Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 6

Ovanthu Vokuivisa—Ovaundapi Veliava

Ovanthu Vokuivisa—Ovaundapi Veliava

ETYI OKAPITULU KAPOPIA

Ohamba wonganeka embamba liovaivisi

1, 2. Ovilinga patyi ovinene Jesus aulile? Otyo tyikatula epulo patyi liakolela?

 OVATUMINI vopulitika apeho valinga omilao vahafuisapo. Alo umwe vana vasoka okulinga oviwa, pamwe kavetyivili okufuisapo omilao viavo. Mahi, Jesus Kristu Ohamba Mesiya, apeho ufuisapo omilao viae.

2 Etyi Jesus akala Ohamba mo 1914, pahe ankho wafuapo pala okufuisapo eulo apopile omanima 1.900 konyima. Puetyi kuakamba katutu pala ononkhia mbae, Jesus waula okuti: “Onondaka ombu onongwa Mbouhamba wa Huku, mambukaiviswa kombanda yoohi aiho.” (Mat. 24:14) Tyina onondaka ombo mbufuisuapo, ankho matyikala onthele yenyingilikilo liokuti wehikale metumino Liouhamba. Mahi, pena epulo liakolela: Oñgeni Ohamba maonganeka embamba liovaivisi mononthiki mbonthyulilo, momuvo wovanthu velungavi, vehena oluembia, nokuhetavela ku Huku? (Mat. 24:12; 2 Tim. 3:1-5) Atuho Ovakristau votyotyili, tuesukisa okunoñgonoka ekumbululo liepulo olio.

3. Onthumbi patyi Jesus ankho ena? Oityi tyemupa onthumbi oyo?

3 Tala vali onondaka mbeulo lia Jesus. Okuti ondaka yokuti “mambukaiviswa” ilekesa onthumbi? Enga, ilekesa! Jesus ankho una onthumbi yokuti makala novakuatesiko veliava kononthiki mbahulilila. Oityi tyemupa onthumbi oyo? Welilongesila ku Tate yae. (João 12:45; 14:9) Etyi eheneye pano pohi, Jesus wamona okuti Jeova uyumba onthumbi movafendi Vae. Tutalei oñgeni Jeova alekesa onthumbi oyo.

“Ovanthu vove Mavekeliava”

4. Jeova wakongele ova Isilayeli opo vaave ekuateso movilinga patyi? Iya avakumbulula ñgeni?

4 Hinangela etyi tyaendele-po etyi Jeova atuma Moisesi okutunga ekaka, opo likale omphangu yefendelo yelongo lio Isilayeli. Menyina lia Moisesi, Jeova wakongele ovanthu aveho opo vakaundape movilinga ovio. Moisesi evepopila okuti: “Kese umwe watokola nomutima auho, aetele Jeova otyiawa.” Iya atyiende ñgeni? Ovanthu “kese nthiki komuhuka avatualako okueta . . . oviawa tyihakuluminyua.” Vaetele unene, atyisukisa okuvepopila opo “vahaete vali”! (Êxo. 35:5; 36:3, 6) Ova Isilayeli valekesile okuti Jeova ankho una ehunga liokuveyumba onthumbi.

5, 6. Ngetyi tyipopia Salmo 110:1-3, otyituwa patyi Jeova na Jesus vahanda okuvasa povafendi votyotyili momuvo wonthyulilo?

5 Okuti Jeova ukevela okuvasa onthumbi oyo povafendi vae mononthiki mbonthyulilo? Enga! Etyi kuakamba omanima alamba po 1.000 opo Jesus atyitwe pano pohi, Jeova watumine David ahoneke konthele yomuvo Mesiya mahimbika okutumina. (Tanga Salmo 110:1-3.) Jesus Ohamba omphe yavialekwa ankho maikala nonondyale. Tupu, ankho makala nembamba lio vakuatesiko. Kavakuluminyua okuumbila Ohamba. Alo umwe ovakuendye puvo, veliava avakala ovanyingi unene, vaelekwa nomata omanyingi eyombo komuhuka. a

Ovakuatesiko veliava Vouhamba wa Huku ovanyingi ngomata eyombo (Tala opalagrafu 5)

6 Jesus ankho utyii okuti eulo livasiwa mo Salmu 110, lipopia konthele yae. (Mat. 22:42-45) Ngotyo, ankho una ehunga enene liokukala nonthumbi yokuti makala novakuatesiko ovakuatyili maveliave, opo vaivise onondaka onongwa kombanda yohi aiho. Oityi ehipululo lilekesa? Okuti tyotyili, Ohamba ina umwe embamba liovaivisi mononthiki mbuno mbonthyulilo?

