Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 19

Ovilinga Viokutunga Vinkhimaneka Jeova

Ovilinga Viokutunga Vinkhimaneka Jeova

ETYI OKAPITULU KAPOPIA

Ovilinga viokutunga mouye auho vifuisapo ehando Liouhamba wa Huku

1, 2. (a) Oityi ovanthu va Jeova vekahi nokulinga nehambu tunde kohale? (b) Oityi Jeova apanda vali?

 OVAUMBILI va Jeova vekolelo tunde kohale, vehole okutunga onondyuo mbunkhimaneka enyina Liae. Mongeleka, ova Isilayeli nehambu vatungile ekaka liefendelo nokuava ovipuka aviho vatunga navio.—Êxo. 35:30-35; 36:1, 4-7.

2 Ku Jeova ovipuka vatunga navio, havio-ko viakolela pala okumuetela omunkhima, tupu havio-ko apanda vali. (Mat. 23:16, 17) Etyi Jeova apanda tyimuetela vali omunkhima, efendelo ovaumbili vae vemulingila, kumwe nehando liavo nombili movilinga viae. (Êxo. 35:21; Mar. 12:41-44; 1 Tim. 6:17-19) Otyo tyakolela unene. Omokonda yatyi? Omokonda onondyuo mbutungwa iya ambukulupa. Mongeleka, ekaka liefendelo nondyuo ya Huku kambuko vali. Onondyuo ombo mbahanyauka, mahi Jeova kalimbilwe otyali novilinga vio vaumbili vae vekolelo, vembutungile.—Tanga 1 Coríntios 15:58; Hebreus 6:10.

3. Oityi matutale mokapitulu aka?

3 Ovaumbili va Jeova mononthiki mbuno, tupu vekahi nokuundapa unene okutunga onondyuo mbefendelo. Iya etyi tukahi nokulinga, nehongolelo lio Hamba yetu Jesus Kristu, tyihuvisa unene! Tyimoneka nawa okuti, Jeova ukahi nokuyamba ononkhono tulinga. (Sal. 127:1) Mokapitulu aka, matutale vala ovilinga vimwe vialingwa, no ñgeni vietela omunkhima Jeova. Tupu matutehelela vamwe vaundapa movilinga ovio.

Okutunga Onondyuo mbo Maliongiyo

4. (a) Omokonda yatyi tuesukisila vali onondyuo mbefendelo? (b) Oityi ono filiyale ononyingi mbukahi nokuhonyekelwa? (Tala okakasa kati: “ Okutunga ono Filiyale, Mokonda Yomapiluluko Esukisa.”)

4 Ngetyi tuelilongesa Mokapitulu 16, Jeova uhanda tuliongiye opo tumufende. (Heb. 10:25) Omaliongiyo etu apameka ekolelo lietu, nokuyawisa ehambu lietu movilinga viokuivisa. Tyina ononthiki mbahulilila mbuhungi kokupwa, Jeova utualako okukanyaukisa ovilinga ovio. Moluotyo, kese nima ovanthu ovanyingi-nyingi vekahi nokuya meongano liae. (Isa. 60:22) Mokonda ovatuminwa Vouhamba wa Huku vekahi nokuliyawisa, tyesukisa unene okutunga onondyuo mbokulingila Omikanda viomupika. Tupu tuesukisa vali onondyuo mbokufendela.

5. Omokonda yatyi enyina Ondyuo Youhamba liaviukila? (Tupu tala okakasa kati: “ Okapela Otyitei Otyipe.”)

5 Tunde ponthyimbi yovilinga viovanthu va Jeova mononthiki mbuno, Ovalilongesi Vombimbiliya vaimbuka okuti vesukisa onomphangu mbavo muene mbokufendela. Omphangu yotete yokufendela yatungililwe Koutakelo wo Virginia, Amelika mo 1890. Momanima 1930, ovanthu va Jeova vatunga ine vapindulapo onondyuo ononyingi, mahi onomphangu ombo mbo maliongiyo ankho nkhele mbutupu enyina. Mo 1935, Omukuatate Rutherford watalelapo o Havai, ankho kukahi nokutungwa ondyuo yokufendela no filiyale omphe. Etyi Omukuatate Rutherford apulwa oñgeni ondyuo oyo maiihanwa, akumbulula okuti: “Katyaviukile tuiihane okuti ‘Ondyuo Youhamba,’ mokonda tukahi nokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku?” (Mat. 24:14) Enyina olio ankho liaviuka pala ondyuo oyo, no nomphangu ononyingi mulingilwa omaliongiyo omawaneno ovanthu va Jeova mouye auho.

