Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

ELONGESO 3

Olie Ukala Keulu?

Olie Ukala Keulu?

1. Okutavela koviso viovakuaukulu tyelifua natyi?

 OVANTHU vana valandula oviso viovakuaukulu mo Afilika, omatavelo avo aelekua nomphunda. Okuti Huku omukulami kepondolo ukahi kombanda yomphunda. Monomphati mbomphunda muna ono huku ononthutu mbuundapela Huku. Ponthele yono huku ombo pena ovakuaukulu, vekahi nokuhinangela onombunga mbavo kombanda yoohi, vasukalala unene nouwa wavo. Pombuelo yomphunda pena onondele, ovimbanda, ovitapi, nononganga.

2. Oñgeni omuhapo umue wovanthikovei walekesa okuti oviso vina epondolo enene monongeleya?

2 Omatavelo atyo oo ena epondolo enene monongeleya ononkhuavo mo Afilika. Omuhapo umue wovanthikovei wati: “Okukala mongeleya yavana vatiwa Ovakristau ine oyo Vasilamiku, katyitutyilika okufenda ono huku mbetu.”

3. Opi tupondola okuvasa otyili kombinga yavana vakala keulu?

3 Okuti omatavelo oo oviso viovakuaukulu otyotyili umue? Ombimbiliya itupopila otyili kombinga yavana vakala keulu.

Yehova, o Huku Yotyotyili

4. Onongeleya ononene mo Afilika oityi mbutavela?

4 Onongeleya ononthatu ononene mo Afilika, mbutavela okuti Huku okuekahi. Tupu mbutavela okuti Huku omukulami kovanthu aveho. Ombimbiliya ipopia okuti oe o “Huku yono huku, Tatekulu yovo tatekulu, Huku omunene, wokuna epondolo, nokutilisa ouoma.” (Deuteronômio 10:17) O Vasulumanu navo vatavela ku Huku wike vala, omukulami kovanthu aveho. Kombinga yoviso mo Afilika, omulongesi Geoffrey Parrinder wati: “Ovanthu ovanyingi movilongo viovanthikovei vatavela ku Huku omunene kovanthu aveho, tate yono huku no yovanthu, watunga wouye auho.”

5. Omanyina patyi amue ovanthu vaihana Huku?

5 Namphila ovanthu aveho vatavela ku Huku, ovanyingi vetupu olusoke luayandyuluka kombinga ya Huku. Opo tunoñgonoke omunthu, tete tyesukisa okuiwa enyina liae. Pokati konongeleya pavahiwa enguanguano kombinga yenyina lia Huku. Monongeleya mbo vakristau, wiihanua okuti o Huku. Enyina olio lihangununa vala okuti “Omunthu wokuna Epondolo.” Ko Vasulumanu, Huku utiwa o Alaa. Kuvana valandula oviso viovakuaukulu, enyina lia Huku, lielikalaila melaka nelaka. Momukanda wae utiwa (Omalusoke kombinga ya Huku movilongo aviho viovanthikovei) John S. Mbiti wati: movilongo viovanthikovei Huku walukua etyi tyihika ko 500 viomanyina elikalaila. Ngongeleka, melaka lio Yoruba ko (Nigeria), Huku utiwa Olodumare; ova Kikuyu ko (Quenia), utiwa o Ngai; kova Zulu mo (Africa do Sul), utiwa o Unkulunkulu.

6, 7. Enyina lia Huku olie? Oñgeni tuetyinoñgonoka?

6 Oityi Huku muene apopia kombinga yenyina liae? Puetyi Huku alongesa Moisesi opo akayovole o Vaisilayeli ko Egitu, Moisesi wapula okuti: “Pahe inkha naya ko Vaisilayeli andyivepopila okuti: ‘Huku yovakuaukulu venyi wanthuma kuonue,’ iya ovo avamphulu okuti: ‘enyina liae olie?’ Ame mandyiti ñgeni?”—Êxodo 3:13.

7 Huku wakumbulula Moisesi okuti: “Kapopile ova Isilayeli okuti, ‘Yehova Huku yovakuaukulu venyi . . . wanthuma kuonue.’ Eli olio enyina liange apeho. Kenyina eli oko ndyikahinangelelua novanthu aveho.” (Êxodo 3:15) Vamue vokuapitiya Ombimbiliya enyina lia Huku, Yehova, velipolamo. Pana velipola vapakapo “Huku” ine o “Tatekulu.” Anthi, Mombimbiliya enyina eli Yehova, limonekamo 7.000 ovikando.