“Elao Liange no Tyilinga Okuivisa Onondaka Ombo”

7. Etyi Jesus akala Ohamba, oityi alinga opo apongiye ovakuatesiko vae pala ovilinga mavakala navio komutwe?

7 Etyi avialekwa Kouhamba, Jesus walinga eonganeko liokupongiya ovalanduli vae pala ovilinga ovinene vina okulingwa. Ngetyi tuamona mo Kapitulu 2, Jesus walinga ovilinga viokutala nawa nokusukukisa tunde mo 1914 alo konthyimbi yo 1919. (Mal. 3:1-4) Iya mo 1919, waholovona omupika wekolelo opo ahongolele ovalanduli vae. (Mat. 24:45) Haunene tunde opo, omupika oo, ukahi nokuava okulia kuondaka ya Huku, nomalongomona movionge, nomikanda, vipopia unene okuti Ovakristau aveho vesukisa okuivisa.

8-10. Oñgeni ovionge viaava ondundo pala ovilinga viokuivisa? Popia ongeleka. (Tupu tala okakasa kati “ Ovionge Viotete Viaavele Ondundo pala Ovilinga Viokuivisa.”)

8 Omalongomona movionge. Mokonda vahanda ehongolelo, Ovalilongesi Vombimbiliya veliongiyile mo Cedar Point, Ohio, ko Amelika, okupolelela 1 alo 8 ya Tungonkhe yo 1919, pala otyonge tyavo otyinene tyotete etyi Ovita 1 Viouye Auho viapwa. Monthiki ya vali, Omukuatate Rutherford walinga elongomona apopila ovateheleli okuti: “Otyilinga tyo Mukristau pano pohi . . . okuivisa onondaka mbouhama wa Tatekulu.”

9 Otyonge otyo, tyamanuhuka etyi palamba ononthiki ononthatu, nelongomona Omukuatate Rutherford alinga lina osapi yati: “Elondolo pala Ovaundapi,” alihonekwa Momutala Womulavi posapi yati: “Okuivisa Ouhamba.” Oe wati: “Momivo viokuepuiya Omukristau pamwe ulipula okuti, Omokonda yatyi nakalela kombanda yeheke? Iya upondola okukumbulula okuti: Tatekulu nohole wandinga omutumwa wae opo ndyituale kovanthu mouye onondaka mba Huku mbewaneko. Iya elao liange notyilinga tyange okuivisa onondaka ombo.”

10 Melongomona olio liakolela, Omukuatate Rutherford apopi okuti makulingwa omukanda omupe, utiwa A Idade de Ouro (pahe o Despertai!), opo uundapeswe pala okulekesa ovanthu okuti ekevelelo liovanthu Ouhamba wa Huku. Konyima apulu ovateheleli okuti, veñgapi vahanda okuundapa movilinga viokuava omukanda oo. O Relatoliu yotyonge yahangununa okuti: “Ekumbululo lipameka unene. Ovanthu aveho 6.000 avakatuka.” b Tyotyili, Ohamba una ovakuatesiko vahanda okuivisa Ouhamba wae!

11, 12. Omutala Womulavi mo 1920 wapopia okuti ovilinga Jesus aula mavilingwa nalupi?

11 Omikanda. Pomafo aeho Omutala Womulavi, walekesa nawa esilivilo liovilinga Jesus aula, viokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. Tala onongeleka mbumwe tunde momanima ahimbika mo 1920.

