Tupu etyi valia, valekesa okuti vetupu onthilo na Tate yavo woluembia keulu. Otyo vetyilinga tyawina!

12. Omokonda yatyi tyanumanesile Jeova etyi Andau na Eva vehemutavelele?

¹² Ovo tate yetu votete, vanumanesile unene Omupakeko wavo etyi vehemutavelele! Oñgeni ulitehelela inkha undapa unene opo utekule ovana vove vevali omukuendye nomukainthu, mahi konyima avekutyitukilapo nokuhekutavela tyina uvetuma? Okuti katyikuihama komutima?

13. Oityi Jeova ankho ahanda okupopia etyi ati “mokondoka keheke”?

¹³ Etyi Andau na Eva vehetavelele, vaombesa elao liokukala nomuenyo uhapu. Jeova wapopilile Andau okuti: “Mokondoka keheke, tyetyi keheke oko wapolua.” (Tanga Gênesis 3:19.) Otyo tyilekesa okuti Andau makondoka vali okukala onthata, ngetyi ali etyi ehenetungwe. (Gênesis 2:7) Etyi Andau alinga onkhali, ahakalako vali ehimbwe ankhi.

14. Mahi omokonda yatyi tunkhila?

¹⁴ Inkha Andau na Eva vetavelele ku Huku ñgeno no hono vena omuenyo. Mahi etyi vehetavelele ku Huku, valinga onkhali tupu avankhi. Onkhali ikahi ngouvela umwe ulitambuliswa  onthue tuapiñgana kovo tate yetu votete. Onthue atuho tuatyitilwa monkhali, otyo tunkhila. (Romanos 5:12) Mahi otyo hatyoko Huku ahandela ovanthu. Huku nalumwe ahandele ovanthu vankhie, iya Ombimbiliya ipopia okuti ononkhia “ondyale.”—1 Coríntios 15:26.

15. Oñgeni otyili konthele yononkhia tyituyovola?

¹⁵ Otyili konthele yononkhia tyituyovola komalongeso omanyingi omatutu. Ombimbiliya itulongesa okuti vokuankhia vetupu omaluihamo tupu kavanumana. Onthue katupondola okupopia navo, tupu kavapondola okupopia nonthue. Onthue katupondola okuvekuatesako. Iya navo kavapondola okutukuatesako. Kavetulingi omapita, ngotyo katuesukisile okutila owoma vokuankhia. Mahi, onongeleya ononyingi mbupopia okuti vokuankhia vena omuenyo komphangu onkhuavo iya onthue tupondola okuvekuatesako, inkha tufeta onombongo kononkhalamutwe mbonongeleya. Mahi, okunoñgonoka otyili konthele yononkhia tyituyakulila komatutu oo.

16. Omatutu patyi onongeleya ononyingi mbulongesa konthele yononkhia?

¹⁶ Satanasi undapesa onongeleya mbomatutu opo etukembe iya atusoko okuti vokuankhia nkhele vena omuenyo. Mongeleka, onongeleya mbumwe mbulongesa okuti tyina tuamankhi, onthele imwe molutu luetu itundamo aikakala komphangu onkhuavo. Okuti ongeleya yove ikulongesa ngotyo ine ikulongesa etyi Ombimbiliya ipopia konthele yononkhia? Satanasi wapopia omatutu opo ayapule ovanthu ku Jeova.

17. Omokonda yatyi elongeso lio ifelunu lileva Jeova?

¹⁷ Etyi onongeleya ononyingi mbulongesa tyinumanesa. Mongeleka, mbulongesa okuti ovanthu valinga ovivi mavayumbwa mo ifelunu avakamona ononkhumbi.  Omatutu oo aleva Jeova. Jeova nalumwe mayeke ovanthu vamone ononkhumbi ngoombo. (Tanga 1 João 4:8.) Oñgeni ove ulitehelela konthele yomunthu ulonga omona wae apake omaoko omona motupia? Mosoko okuti ukahi nokumona ononkhumbi. Kumahande okutala omunthu watyo oo. Ongotyo Satanasi ahanda tutale Jeova!

18. Omokonda yatyi katupondola okutila owoma ovanthu vokuankhia?

¹⁸ Onongeleya ombo mbulongesa okuti, tyina ovanthu vamankhi, vakakala ovilulu. Onongeleya ombo mbulongesa okuti tuna okukala nonthilo, nowoma novilulu ovio mokonda vipondola okukala omapanga etu ine onondyale mbetu. Ovanthu ovanyingi vetavela komatutu oo. Vena owoma na vana vokuankhia, tupu vevefenda tyipona okufenda Jeova. Hinangela okuti vokuankhia vetupu omahando, ngotyo onthue katupondola okukala nowoma navo. Jeova Omutungi wetu. Oe o Huku yotyotyili, iya onthue oe vala tuna yokufenda.—Revelação [Apocalipse] 4:11.

19. Oñgeni okunoñgonoka otyili konthele yovanthu vokuankhia tyitukuatesako?

¹⁹ Tyina twii otyili konthele ya vana vokuankhia, tuyovoka komatutu onongeleya. Otyili otyo tyitukuatesako okunoñgonoka omilao omiwa via Jeova konthele yomuenyo wetu netyi meketulingila komutwe wandyila.

20. Oityi matulilongesa mokapitulu makalandulako?

²⁰ Kohale, omuumbili umwe wa Huku utiwa o Jobe wapulile okuti: “Inkha omunthu unkhia, okuti upondola okukala vali nomuenyo?” (Jó 14:14) Okuti tyitavela omunthu umwe wokuankhia akale vali nomuenyo? Ekumbululo Huku etuavela lihambukiswa unene likahi Mombimbiliya. Ekumbululo matulivasi mokapitulu makalandulako.