8. Yehova watuwa ñgeni? Opo tupandue na Huku oityi tuna yokulinga?

8 Yehova watuwa ñgeni? Huku ospilitu, wokuna epondolo aliho nenkhimano. Oe omukulami kovanthu aveho, wahaelekua. (Deuteronômio 6:4; Isaías 44:6) Yehova wapopila Moisesi okuti: “Ame Yehova Huku yove, ame Huku younkhuelume.” Tyilekesa okuti opo tupandue na Yehova, oe vala tuna yokufenda. Huku kahande tufende omunthu ine otyipuka otyikuavo vali.—Êxodo 20:3-5.

Yesu Kristu, Ohamba Youhamba wa Huku

9. Omokonda yatyi tupopila okuti Yesu na Yehova kavelifuile?

9 Hono kuna enguanguano enene kombinga ya Yesu. Ovanyingi monongeleya mbo Vakristau vatavela okuti Yesu ulinga onthele Moutatu “Ukola.” Anthi, Ombimbiliya kailongesa okuti Huku wike vala movanthu vetatu. Tupu kailongesa okuti Yesu na Yehova velifue. Muene Yesu wati: “Tate omunene vali tyipona ame.”—João 14:28.

10. Opi ankho Yesu akala etyi nkhele eheneye pano pohi?

10 Ombimbiliya ilongesa okuti etyi Yesu nkhele eheneye pano pohi ngomunthu wopahitu, ankho ukala keulu ngoandyu. Ngetyi Yehova atunga Andau na Eva kombanda yoohi, tupu watunga onoandyu keulu. Oandyu Yehova atetekela okutunga o Yesu.—João 17:5; Colossenses 1:15.

11. Oñgeni Yesu eiya okutyitua ngomunthu pano pohi?

11 2.000 omanima konyima, Yehova wahondololele omuenyo woandyu oyo keulu, okuupaka meimo liomuhikuena utiwa o Maliya. Oandyu Gabriele yapopila omuhikuena oo okuti: “Ove mokala omunthimba, okutula omona womulume, omuluku okuti o Yesu. Makaviala ngo hamba . . . , ouhamba wae kamaukakala nehulilo.”—Lucas 1:31, 33. a

12. Ehunga patyi limue liaetele Yesu pano pohi?

12 Yesu wakutulua, akala omukulu. Walongesa ovanthu ehando lia Yehova. Yesu wapopilile omutumini umue woko Roma okuti: “Etyi otyo natyitilua, [etyi] otyo neila pano pohi, opo ndyiave oumbangi kombinga yotyili.” (João 18:37) Inkha tunoñgonoka etyi Yesu alongesa, tupu matunoñgonoka otyili kombinga yehando lia Huku. Tupu matunoñgonoka õngeni tupondola okupandua na Huku.

13. Ehunga liavali liaetele Yesu pano pohi olipi?

13 Ehunga liavali liaetele Yesu pano pohi, ankho opala aave omuenyo wae ngofeto yokuyovola ovanthu aveho. (Mateus 20:28) Yesu walinga ngotyo opo etuyovole kononkhali tuapiñgana ku Andau. Ofeto oyo ituavela epondolo liokukakala nomuenyo wahapu. O apostolu Ndjuau wahoneka okuti: “Huku una oluembia olunene novanthu, otyo aavela omona wae wongunga, okuti kese omunthu umukolela kamakanyimuako, anthi makakala nomuenyo wahapu.”—João 3:16.

14. (a) Oityi tyapita na Yesu konyima yononkhia mbae? (b) Pahe keulu Yesu una otyilinga patyi?

14 Yesu wankhia, iya Huku emututilisa akondoka keulu. Pahe ukahi keulu ngoandyu yokuna epondolo. (Atos 2:32, 33) Konyima, Yehova wemupa “ouhamba, noutumino, opo ovanthu vovilongo aviho no vomalaka aeho vemuundapele.” (Daniel 7:13, 14) Yesu walinga Ohamba imue onene. Yesu Ohamba youhamba wa Yehova keulu. Apa katutu makalekesa ounene wae kombanda yoohi aiho.