12 Onondaka patyi ankho mbuna okuiviswa pala okufuisapo Mateus 24:14? Ankho ovilinga ovio mavilingwa nalupi? Onthele imwe Yomutala Womulavi 1 ya Kakwenye yo 1920, ina osapi yati, o “Evandyeliu Youhamba wa Huku,” yahangununa onondaka ombo okuti: “Onondaka ombo onongwa, okonthele yonthyulilo yonkhalelo onkhulu yovipuka, nokuvialekwa kuouhamba wa Mesiya.” Onthele oyo, yalekesa nawa onalupi onondaka ombo mbesukisa okuiviswa, etyi yati: “Onondaka ombo mbuna okuiviswa tunde movita ovinene viouye [Ovita 1 Viouye Auho] alo pomuvo ‘wononkhumbi ononene.’” Ngotyo, onthele oyo yati: “Pahe ou omuvo . . . wokuivisa unene onondaka ombo onongwa ko Vakristau vouye.”

13. Oñgeni Omutala Womulavi mo 1921 wapele Ovakristau ovalembulwa ondundo yokuliava?

13 Okuti ovanthu va Huku vakuluminyua okulinga ovilinga ovio Jesus aula? Au. Onthele yati, “Kala Nomutima Wakola,” Momutala Womulavi 15 ya Tyitalale yo 1921, yalundile ehando lio Vakristau ovalembulwa. Kese umwe ankho wapelue ondundo yokulipula okuti: “Okuundapa movilinga ovio, ndyityitala okuti elao liange enene notyilinga tyange?” Onthele oyo aiyawisako okuti: “Onthue tuna onthumbi yokuti, tyina utyitala [ngatyina elao okuundapa movilinga ovio], ove mokala nga Jeremia weivile ondaka ya Tatekulu komutima ‘yatokota momankhipa ae ngotupia,’ imulondola opo ehe-lityilike okupopia.” (Jer. 20:9) Epameko olio, lialekesa okuti Jeova na Jesus vena onthumbi movakuatesiko ovakuatyili Vouhamba wae.

14, 15. Mo 1922, Omutala Womulavi walondolele Ovakristau ovalembulwa okuovola ñgeni ovanthu?

14 Oñgeni Ovakristau votyotyili, mavevili okuhikiya kuvakuavo onondaka Mbouhamba wa Huku? Onthele imwe onthyupi mahi ipameka ina osapi yati, “Ovilinga Viakolela,” Momutala Womulavi 15 ya Kwenye Kunene yo 1922, yalondolele Ovakristau ovalembulwa opo vaundape nombili movilinga “viokutuala omikanda vionondaka ombo kovanthu. Tupu nokupopia navo ponombundi mbavo, okuvepopila okuti ouhamba wo keulu ukahi popepi.”

15 Tyimoneka nawa okuti, tunde 1919, Kristu ukahi nokuundapesa omupika wekolelo nokualunguka, opo atoneke nokuwana-wana okuti elao lio Mukristau notyilinga tyae pano pohi, okuivisa onondaka Mbouhamba wa Huku. Oñgeni Ovalilongesi votete Vombimbiliya vakumbulula epameko vapewa pala okuivisa Ouhamba wa Huku?

“Ovanthu Vekolelo Maveliave”

16. Oñgeni ovakulu vamwe vewaneno, vatalele olusoke luokuti aveho vesukisa okuundapa movilinga viokuivisa?

16 Momanima 1920 no 1930, vamwe kavetavelele okuti Ovakristau aveho ovalembulwa vesukisa okuundapa movilinga viokuivisa. Omutala Womulavi 1 ya Kuhuhu yo 1927, wahangununa etyi ankho tyikahi nokumoneka okuti: “Hono kuna vamwe mongeleya [mewaneno] vena otyilinga tyovakulu vewaneno . . . mahi kavahande okuavela ondundo ovakuatate vavo opo vaundape movilinga viokuivisa, navo muene kavetavela okuundapa movilinga ovio. . . . Valinga omukuele olusoke luokuenda umbo na umbo okukapopila ovanthu ondaka ya Huku, Nouhamba wae Nohamba yao.” Onthele otyo yalekesa okuti: “Omuvo wokukoneka ovanthu ovo wehikapo, nokulityilika-vo, nokuvepopila okuti kamavapewa vali otyilinga tyovakulu vewaneno.” c

17, 18. Oñgeni ovanyingi momawaneno vakumbululile ehongolelo liomupika wekolelo? Iya oñgeni ovanyingi vakumbulula mokueenda kuomanima 100 okualamba?

