1, 2. (a) Omokonda yatyi hono tyipuiyila okusoka okuti tyotyili makuya Omphangu Yombembwa? (b) Oityi tyipondola okutukuatesako okuyumba onthumbi momilao via Huku?

 SOKA ñgeno omukuatate umwe una ekolelo wehika meliongiyo, mahi waponua mokonda waundapa unene. Omuhona wae uhole okumulinga onya, okutekula ombunga yae katyapepukile, iya una otyiho mokonda omukai wae uvela. Tyina otyiimbo tyihimbika, utua otyenyo, asoko okuti nalingile neile Mondyuo Yomaliongiyo, pahe ndyikahi novakuatate vange no nomphange. Otyiimbo tyipopia konthele yoñgeni ovanthu mavakakala Momphangu Yombembwa, iya tyimuita opo asoke kekevelelo olio, asoko ñgeno pahe ukahi momphangu omo. Uhole unene otyiimbo otyo, mahi tyina etyiimba kumwe nombunga yae, ekevelelo liomuenyo omuwa mouye omupe limupameka.

² Okuti nove wetyilingiliale? Ovanyingi puonthue tuetyilingiliale. Tyotyili, mokonda yovipuka vikahi nokumoneka mouye uno, tyipondola okutupuiya unene okusoka okuti nthiki imwe matukakala Momphangu Yombembwa. Tukahi “momuvo wepuiya,” iya ouye uno welikalela unene nouye omupe. (2 Tim. 3:1) Oityi tyipondola okutukuatesako okukala nonthumbi yokuti Omphangu Yombembwa maiya? Oñgeni tutyii okuti ekevelelo liokuti apa katutu Ouhamba wa Huku maukatumina ovanthu oliotyotyili? Matulilongesa katutu konthele yomilao via Jeova ovanthu vae kohale vamuene tyina vifuisuapo. Tupu matulilongesa oñgeni omilao ovio novikuavo vali vielifwa navio, vikahi nokufuisuapo pahetyino. Okuhulililako, nekolelo lietu liapamekwa, matulilongesa oñgeni omilao ovio maviketukalesa komutwe wandyila.

3. Omulao patyi wapamekele ova Judeu etyi ankho vekahi koukonde mo Mbambilonia?

³ Soka oñgeni ova Judeu ankho vekahi etyi veli koukonde mo Mbambilonia motyita tyapandu Puetyi Kristu Eheneye. Ovanyingi vekulilile ko Mbambilonia, iya ankho katyapepukile okukalako. Ova Mbambilonia ankho vevekuela mokonda yokuumbila Jeova. (Sal. 137:1-3) Mokueenda kuomanima, ova Judeu vekolelo vatuaileko okuyumba onthumbi muetyi Jeova evelaele okuti mevekondola kotyilongo tyavo. Jeova wapopile okuti kotyilongo tyavo mavakakala nawa. Alo umwe wapopile okuti tyina o Judaa yamapindulwapo, maikala ngotyikunino tyo Endene, omphangu yombembwa! (Tanga Isaías 51:3.)  Omilao ovio ankho opala okupameka ovanthu va Huku, opo vahasoke okuti hamwe kamavayovoka vali. Ñgeni ngotyo? Tala omilao vimwe.

4. Oityi Jeova alaele ova Judeu tyevekalesile nonthumbi yokuti mavakala nepamo tyina vamakondoka kotyilongo tyavo?

⁴ Epamo. Ova Judeu ovo ankho kamavakondoka momphangu yombembwa, mahi ankho mavakondoka kotyilongo ankho tyahakalwa mokueenda kuomanima 70, iya vamwe puvo ankho kavei otyilongo otyo. Kohale, kovilongo oko ankho kuna unene ononkhulika, nomahunyu, no nonkhapi, novinyama ovikuavo viomohika. Onkhalamutwe yombunga ankho upondola okulipula okuti: ‘Oñgeni mandyiyakulila omukai wange novana, novipako viange kovinyama?’ Ankho hatyiviko okukala notyiho ngotyo. Pahe soka komulao wa Huku ukahi mu Isaías 11:6-9, noñgeni wevepamekele. (Tanga.) Nonondaka ombo onongwa, Jeova wevekuatesako okukala nonthumbi yokuti meveyakulila, novipako viavo. Okuti onkhulika maili eholi, ankho tyilekesa okuti kamaili ovipako vio va Judeu. Ova Judeu vekolelo ankho kavesukisile okukala nowoma novinyama ovio. Jeova walaele okuti ovanthu vae mavakala tyapama motyilongo tyo Judaa, alo umwe moluhandya no mohika.—Eze. 34:25.