6, 7. Onkhalelo yokutunga Onondyuo mbo Maliongiyo tyihasete ikahi nokuava tyi?

6 Momanima 1970, akusukisa unene Onondyuo mbo Maliongiyo. Moluotyo, ovakuatate ko Estados Unidos avalingi epongiyo liokutunga liwa onondyuo onongwa mbomaliongiyo mononthiki mbehehi. Mo 1983, mo Estados Unidos no mo Kanada ankho muatunguale Onondyuo mbo Maliongiyo mbuna 200. Opo vafuisepo ovilinga ovio, ovakuatate avaonganeka ono komisau mbokutunga movilongo. Onkhalelo oyo yaenda nawa, iya mo 1986, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova avelionganeka vali. Moluotyo, mo 1987 mo Estados Unidos ankho muna ono Komisau 60 Mbokutunga. a Mo 1992, tupu avaonganeka ono Komisau mbokutunga ko Argentina, Australia, França, Alemanha, Japau, Mexico, Afrika do Sul, no ko Espanha. Tyotyili, ovakuatate vaundapa nombili okutunga Onondyuo mbo Maliongiyo no Nondyuo Mbovionge, vatokala ombatelo yetu, mokonda etyi valinga onthele yovilinga via Huku.

7 Onkhalelo yokutunga Onondyuo mbo Maliongiyo tyihasete, yaava oumbangi omuwa kovanthu potyilongo oku mbatungwa. Mongeleka o jornale imwe ko Espanha, ankho ina osapi yati: “Ekolelo Lihondolola Onomphunda.” O Jornale oyo yapopia konthele yovilinga viokutunga Ondyuo Yomaliongiyo mepundaumbo lio Martos, aipulu okuti: “Oñgeni mouye muno mueyula elungavi, ovanthu vamwe veliava, avatundu kovilongo ovinyingi [vio Espanha] okuya mo Martos, tyihafetwa opo valinge ovilinga viokutunga tyihasete onondyuo onongwa nokuaviuka?” O Jornale aikumbulula epulo olio, no nondaka mbo Mbangi ya Jeova weliava, wati: “Omokonda tuvanthu valongeswa na Jeova.”

Okutunga Kovilongo Vina Olumono Luhehi

8. Mo 1999, eonganeko patyi epe Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova valinga? Iya omokonda yatyi?

8 Konthyulilo yotyita 20, eongano lia Jeova liahimbika okutunga onondyuo mbo maliongiyo kovilongo viomalumono ehehi. Omawaneno alingile ononkhono opo atunge onomphangu mbokufendela. Mahi kovilongo vimwe, ovakuatate vakoleleya omukuele ankho valingwa nokupopiwa omapita, mokonda Onondyuo mbavo mbo Maliongiyo, kambukahi nawa ngo nondyuo mbonongeleya ononkhuavo. Mahi, okuhimbikila mo 1999, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, ambuonganeka otyilinga tyokutunga liwa Onondyuo mbo Maliongiyo kovilongo vina olumono luhehi. Onombongo mbatunda kovilongo viokuamona mbutumwa ko vo movilongo violumono luhehi, opo “velifwe.” (Tanga 2 Coríntios 8:13-15.) Ovakuatate no nomphange vo kovilongo ovikuavo aveliave opo vakaave ombatelo movilinga ovio.

9. Ovilinga patyi ankho vimoneka ngoti viepuiya? Mahi oityi tyalingwa?

9 Ponthyimbi, ovilinga ovio ngoti ankho viepuiya. Omukanda umwe mo 2001 walekesa okuti, movilongo 88 vina omalumono ehehi, muesukisa Onondyuo mbo Maliongiyo 18.300. Mahi nombatelo yononkhono mba Huku, no yo Hamba yetu Jesus Kristu, kutupu ovilinga vihevilwa. (Mat. 19:26) Momanima 15, okuhimbikila mo 1999 alo mo 2013, ovanthu va Huku vatunga Onondyuo mbo Maliongiyo 26.849 neonganeko olio lialingwa. b Jeova utualako okuyamba ovilinga viokuivisa. Moluotyo, mo 2013 nkhele ankho kuakamba Onondyuo mbo Maliongiyo 6.500 kovilongo ovio. Hono, kese nima kuesukisa ovityita vio nondyuo.