17 Tyihambukiswa okutala momawaneno ovanthu ovanyingi vetavela nombili onene ehongolelo liomupika wekolelo. Otyo, vetyitala okuti elao okuivisa onondaka Mbouhamba. Omutala Womulavi 15 ya Tyitalale yo 1926, wetyipopia okuti: “Ovanthu vekolelo maveliave, . . . opo vapopile ovanthu onondaka ombo.” Ovanthu ovo vekolelo valinga ngetyi tyipopia onondaka mbeulo livasiwa mo Salmo 110:3, nokulekesa okuti vahanda okukuatesako Ohamba Mesiya.

18 Momanima 100 okualamba, ovanthu ovanyingi veliavele nehando enene movilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku. Movikapitulu vihehi mavilandulako, matulilongesa oñgeni vekahi nokuivisa, no nonkhalelo, noviti vaundapesa, nouwa utundililako. Mahi tete, tutalei omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vekahi nokuliavela opo vaundape movilinga ovio viokuivisa Ouhamba wa Huku, namphila vekahi mouye welungavi. Putyina tutala omokonda yatyi, otyiwa tulipule okuti: ‘Omokonda yatyi nesukisila okupopila vakuetu onondaka onongwa?’

“Tualeiko Okuovola Tete Ouhamba wa Huku”

19. Omokonda yatyi tutavelela onondonga mba Jesus “mbokutualako . . . okuovola tete Ouhamba wa Huku”?

19 Jesus wapopila ovalanduli vae opo “vatualeko okuovola tete Ouhamba wa Huku.” (Mat. 6:33) Omokonda yatyi tutavelela onondonga ombo? Haunene, omokonda tuaimbuka esilivilo Liouhamba wa Huku, otyipuka tyavilapo mevangelo lia Huku. Ngetyi tuetyimona mokapitulu kokualamba, ospilitu sandu, ikahi nokuhololola katutu-katutu otyili Tyouhamba wa Huku. Tyina otyili konthele Youhamba wa Huku tyihika komutima wetu, tyitulunda okuovola tete Ouhamba oo.

Ngetyi omunthu ahambukwa unene tyina avasa olumono luaholekwa, Ovakristau vahambukwa mokonda vavasa otyili Tyouhamba wa Huku (Tala opalagrafu 20)

20. Oñgeni ongeleka ya Jesus yolumono luaholekwa, ilekesa oñgeni ovalanduli vae ankho mavakumbulula onondonga mbokutualako okuovola tete Ouhamba wa Huku?

20 Jesus ankho utyii okuti ovalanduli vae vetavela onondonga mbokuovola tete Ouhamba wa Huku. Tala ongeleka yae yolumono luaholekwa. (Tanga Mateus 13:44.) Mokueenda kuovilinga viae, omulimi wapopiua mongeleka oyo, wavasa olumono luaholekwa, iya liwa-liwa aimbuka esilivilo liao. Oityi alinga? “Mokonda yehambu liae, waya akalandesa ovipuka aviho ena, alande epia olio.” Otyo tyitulongesa tyi? Tyina tuvasa otyili konthele Youhamba wa Huku, atuimbuka esilivilo liao, nehambu matulingi ononkhono mbesukisa opo tupake ovilinga Viouhamba wa Huku tete momuenyo wetu. d

21, 22. Oñgeni ovakuatesiko ovakuatyili Vouhamba wa Huku valekesa okuti vekahi nokuovola tete Ouhamba oo? Ava ongeleka.

21 Ovakuatesiko ovakuatyili Vouhamba, valekesa novilinga, ha no nondaka vala, okuti vekahi nokuovola tete Ouhamba wa Huku. Vaava omienyo viavo, nounongo, nomalumono avo movilinga viokuivisa Ouhamba. Ovanyingi valinga ononkhono ononene, opo vanyingile movilinga vioukokoli-ndyila. Ovaivisi ovo aveho, vaimbuka okuti Jeova ukanena nawa vana vapaka Ouhamba wae tete momuenyo. Tala ongeleka imwe yo komanima okualamba.