5. Omaulo patyi akuatesileko ova Judeu ankho vekahi koukonde okukala nonthumbi yokuti Jeova meveavela atyiho vesukisa?

⁵ Okulia okunyingi. Ankho vena vali otyiho notyipuka otyikuavo. ‘Okuti motyilongo matukondoka mandyiketyivila umwe okutekula ombunga yange? Opi matukakala? Okuti matukamona ovilinga? Okuti ovilinga viatyo vikahi vali nawa tyipona evi ankho tulinga koukonde?’ Jeova waulile konthele yomapulo oo. Walaele ovanthu vae ovataveli okuti ombila mailoko unene iya ovikuna maviyele, avakala nokulia “okunyingi.” (Isa. 30:23) Konthele yomaumbo, novilinga, Jeova walaele ovanthu vae okuti: “Mavakatunga onondyuo avakalamo, mavakatuika omiti avakalia ovinyango viavio. Kavakatunga iya mukuavo ngae ukakalamo, kamavakatuika iya mukuavo ngae ukalia.” (Isa. 65:21, 22) Tyotyili, ankho mavakala vali nawa tyipona etyi ankho vekahi koukonde Mombambilonia. Iya konthele yovitateka viavo ovinene vali, vievetualesile koukonde?

6. Ovitateka patyi viekongoko viamonesile ononkhumbi ovanthu va Huku, iya oityi Jeova evelaele?

⁶ Oupanga omuwa na Jeova. Etyi ovanthu va Huku ankho nkhele veheneende koukonde, oupanga wavo na Huku ankho kaukahiale nawa. Pokati komuuli Isaia, Jeova wapopilile ovanthu vae okuti: ‘Omutwe wavo auho uvela iya omutima wavo nao uvela.’ (Isa. 1:5) Jeova ankho ­uvetala ­ngatyina ovamphoki, nonompholo, mokonda vayekelepo okutehelela onondonga mbae, iya ankho kaveete otyitei Jeova eveavela. (Isa. 6:10; Jer. 5:21; Eze. 12:2) Inkha vana vakondoka koukonde vakalele novitateka ngovio, okuti ñgeno vakala nepamo? Okuti ñgeno vatuaileko okupandwa na Jeova? Omulao wa Jeova wevepamekele: “Monthiki  oyo, onompholo mavakatehelela onondaka mbomukanda, iya kounthiki ovamphoki mavakamonapo.” (Isa. 29:18) Tyotyili, Jeova ankho makuatesako ovanthu vae velivela, nokueliola omutima, opo vakale vali noupanga omuwa nae. Inkha vatuaileko nokutavela, nokulinga ovipuka viaviuka, Jeova ñgeno weveavela otyitei tyivehongolela komuenyo.

7. Oñgeni omilao via Huku konthele yovanthu vae ankho veli koukonde viafuisiluepo? Iya otyo tyipameka onthumbi yetu yokuti omilao via Huku mavifuisuapo mokonda yatyi?

⁷ Okuti Jeova wafuisilepo omilao viae? Ovipuka viamonekelepo vikumbulula epulo olio. Ova Judeu vakondokele kotyilongo tyavo, vayambelwe, avakala nepamo, nokulia okunyingi, noupanga umuwa na Jeova. Mongeleka, Jeova weveyakulilile kovomunthele yavo ankho ovanyingi vali kuvo, nokuapama. Ovinyama viomohika kavialile ovipako vio va Judeu. Tyotyili, ova Judeu vamuene okufuisuapo kuomaulo apopia konthele yomphangu yombembwa, Isaia na Jeremia, na Ezekiele vahonekele. Mahi omaulo oo afuisilwepo vala katutu, iya onkhalelo afuisilwepo yevepamekele, iya otyo, otyo ankho ovanthu va Huku vesukisa pomuvo opo. Tyina tusoka kuetyi Jeova alingilile ovanthu vae pomuvo opo, ekolelo lietu lipama vali. Inkha etyi omaulo oo afuisilwepo vala katutu tyahambukisilwe ovanthu, okuti kamatyihambukiswa vali unene ovanthu tyina amafuiswapo umwe nawa-nawa? Tala etyi Jeova ekahi nokutulingila hono.

