1, 2. Oityi ovanthu ovanyingi vatavela kombinga yavana vokuankhia?

 OMAKUI nomakui ovityita viovanthu mo Afilika, vatavela okuti ononkhia hehuliloko liomuenyo. Anthi, ondyila vala yokuenda kouye omukuavo. Ovanyingi vatavela okuti ovakuaukulu vavo vokuankhia vatunda mouye muno avaende mouye omukuavo wahamoneka. Vatunda mouye wovanthu okuenda kouye wopaspilitu.

² Ovanthu vatavela okuti onondele mbovanthu vokohale, mbupondola okukuatesako onombunga mbavo kombanda yoohi nokuvepa elao. Vasoka okuti onondele mbo vakuaukulu omapanga amue okuna epondolo. Mbupondola okueta ovilia ovinyingi momapia, nonkhalelo ongua. Tupu, vati mbupondola okuamena ovanthu koviponga. Vati putyina ovanthu vatomba onondele ombo no kumbunumaneka, mbuveetela oviponga, omauvela, oluhepo, no nonkhumbi.

3. Oñgeni ovanthu vamue vafenda ovakuaukulu?

³ Ovanthu vokuna omuenyo valinga omalikuatelelo noviso konondele mbo vakuaukulu, opo vakale noupanga omuwa navo. Ovituwa ovio vimoneka vali unene momitambo, pokukapaka otyivimbi, no pokulula omalutu. Efendelo lio vakuaukulu tupu lihole okulingua mononkhalelo ononkhuavo. Ngongeleka: ovanthu vamue putyina nkhele vehenenue, tete vanengulila katutu pohi pala ovakuaukulu vavo. Tupu putyina vamamane okuteleka, vehole okusapo okulia mombiya, pala ovakuaukulu vavo valie inkha veiya.

4. Oityi ovanthu ovanyingi vatavela kombinga yohande?

⁴ Ovanthu vakuavo vatavela okuti, ovanthu vokuna omuenyo vena ohande imue yahankhi, ihupa kononkhia. Tupu, vatavela okuti putyina omunthu alinga ovipuka oviwa komuenyo, ohande yae yenda keulu. Anthi, inkha omunthu alinga ovipuka ovivi komuenyo, vati ohande yae yenda moifelunu. Tupu, ovanthu vahonyeka kumue olusoke olo, nomatavelo oviso. Ngongeleka, vehole okulinga omaiviso amue ovanthu vokuankhia mono ndyulunale, no monolaliu okupopia okapela mukalingilua omisa yauna wankhia. Omaiviso oo pamue apopia okuti omunthu oo wokuankhia “waya kouye omukuavo.” Pamue vati welipaka kumue no vakuaukulu vae vokuankhia kohale.” Omatavelo oo aeho atundilila kolusoke luokuti ohande kainkhi. Oityi Ombimbiliya ipopia kombinga oyo?

5, 6. Ngetyi tyahangununua Mombimbiliya, ohande oityi?

⁵ Ombimbiliya ilekesa okuti ohande hatyipukako tyikahi mokati komunthu. Ohande omunthu watyo muene. Ngongeleka, puetyi Huku atunga Andau, Ombimbiliya yati: “Omunthu weya okukala ohande yokuna  omuenyo.” (Gênesis 2:7) Andau kapelue ohande; muene ankho oe ohande, omunthu watyo wamundindi.

⁶ Tutanga Mombimbiliya okuti onohande mbutyitua. (Gênesis 46:18) Onohande mbupondola okulia ine okunkhia ondyala. (Levítico 7:20; Salmo 35:13) Onohande mbulila, tupu mbupuila. (Jeremias 13:17; Jonas 2:7) Onohande mbupondola okutyindua komafa, ine okukutua nomalienge. (Deuterônimio 24:7; Salmo 7:5; 105:18) Ngotyo, “ohande” melaka liotete omunthu wokuna omuenyo. Onombimbiliya mbumue mono versikulu ombo mbupitiya okuti “otyipuka tyokuna omuenyo,” ine “omunthu.” Onondaka ombo ambuho mbuhangununa otyipuka tyike vala.

7. Ono versikulu patyi Mombimbiliya mbulekesa okuti ohande ipondola okunkhia?

⁷ Mokonda ohande omunthu, putyina omunthu ankhia ohande oyo yankhia. Ezequiel 18:4 yati: “Ohande ilinga onkhali, oyo mainkhi.” Tupu, Atos 3:23 yati: “Kese ohande [ine omunthu] ihatehelela Omuuli oo, maikanyimuako.” Ngotyo, ohande hatyipukako tyimue tyihupa kononkhia.

8. Ospilitu movanthu oityi?

⁸ Ospilitu hatyipukako tyike nohande. Movanthu, ospilitu ononkhono-mbomuenyo mbuveavela epondolo liokulinga ovilinga viomuenyo. Ospilitu yelifua no lutyeno. Olutyeno luundapesa olaliu, ondyilela no kutemesa monondyuo. Anthi, inkha ovipuka ovio kavialikalelue kolutyeno ovio muene kavipondola okuundapa. Tupu ospilitu yetu, ononkhono mbomuenyo, mbutuavela epondolo liokutala, liokutehelela, no liokusoka. Anthi, ospilitu oyo vala aike kaipondola okulinga ovipuka ovio tyihena omaiho, omakutui, ine ouongo. Ombimbiliya ipopia kombinga yomunthu okuti: “Etyi ospilitu imutunda, ukondoka pohi; monthiki oyo omalusoke ae anyima.”—Salmo 146:4.