Okutunga Onondyuo mbo Maliongiyo movilongo vina olumono luhehi, tyipuiya

10-12. Oñgeni ovilinga viokutunga Onondyuo mbo Maliongiyo vikahi nokunkhimaneka enyina lia Jeova?

10 Oñgeni Onondyuo ombo onomphe mbo Maliongiyo mbukahi nokunkhimaneka enyina lia Jeova? Omukanda umwe wo filiyale yo Zimbabwe wati: “Tyina Ondyuo Yomaliongiyo yamatungwa palamba vala ohanyi ike, ovanthu vokuya komaliongiyo veliyawisa unene.” Kovilongo ovinyingi, ovanthu kavetavela liwa okuenda komaliongiyo etu alo tutunga ondyuo yaviuka yokufendela. Tyina Ondyuo Yomaliongiyo yamapu, pakala vala katutu aiyula iya atyisukisa okutunga vali onkhuavo. Mahi, etyi tyieta ovanthu ku Jeova, ha-nondyuo vala onongwa. Tupu, nohole ilekeswa no Vakristau vatunga onondyuo ombo, ipilulula onkhalelo ovanthu vatala eongano liae. Tala onongeleka mbuhehi.

11 Indonesia. Etyi omulume umwe atala ovakuatate vekahi nokutunga Ondyuo Yomaliongiyo, aimbuka okuti aveho veliava, wati: “Onwe muhuvisa unene ngatyi! Namona okuti kese umwe puonwe uundapa nomutima auho nehambu, namphila muhafetwa. Ndyisoka okuti kutupu ongeleya onkhuavo yelifwa neongano lienyi!”

12 Ucrania. Omukai umwe ankho ukuata ononthiki ambuho Pondyuo Yomaliongiyo itungwa, waimbuka okuti ovaundapi Onombangi mba Jeova, iya ondyuo vekahi nokutunga, maikala Ondyuo Yomaliongiyo. Oe wati: “Ndyihole okuiva Onombangi mba Jeova kondenge yange mokonda nae ombangi. Etyi natala ovilinga evi viokutunga, pahe naame nahanda okukala Ombangi ya Jeova. Namona okuti ovanthu pano velihole.” Omukai oo etavela okulongeswa Ombimbiliya, iya ambatisalwa mo 2010.

13, 14. (a) Oityi ulilongesila kuetyi ovalinepi vamwe valinga, etyi vamona ovilinga viokutunga Ondyuo Yomaliongiyo? (b) Oityi upondola okulinga opo ondyuo yenyi yefendelo inkhimaneke enyina lia Jeova?

13 Argentina. Omulume umwe nomukai wae, vafuena pomukuatate ukahi komutwe wovilinga viokutunga Ondyuo Yomaliongiyo. Omulume ati: “Tuhole okutala ovilinga vienyi viokutunga, iya . . . pahe tuatokola okulilongesa konthele ya Huku mondyuo ei.” Konyima apulu okuti: “Oityi tuesukisa okulinga opo tuye komaliongiyo?” Ovalinepi ovo, avati tutavela vala inkha mutulongesa atuho novana vetu. Ovakuatate avetavela nehambu.

14 Ove hamwe kuakuatesileko okutunga Ondyuo Yomaliongiyo omu muliongiyila. Mahi nkhele upondola okuundapa unene opo omphangu yenyi yefendelo yetele omunkhima enyina lia Jeova. Mongeleka, nehambu upondola okukonga ovalongwa vove vo Mbimbiliya, na vana utalailapo, novanthu ovakuavo opo veye komaliongiyo alingilwa-mo. Ove tupu upondola okukuatesako ovilinga viokusukukisa nokupangiya ondyuo yenyi yefendelo. Inkha uholeka katutu oumbongo, upondola okumbuava pala okuvatela Ondyuo yenyi Yomaliongiyo, ine opo mbukuateseko okutunga onondyuo mbokufendela kovilongo ovikuavo. (Tanga 1 Coríntios 16:2.) Ovilinga ovio aviho, viyawisa omunkhima kenyina lia Jeova.

Ovaundapi “Veliava”

15-17. (a) Ovalie vaundapa vali movilinga viokutunga? (b) Oityi tulilongesila kuetyi tyapopia ovalinepi vamwe vaundapa movilinga viokutunga kovilongo ovikuavo?