Onoandyu, Ovaundapi va Huku

15. Onalupi onoandyu mbatungua? Opi mbatungilua?

15 Yehova na Yesu havoko vala vakala keulu. Yehova watunga ovanthu ovakuavo vopaspilitu vatiwa: onoandyu. Imue ponoandyu ombo o Gabriyeli, una wapopile na Maliya. Onoandyu kambunekale pano pohi ngovanthu vopahitu. Mbatungilua keulu, kohale puetyi nkhele ovanthu vehenetungue pano pohi. (Jó 38: 4-7) Keulu kuna onoandyu ononyingi.—Daniel 7:10.

Onoandyu onondalaua kambutavela okufendua

16. Omokonda yatyi ovanthu kavapondolela okufenda onoandyu?

16 Onoandyu onondalaua kambutavela okufendua. Mbutyii okuti efendelo olia Huku. Ovikando vivali, apostolu Ndjuau ankho wahandele okufenda onoandyu. Anthi, mbemuviyula, okuti: “Eloo! Uhalinge ngotyo! . . . Fenda Huku.”—Revelação 19:10; 22:8, 9.

17. Oityi tyitulekesa okuti onoandyu mbupondola okuamena ovanthu va Huku? Otyo tyitupameka mokonda yatyi?

17 Hono onoandyu kambumoneka vali kovanthu va Huku pano pohi, ngetyi mbamonekele puetyi mbayovola ono apostolu mba Yesu mokaleiya. (Atos 5:18, 19) Anthi, inkha tufenda Yehova nonkhalelo yelikuata kumue Nombimbiliya, tupondola okukala nonthumbi yokuti onoandyu mba Huku mambutuamena. Ombimbiliya yati: “Oandyu ya Yehova ikala, nokulisetaseta puvana vena onthilo na Yehova, aiveamena.” (Salmo 34:7; 91:11) Omokonda yatyi otyo tyitupamekela? Otyo tyitupameka mokonda keulu kuna onondyale ononyingi onombi, mbuhanda okutunyona!

Satanasi, Ondyale ya Huku

18. (a) Oñgeni oandyu imue yatyitukililapo Huku? (b) Oandyu oyo yokuhetavela yapeua omanyina patyi?

18 Onoandyu mba Huku kambatualeleko nokutavela ambuho ku Huku. Mbumue mbatyitukilapo Huku. Mbelilinga ombo muene onondyale mba Huku, no mbovanthu kombanda yoohi. Otyo tyaenda ñgeni? Onoandyu ambuho Huku atunga ankho onongua, ankho onondalaua. Anthi, imue ponoandyu ombo mbelipua, yahandele okufendua novanthu. Olusoke olo oluvi, lueituala kokulinga etyi ankho yahanda. Oandyu oyo yapeua enyina litiwa o Satanasi. Enyina olio lihangununa okuti “ondyale [ya Huku].” Tupu itiwa Eliapu, enyina lihangununa okuti “omulundili”, tyetyi walundila Yehova.

19. Omokonda yatyi Satanasi amonesila Jobe ononkhumbi? Wetyilinga ñgeni?

19 Satanasi ukahi nokuhongiliya ovanthu opo velipake kumue nae okutyitukilapo Huku. Tala etyi alingile Jobe omufendeli wa Huku wekolelo. Jobe ankho omulume umue omuhona. Ankho una 7.000 onongi, 3.000 ovikamelu, 1.000 vionongombe, no 500 viovimbulu. Tupu ankho una ekui liovana, novaundapi ovanyingi. Tete, Satanasi waipaa ovipako novaundapi va Jobe. Akatula “otyipepe tyimue otyinene” tyateiya ondyuo, yaipaa ovana aveho va Jobe. Konyima, Satanasi wamonesa Jobe ononkhumbi ononene “novinthimba viomukihi, okupolelela ponomphai alo pokati komutue.”—Jó 1:3-19; 2:7.

20. (a) Mokonda yekolelo liae Jobe wapelue ondyambi patyi? (b) Namphila Jobe atualeleko nekolelo liae mu Huku, anthi, oityi Satanasi ekahi nokulinga ovanthu ovakuavo?

20 Jobe wapitile momahetaiko okuatena. Anthi, watualeleko nekolelo liae mu Huku. Moluotyo Yehova wemuvelula, “emuavela atyiho ankho Jobe ali natyo, emuyauisilako vali.” (Jó 42:10) Satanasi ketyivilile okunyona ekolelo lia Jobe. Anthi, ukahi nokuyapula ovanthu ovanyingi, ku Huku. Ombimbiliya yati: “Ouye auho ukahi pomavoko Eliapu.”—1João 5:19.