8. Ovanthu va Huku hono vekahi “motyilongo” patyi?

⁸ Ovanthu va Jeova hono kavekahi vala motyilongo tyike. Mahi, Ovakristau ovalembulwa valinga onthele yelongo lia Huku, “o Isilayeli ya Huku.” (Gál. 6:16) Omapanga avo, “onongi ononkhuavo,” vekahi kumwe navo “motyilongo” tyike omu vafendela aveho Jeova Huku newaneko. Efendelo olio, kuvo liakolela unene. (João 10:16; Isa. 66:8) “Otyilongo” patyi Jeova etuavela? Eongano liae, omu ovanthu aveho va Huku vena ombembwa, newaneko. Omilao via Huku konthele yombembwa ankho ikahi mo Endene, vikahi nokufuisuapo mokonda ovanthu aveho va Jeova vena ombembwa pokati kavo. Tala onongeleka mbumwe.

9, 10. (a) Oñgeni eulo lia Isaías 11:6-9 likahi nokufuisuapo hono? (b) Ombembwa ikahi pokati kovanthu va Huku ilekesa tyi?

⁹ Epamo. Meulo likahi mu Isaías 11:6-9, tuvasamo onondaka mbulekesa ombembwa maikala pokati kovinyama viomohika, novipako, no pokati kovanthu novinyama. Okuti otyo hono tyikahi nokufuisuapo? Enga! Mo versikulu 9, tuelilongesa okuti ovinyama ovio kavikelilia vali, “Mokonda ohi aiho maikeyula enoñgonoko lia Jeova, ngetyi omeva eyula melunga.” Okuti “enoñgonoko lia Jeova” lipilulula ovinyama avikala ovindalawa? Au, mahi ovanthu vekahi nokupiluluka mokonda vanoñgonoka Huku Omukulami, iya vaovola okuhetekela ombembwa yae. Mokonda yotyo, eulo olio hono likahi nokufuiswapo monkhalelo imwe ihambukiswa meongano lia Huku. Moutumini  Wouhamba, ovalanduli va Kristu vekahi nokulilongesa okuyekapo ovituwa ovivi vikahi ngo viovinyama, avakala nombembwa novakuatate vavo no nomphange.

¹⁰ Mongeleka, momukanda ou, tuapopia konthele Yovakristau vehelipake movilwa, Novihonekwa vipopia konthele yotyo, nononkhumbi ovanthu va Huku vekahi nokumoneswa mokonda yokuhelipake movilwa. Katyihuvisa okutala okuti mouye uno wovivi, muna “elongo” limwe enene liovanthu vaanya okulinga ovivi, namphila vapopilwa okuti vapondola okuipawa inkha kavetyilingi? Tyotyili, olio elekeso liakolela liokuti vana mavakatuminwa Nohamba Mesiya, mavakakala nombembwa yelifwa nei yapopiwa mu Isaia! Jesus wapopile okuti ovalanduli vae mavaimbukwa mokonda yohole vena. (João 13:34, 35) Kristu ukahi nokuundapesa ‘omupika wae wekolelo nokualunguka’ ­noumphua-lundo opo alongese Ovakristau aveho votyotyili okukala nombembwa pokati kavo, noluembia, nokankhenda.—Mat. 24:45-47.

11, 12. Ouye hono una ondyala patyi, mahi oñgeni Jeova aava okulia okunyingi pala ovanthu vae?

¹¹ Okulia okunyingi. Ovanthu mouye vetupu oupanga na Huku. Ombimbiliya yati: “Ohamba Yavilapo Tatekulu Jeova,  wati: ‘Mandyitumu ondyala kombanda yohi, mahi handyalako yokulia ine ohunga yomeva, mahi ondyala yokutehelela onondaka mba Jeova.’ ” (Amós 8:11) Okuti vokutuminua Nouhamba wa Huku navo vena ondyala? Jeova wapopile okuti ovanthu vae mavelikalela nonondyale mbae, wati: “Ovaumbili vange muene mavali, mahi onwe mamunkhi kondyala. Ovaumbili vange mavanu, mahi onwe mamunkhi kohunga. Ovaumbili vange mavahambukwa, mahi onwe mamukankhiswa ohonyi.” (Isa. 65:13) Okuti ove utyeete okuti onondaka ombo mbukahi nokufuisuapo?