9. Ohande nospilitu kavipondola okulingatyi?

⁹ Ngetyi Ombimbiliya ihangununa, tyilinge ohande tyilinge ospilitu, pononkhia kavisipo olutu opo vikakale kouye omukuavo.

10. Oityi Ombimbiliya ipopia kombinga yavana vokuankhia?

¹⁰ Ngotyo, vokuankhia vekahi ñgeni? Mokonda Yehova oe watunga ovanthu, tupu wii etyi tyipita nonthue putyina tuankhia. Ondaka yae ilongesa okuti, vana vokuankhia vetupu vali omuenyo, kavapondola okutehelela, okutala, okupopia, ine okusoka. Ombimbiliya ipopia okuti:

•   “Vokuankhia . . . kavei vali natyike.”—Eclesiastes 9:5.

•   “Ohole yavo, oundyale, nounkhuelume, aviho vianyima.”—Eclesiastes 9:6.

•   “Melangalo omphangu oku moende mutupu ovilinga, okusoka, enoñgonoko, nounongo.”—Eclesiastes 9:10.

11. Konyima yetyi Andau alinga onkhali, oityi Yehova emutolela?

¹¹ Sokolola etyi Ombimbiliya ipopia kombinga yomukuaukulu wetu wotete, Andau. Yehova watunga Andau “nonthata.” (Gênesis 2:7) Inkha Andau atavelele ovitumino via Yehova, ñgeno wakala nomuenyo apeho nehambu kombanda yoohi. Anthi, Andau katavelele ovitumino via Yehova, iya ahitisua kononkhia. Andau etyi ankhia opi ayanako? Huku wemupopila okuti: “Mokondoka meheke, tyetyi omo wapolua. Mokonda ove unthata iya monthata omo mokondoka.”—Gênesis 3:19.

12. Oityi tyapita na Andau pononkhia?

¹² Opi ankho Andau ekahi etyi nkhele Yehova ehemutungile? Ankho keko. Andau ankho utupu omuenyo. Ngotyo, etyi Yehova apopila Andau okuti “mokondoka meheke,” wahandele okupopia okuti Andau kamakakala vali nomuenyo. Andau ‘kaile kouye omukuavo’, ouye wovakuaukulu. Kaile keulu ine omo ifelunu. Andau wakondoka monkhalo imue yokuhena omuenyo. Andau wanyima.

13. Pononkhia, oityi tyipita novanthu iya novinyama?

¹³ Okuti etyi tyapita na Andau, tupu otyo tyipita novanthu aveho? Enga, otyipuka tyike. Ombimbiliya ihangununa okuti: “Aveho [ovanthu novinyama] vaya pomphangu ike vala. Aveho vatunda monthata iya aveho vakondoka monthata.”—Eclesiastes 3:19, 20.

14. Vokuankhia vena ekevelelo patyi?

 ¹⁴ Ombimbiliya ilaa okuti Huku makapindulapo vokuankhia opo vakale vali nomuenyo mouye omupe. (João 5:28, 29; Atos 24:15) Anthi, omuvo oo nkhele ukahi komutue. Pahe nkhele valangalapo mononkhia. (João 11:11-14) Onthue katusukisa okukala nouoma navo ine okuvefenda, mokonda ovo kavapondola okutukuatesako nokutulinga omapita.

15, 16. Oñgeni Satanasi ayondya ovanthu okutavela okuti vokuankhia tyili kavankhile?

¹⁵ Olusoke luokuti onthue tyili katunkhi, ounkhembi wayandyanekua na Satanasi, Eliapu. Satanasi no noandyu mbae onombi vahanda ovanthu vatavele okuti omauvela novitateka ovikuavo vietua no nondele mbavana vokuankhia. Otyili ovitateka vimue vietua no noandyu onombi. Tupu otyili okuti ovitateka vimue kavietua no noandyu onombi. Okuti vana valangalapo mononkhia vapondola okuetela ovanthu ovitateka, tupu ounkhembi.

¹⁶ Nkhele onoandyu onombi mbuundapesa onondyoi, ovitapi, nomaliva omakuavo, opo ovanthu vasoke okuti etyi Ombimbiliya ipopia kombinga yavana vokuankhia tyapenga. Ombo mbuhanda ovanthu vasoke okuti vehole okumona vokuankhia ine okupopia navo. Anthi, ovanthu kavehole okupopia navana vokuankhia. Vapopia no noandyu onombi mbulikembesa okukala ovanthu vokuankhia. Etyi otyo Yehova ahitisila ovanthu vokutapesa, navana vakuovola okupopia navana vokuankhia.—Deuteronômio 18:10-12; Zacarias 10:2.