21. (a) Satanasi walekesa ñgeni okuti uhanda okufendua? (b) Omokonda yatyi Yesu aanyenene okufenda Satanasi?

21 Satanasi uhanda tumufende. Otyo tyamonekela naua komahetaiko oe alingile Yesu, omanima 2.000 konyima. Ombimbiliya yati: “Eliapu liatuala Yesu komphunda imue yokualepa unene. Liemulekesa omauhamba aeho omouye, nenkhimano liao, iya alimupopila okuti: ‘Ovipuka evi aviho mandyikupevio inkha utuika konongolo ofende ame.’” Yesu waanya, iya elipopila okuti: “Tundapo, Satanasi! Tyetyi tyahonekua okuti: ‘Una yokufenda Yehova Huku yove, oe vala una yokuundapela.’” (Mateus 4:8-10) Yesu ankho wanoñgonoka nawa ovitumino via Yehova, iya katavelele okulinga etyi Satanasi ahandele.

Ovilulu, Onoandyu Onombi

22. Ovilulu ine onoandyu onombi, mbuhole okulingatyi ovanthu?

22 Onoandyu ononkhuavo mbelipaka kumue na Satanasi okutyitukilapo Huku. Onoandyu ombo onombi ine ovilulu, onondyale mbovanthu. Ononkhalavi, tupu onombi. Kohale mbakalesile ovanthu vamue ovamphoki, novihita mulungu. (Mateus 9:32, 33; 12:22) Ovanthu ovakuavo ambuveetela omauvela no kuvekalesa omalai. (Mateus 17:15, 18; Marcos 5:2-5) Tupu mbamonesa emone ovana.—Lucas 9:42.

23. (a) Ovilulu ine onoandyu onombi, oityi mbuhanda kovanthu? (b) Satanasi no noandyu mbae onombi vehole okuhindila ovanthu okulingatyi?

23 Nga Satanasi, onoandyu ombo onombi nambo mbuhanda okufendua. Ovilulu ovio kavianye okufendua novanthu. Kaviasukile nokuti Yehova oe vala watokala okufendua. Anthi, ovilulu ovio vipeleya nokuovola okufendua. Vikahi nokulunda ovanthu opo vevifende. Satanasi no noandyu mbae onombi ine ovilulu vekahi nokukokela ovanthu konthele yavo, opo ovanthu ovo vevefende. Vekahi nokuundapesa ounkhembi, ouoma nomatutu. Ovanthu kavetyii okuti vekahi nokufenda Satanasi no vilulu viae. Ovanthu ovanyingi vehole okuhaluka putyina vanoñgonoka okuti ongeleya yavo ikahi nokunkhimaneka Satanasi. Ngotyo, Ombimbiliya yati: “Ovilikutila vilingua novanthu vovilongo, vevilingila ovilulu ine onoandyu onombi. Kavevilingila Huku.”—1Coríntios 10:20.

24. Oñgeni Satanasi ayapula ovanthu?

24 Satanasi no noandyu mbae onombi tupu vayandyaneka omalusoke apenga kombinga yavana vokuankhia, opo vayapule ovanthu. Tutalei etyi Ombimbiliya ilongesa kombinga oyo.

a Omukanda ukola wongeleya yo Vasulumanu utiwa (Alcorão), upopia kombinga yokutyitua kua Yesu okuti: “Onthue tuatumikisa [mu Maliya] Ospilitu yetu ngomunthu welipua. Etyi Maliya amona ospilitu oyo weipopia okuti: ‘omu Kuankankhenda mangamena kuove! Inkha una onthilo na Tatekulu, fuena kokule naame, enda nondyila yove.’ Iya ospilitu yemukumbulula okuti: ‘Ame, natumua na Tatekulu yove, neiya okukuetela omona umue ukola.’ ‘Maliya wati: Oñgeni ndyikutula omona, putyina ame ndyimuhikuena, nehenelale pamue nomulume?’ Oyo yati: ‘Tatekulu yove otyo Ahanda.’ ‘Ku Tatekulu yove etyi katyipuiya. Tatekulu yove wati: “Omona watyo oo matukemulinga enyingiliko no nonkhaneno onongua pokati kovanthu aveho. Eli, olio Etokolo Lietu.”’”