22 Avery na Lovenia Bristow, vaundapa kumwe movilinga viou colportores (ovakokoli-ndyila) Kokumbili kwo Estados Unidos tunde konthyulilo yomanima 1920. Etyi palamba omanima amwe, Lovenia ati: “Tunde opo, ame na Avery tuakala omanima omanyingi ehambu movilinga vioukokoli-ndyila. Ovikando ovinyingi, pamwe ankho katutyii opi matupolo onombongo mbokulanda ongasolina nokulia. Mahi, Jeova apeho ankho utuavela. Onthue tuatualako vala novilinga vietu. Apeho tuakala netyi tuesukisa.” Lovenia uhinangela onthiki imwe puetyi ankho vaundapa mo Pensacola ko Florida, ankho vetupu onombongo nokulia. Etyi vakondoka kondyuo, vavasa onosako onombali ononene nomukanda wahonekwa okuti: “Ewaneno lio Pensacola liemuavela noluembia.” e Okusokolola nawa omanima omanyingi vaundapa movilinga vioukokoli-ndyila, Lovenia wati: “Jeova ketuyekele-po. Kalingile natyike tyatepulula onthumbi onene tuna mwe.”

23. Oñgeni ove ulitehelela konthele yotyili Tyouhamba wa Huku wavasa? Iya oityi watokola okulinga?

23 Katupondola okuivisa atuho monkhalelo ngoyo. Ononkhalelo mbetu mbelikalaila. Mahi, atuho tupondola okuivisa onondaka onongwa nomutima auho. (Col. 3:23) Mokonda tuapanda otyili Tyouhamba wa Huku tuavasa, tuna ehando enene liokulinga atyiho tuvila, opo tuundape vali unene movilinga ovio. Etyi hatyo watokola okulinga?

24. Otyipi povipuka viavilapo Ouhamba wa Huku ukahi nokufuisapo mononthiki mbonthyulilo?

24 Momanima 100 okualamba, Ohamba ikahi nokufuisapo onondaka mbeulo livasiwa mu Mateus 24:14. Ukahi nokutyilinga tyihakuluminya nawike. Etyi ovalanduli vae vatunda mouye ou welungavi, aveliave nehando enene liokuivisa. Ovilinga viavo viokuivisa onondaka onongwa ouye auho, onthele yenyingilikilo liokuti Jesus wehikale nounene Wokutumina. Tupu, otyo, otyimwe povipuka viavilapo Ouhamba ukahi nokufuisapo mononthiki mbonthyulilo.

a Mombimbiliya, eyombo lilekesa otyipuka otyinyingi.—Gên. 27:28; Miq. 5:7.

b Omukanda A Quem se Confia a Obra, wahangununa okuti: “Ovilinga viomukanda A Idade de Ouro, okuivisa umbo na umbo onondaka mbouhamba wa Huku. . . . Tyina ovanthu vapopilwa onondaka ombo, kese umbo musiwa omukanda A Idade de Ouro, tyilinge velihonekesa opo vatambule omikanda ine kavelihonekesile.” Momanima okualamba, ovakuatate ankho valundwa okuhoneka ovanthu vahanda okutambula apeho omikanda A Idade de Ouro no Mutala Womulavi. Tunde mu 1 ya Hitandyila yo 1940, ovanthu va Jeova vapewa ondundo yokuava omikanda ovio, nokuhoneka ombalulo yomikanda vaava.

c Pomuvo opo, ovakulu vewaneno ankho vaholovonwa novanthu vewaneno. Mahi, ewaneno ankho kaliholovona ovalume vahahande ovilinga viokuivisa. Onkhalelo omphe yokuholovona ovakulu vewaneno, maipopiwa mo Kapitulu 12.

d Tupu, Jesus wapopia konthele oyo, mongeleka yae yomukuavitanda omueenda vilongo wovola omamanya akolela unene. Tyina avasa limwe ulandesa ovipuka viae aviho elilande. (Mat. 13:45, 46) Ononthengele-popia ombo onombali tupu mbutulongesa okuti tupondola okulilongesa otyili Tyouhamba wa Huku, mononkhalelo mbelikalela. Vamwe velihakamo vala, vakuavo vewovola. Mahi, tyakolela ha nkhalelo tuavasa otyili, tyakolela okulinga ononkhono mbokupaka Ouhamba wa Huku tete momuenyo wetu

e Congregations were then called companies.