¹² Tukahi nokupewa okulia okunyingi opo tupameke ekolelo lietu. Omikanda vietu vipopia konthele Yombimbiliya, novikasete, no novideo, nomaliongiyo, novionge, nomikanda vikahi mo site yetu mo Internete, vitukuatesako okupameka oupanga wetu na Huku. Mahi ouye utupu ovipuka ovio. (Eze. 47:1-12; Joel 3:18) Kuhambukwa okutala okuti omilao via Jeova konthele yokulia okunyingi vikahi nokufuisuapo? Okuti ove apeho ukahi nokulia okulia Jeova aava?

13. Oñgeni ove utala okufuisuapo kueulo lia Jeova konthele yovamphoki okumonapo, no nompholo okuivako?

¹³ Oupanga omuwa na Jeova. Ovanthu hono vekahi ngatyina ovamphoki, nonompholo, mokonda kavahande okulinga oupanga na Huku. (2 Cor. 4:4) Mahi, Kristu ukahi nokuhakula ovanthu ouye auho. Okuti ulwete okuti omaiho ovamphoki ekahi nokumonapo, iya omatwi onompholo ekahi nokuivako? Inkha wamuene-ale ovanthu vayekapo omatutu valongeswa monongeleya, avakala nenoñgonoko liafuapo konthele yotyili Tyondaka ya Huku, noñgonoka okuti eulo eli likahi nokufuisuapo: “Monthiki oyo, onompholo mavakatehelela onondaka mbomukanda, iya kounthiki ovamphoki mavakamonapo.” (Isa. 29:18) Mouye auho, ovanthu ovanyingi vekahi nokupewa okulia na Huku omanima aeho. Tyina omunthu umwe ayekapo Ombambilonia Onene, eliwaneka nonthue mefendelo liotyotyili, otyilekeso tyokuti omilao via Jeova vikahi nokufuisuapo!

14. Okuti tuesukisa okusokolola opo tupameke ekolelo lietu?

¹⁴ Kese okapitulu komukanda ou, kalekesa nawa okuti momuvo uno wahulililako, Kristu ukahi nokueta ovalanduli vae meongano lia Jeova. Tutualeiko okusokolola kononkhalelo ononyingi tukahi nokuyambwa hono meongano olio. Inkha tulinga ngotyo, ekolelo lietu momilao via Jeova malitualako vali nokupama.

15. Omokonda yatyi tukalela nonthumbi yokuti ohi maikala omphangu yombembwa?

¹⁵ Tunde kohale, Jeova ankho uhanda ohi aiho ikale omphangu yombembwa. Jeova wapaka Andau na Eva motyikunino tyo Endene, iya evepopila vakale novana aveyulisa ohi, nokuyunga ovinyama aviho. (Gên. 1:28) Mahi, Andau na Eva valandulile Satanasi avehetavela  ku Huku, iya otyo atyietela ovana vavo aveho onkhali, nononkhia. Mahi, ehando lia Huku kaliapilulukile. Etyi Jeova apopia apeho tyifuisuapo. (Tanga Isaías 55:10, 11.) Tupondola okukala nonthumbi yokuti momphangu yombembwa, ovana va Andau na Eva mavekeyulisa ohi, nokuitumina, nokuyunga noluembia ovipuka Jeova atunga. Pomuvo opo, omaulo afuisiluepo vala katutu etyi ova Judeu vatunda koukonde konthele yomphangu yombembwa, pahe maakafuiswapo umwe nawa! Tala onongeleka ombu mbulandulako.