15 Ovilinga ovinyingi viokutunga Onondyuo mbo Maliongiyo, no Nondyuo Mbovionge, nono Filiale vilingwa novakuatate no nomphange. Ovikando Ovinyingi, vakuatesuako novakuatate no nomphange vovilongo ovikuavo vena ounongo wokutunga. Vamwe vokueliava, vaonganeka nawa omuenyo wavo, opo vetyivile okuundapa movilinga viokutunga kovilongo ovikuavo onosimano ononyingi. Ovakuavo veliava pala okuundapa movilinga ovio omanima omanyingi, okutunga ondyuo tyina yamapu avaende konkhuavo.

Timo na Lina Lappalainen (tala Opalagrafu 16)

16 Ovilinga viokutunga onondyuo mbefendelo mouye auho, pamwe vieta ovitateka, mahi tupu vieta ehambu enene. Mongeleka, Timo na Lina vaile kovilongo vio Asia, Europa, no ko Amelika do Sul, opo vakaundape movilinga viokutunga Onondyuo mbo Maliongiyo, no Mbovionge nono filiale. Timo wati, “Mokueenda kuomanima 30 okualamba, tyina ankho ndyituukisa omanima evali ndyipewa otyilinga tyelikalela.” Pahe palamba omanima 25 tunde etyi Lina velinepa na Timo. Lina wati: “Ame naundapa na Timo omanima 10 movilongo vielikalaila. Tyesukisa ononkhono ononene nomuvo omunyingi, pala okutyiliya okulia, nonkhalelo omphe, nelaka epe, nokuivisa motyilongo uhei, nokulinga omapanga omape.” c Okuti ononkhono tualinga mbakolela umwe? Lina wati: “Ovitateka, vietuetela ouwa omunene. Tuamona ohole yo Vakristau, nokutabulwa nawa novakuatate, nonkhalelo Jeova ekahi nokututekula noluembia. Tupu tuamona etyi omulao wa Jesus aavelele ovalongwa vae ukahi nokufuisuapo, uvasiwa mu Marcos 10:29, 30. Tupewa etyi tyilamba povityita ekwi vio vakuatate no nomphange, novo me.” Timo wati: “Tyituetela ehambu enene okuundapesa ounongo wetu opo tulinge ovilinga viavilapo kuaviho, viokuyandyanesa omalumono Ohamba.”

17 Darren na Sarah, vavatela ovilinga viokutunga mo Afilika, Asia, America Central, Europa, America do Sul, no ko Pacifico do Sul. Moluotyo, velitehelela okuti vapewa vali unene tyipona etyi vekahi nokuava. Namphila vehole okukala novitateka, Darren wati: “Tuhole okukala nehambu enene liokuundapa novakuatate vatunda kovilongo ovikuavo. Ndyihole okumona okuti ohole tuna na Jeova, ituwaneka atuho.” Sarah wati: “Ame nelilongesila unene kovakuatate no nomphange vena ononkhalelo mbelikalaila! Okutala ononkhono valinga opo vaumbile Jeova, tyimpha ondundo yokutualako okuundapa vali.”

18. Oñgeni eulo livasiwa mo Salmo 110:1-3 likahi nokufuiswapo?

18 Ohamba David waula okuti ovatuminwa Vouhamba wa Huku mavakalambela movitateka, mahi “mavekeliava” opo valinge ovilinga Viouhamba wa Huku. (Tanga Salmo 110:1-3.) Aveho vaundapa movilinga viokukuatesako Ouhamba wa Huku, vafuisapo onondaka ombo mbaulwa. (1 Cor. 3:9) Omakwi onofiliale, novityita vio Nondyuo Mbovionge, nomakwi ovityita vio Nondyuo mbo Maliongiyo mouye auho, vilekesa nawa okuti Ouhamba wa Huku owotyotyili, nokuti ukahi nokutumina. Tuna otyilinga tyavilapo tyokuumbila Ohamba Jesus Kristu, movilinga vietela Jeova omunkhima atokala!

a Mo 2013, ovanthu valamba po 230.000 veliava opo vaundape mono Komisau 132 Mbokutunga mo Estados Unidos. Motyilongo otyo, kese nima ono komisau ombo, mbahongolela ovilinga viokutunga Onondyuo 75 mbo Maliongiyo nokukuatesako okuviukisa onondyuo 900.

b Okutunga Onondyuo mbo Maliongiyo movilongo vina olumono luhehi, tyipuiya

c Ovakuatate vatunda kovilongo ovikuavo no vokueliava, vakala omuvo omunyingi movilinga viokutunga. Mahi tupu vakuatesako omawaneno opotyilongo movilinga viokuivisa konthyulilo yosimano ine o kongulohi.