16. Oñgeni Ombimbiliya ipopia epamo matukakala nalio Momphangu Yombembwa?

¹⁶ Epamo. Apa katutu, onondaka mbuhambukiswa mbukahi mu Isaías 11:6-9, mambukafuiswapo umwe nwa-nawa. Ovalume, novakai, novana pano pohi, mavakakala tyapama. Petupu omunthu makalinga onya mukuavo ine otyinyama. Soka komuvo mokatala ohi aiho ngatyina eumbo liove, omu upondola okuyoa momanyana, no momatala, no melunga, nokulonda konomphunda ononene, nokuenda-enda meholi ohakala nowoma wokuti pena etyi matyikuli. Iya tyina kuamanthikovela, kumakala notyiho. Onondaka mba Ezequiel 34:25 mambukafuiswapo, iya alo umwe ovanthu va Huku vapondola ‘okukakala tyapama moluhandya, nokukalala monohika.’

17. Omokonda yatyi tukalela nonthumbi yokuti Jeova meketuavela atyiho tuesukisa tyina Ouhamba wamahimbika okutumina ohi aiho?

¹⁷ Okulia okunyingi. Soka tyina pahe ouye auho wehena vali oluhepo, nondyala. Ovanthu va Huku hono vena okulia okunyingi kuvekuatesako okukaka noupanga omuwa na Huku. Okulia oko, otyilekeso tyokuti vana mavakatuminwa Nohamba Mesiya, mavakapewa okulia mononkhalelo ambuho. Etyi Jesus ankho ekahi pano pohi, walekesile okuti upondola okufuisapo omilao ovio etyi aavelele ovanthu ovanyingi, onombolo mbehehi, nombisi, mahi avatuuka. (Mat. 14:17, 18; 15:34-36; Mar. 8:19, 20) Tyina Ouhamba wa Huku wamahimbika okutumina ohi aiho, eulo eli malikafuisuapo: “Huku makalokesa ombila pala ombuto yove wakuna, iya ohi maikayela okulia okunyingi. Pomuvo opo, ovipako viove mavikaliswa mohika yelihandya.”—Isa. 30:23.

18, 19. (a) Oñgeni eulo likahi mu Isaías 65:20-22 likukalesa? (b) Omonkhalelo patyi matukakalako ngetyi tyikala “omuti”?

¹⁸ Ovanthu ovanyingi hono kavetyivili okukala nondyuo yavo muene, ine okuvasa ovilinga oviwa viveavela ehambu. Mouye uno wovivi, ovanyingi vaundapa unene mahi vetupu onombongo mbutuuka opo velitekule ine okutekula ombunga yavo. Mahi ovahona, novelungavi vena atyiho vahanda. Soka oñgeni ovipuka mavikakala tyina eulo eli ­liamafuisuapo ouye auho: “Mavakatunga onondyuo avakalamo, mavakatuika omiti avakalia ovinyango viavio. Kavakatunga iya mukuavo ngae ukakalamo, kamavakatuika iya mukuavo ngae ukalia. Mokonda ononthiki mbovanthu vange mambukakala ngononthiki  mbomuti, iya ovanthu vange mavakalinga ovilinga vieeta ehambu liotyotyili.”—Isa. 65:20-22.

¹⁹ Ononthiki mbetu mambukakala “ngononthiki mbomuti.” Otyo tyihangununa tyi? Tyina utalama mombuelo yomuti umwe omunene, okuti kuhuvu putyina usoka omuvo omuti oo ukahipo, hamwe ukahipoale puetyi nkhele ovokuku yove vehenetyitwe? Upondola okusoka okuti mokonda umukuankhali omuti oo upondola okukalako vali tyipona ove. Jeova utupopila noluembia okuti Momphangu Yombembwa, matukakalako apeho, nombembwa! (Sal. 37:11, 29) Momphangu Yombembwa, matukamona okuti omiti naina kavikalako-ale unene, mokonda onthue matukakalako apeho!

20. Oñgeni vana vatuminwa Nouhamba mavakakala nekongoko ewa?

²⁰ Ekongoko ewa. Hono, ovanthu aveho vavela, nokunkhia. Ngotyo, atuho tuavela mokonda tuatambuliswa ouvela umwe utiwa onkhali. Tyihakula vala ouvela oo, ofeto yeyovo yotyilikutila tya Kristu. (Rom. 3:23; 6:23) Mokueenda Kuoutumini Womanima Ovityita Ekwi, Jesus naava mavakatumina nae, mavakakuatesako ovanthu vekolelo okupola ouwa kotyilikutila otyo, mokuveyovola katutu-katutu konkhali. Eulo eli lia Isaia malikafuisuapo: “Nawike kombanda yohi makati: ‘Ame navela.’ Ovanthu vakala kombanda yohi, mavakaevelwa ononkhali mbavo.” (Isa. 33:24) Tyotyili, mouye omupe nawike makakala omumphoki, ompholo, ine otyilema. (Tanga Isaías 35:5, 6.) Jesus makamanako omauvela aeho. Vana mavakatuminua Nouhamba, mavakakala nekongoko ewa!

21. Ononkhia mambukalingwa ñgeni, iya otyo tyitupameka mokonda yatyi?

²¹ Iya ononkhia mambukalingwa ñgeni? Ononkhia ‘ondyale onene’ yovanthu aveho ovakuankhali, kayevela, ileka vala ovanthu aveho ovakuankhali. (1 Cor. 15:26) Mahi okuti ondyale oyo, itilisa owoma Jeova? Tala etyi Isaia aulile: “Huku makamanako ononkhia apeho, iya Ohamba Yavilapo Tatekulu Jeova, makasekuna ononkhuka movipala aviho.” (Isa. 25:8) Okuti ove upondola okusoka oñgeni omuvo oo maukakala? Kamakukakala vali omitambo, nomaendo, nononkhuka mbokueihamenwa! Mahi makukakala ononkhuka mbehambu tyina Jeova amafuisapo omulao wae wokututilisa vokuankhia! (Tanga Isaías 26:19.) Ovanthu kamavakahinangela vali oluihamo ononkhia ankho mbueta.

22. Oityi matyikamoneka tyina Ouhamba wa Mesiya wamafuisapo ehando lia Huku pano pohi?

²² Matyiti tyina Outumini Womanima Ovityita Ekwi upwa, Ouhamba wafuisapuale ehando lia Huku pano pohi, iya Kristu makakondola outumini ku Tate yae.­(1 Cor. 15:25-28) Satanasi ankho ukahi mokaleya, makapoluamo opo alole ovanthu  vehena vali onkhali meheteko liahulililako. Konyima, Kristu makaipaa onyoka oyo onkhalavi, novanthu aveho vaama kuyo. (Gên. 3:15; Rev. 20:3, 7-10) Mahi, aveho vena ohole yotyotyili na Jeova mavakakalako apeho. Ombimbiliya ipopia nawa etyi matyiketumonekela komutwe. Yalaa okuti ovanthu vekolelo mavakakala “neyovo ewa unene liovana va Huku.”—Rom. 8:21.

23, 24. (a) Omokonda yatyi omilao via Huku mavifuisuapo umwe? (b) Oityi watokola okulinga?

²³ Tyotyili, omilao ovio via Jeova, mavikafuisuapo. Mokonda yatyi? Nkhele soka konondaka mba Jesus tuapopia mokapitulu kotete komukanda ou. Walongesa ovalanduli vae velikuambele ku Jeova okuti: “Ouhamba wove uye. Ehando liove lilingwe pano pohi, ngetyi lilingwa keulu.” (Mat. 6:9, 10) Ouhamba wa Huku, hatyipuka vala tyasokwa nomunthu. Okoukahi umwe! Ukahiale nokutumina keulu. Pahe palambale omanima 100 tunde etyi wahimbika okutumina, iya ukahi nokufuisapo omilao via Jeova monkhalelo yayandyuluka nawa. Otyo tupondola okutyimona mewaneno Liovakristau. Tupondola okukala nonthumbi yokuti omilao aviho via Jeova mavikafuisuapo tyina Ouhamba wa Huku wamahimbika okutumina pano pohi!

²⁴ Tutyii okuti Ouhamba wa Huku mauya. Tupu, tutyii okuti atyiho Jeova alaa matyikafuiswapo. Omokonda yatyi? Omokonda OUHAMBA WA HUKU UKAHIALE NOKUTUMINA! Kese umwe puonthue wesukisa okulipula okuti: ‘Okuti naame ndyikahi nokutuminwa Nouhamba wa Huku?’ Atuho tulingei ononkhono mbokutyinda omuenyo ulekesa okuti pahe tukahi nokutuminwa Nouhamba wa Huku, opo tukatuminue apeho Nouhamba oo wouviuki!