Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 19

Sesusi Ulongesa Omukai Omu Samaliya

Sesusi Ulongesa Omukai Omu Samaliya

SUAU 4:3-43

  • SESUSI ULONGESA OMUKAI OMU SAMALIYA NOVANTHU OVAKUAVO

  • EFENDELO HUKU ETAVELA

Etyi Sesusi novalongwa vae vekahi mondyila, okutunda mo Sundeya okuenda ko Ngalileya, vaile no kokulio kuekumbi, avakuate motyilongo tyo Samaliya. Ankho vaponwa mokonda yokuaenda unene. Tyina tyiti komeliya, avatalama popepi nepunda-umbo lyo Sikale opo vapululukwe-po ponthele yonyombo, ina tyafuile Sakoo kohale aheyele ine afetelele opo iheyue. Alo hono onyombo oyo ipondola okuvasiwa popepi nepunda-umbo hono litiwa Nablus.

Putyina Sesusi apululukwa-po ponthele yonyombo, ovalongwa vae avaende mepunda-umbo limwe popepi vakalande okulia. Putyina ovalongwa vapita, omukai umwe omu Samaliya eya okutapa omaande. Sesusi emuiti okuti: “Mphevo omaande.” — Suau 4:7.

Ova Sundeu ankho kavapopi nova Samaliya mokonda ankho veliyele unene. Moluotyo, omukai emupulu nokuahuva, ati: “Oñgeni ove mu Sundeu, undyita omaande ngwe ame ndyimukai omu Samaliya?” Sesusi akumbulula okuti: “Inkha wanoñgonokele etyi Huku ekahi nokukuavela otyali, nou wekupopila okuti: ‘Mphevo omaande,’ ñgeno wemuita, ngwe ekuavela omaande omuenyo.” Omukai emupopila okuti: “Tatekulu, ove utupu otyiyendyo tyokutapa omaande, ngwe onyombo yapita kohi. Opi mopolo omaande omuenyo? Okuti ove umunene vali tyipona omukuaukulu wetu Sakoo, wetuavela onyombo ei omu anwa novana vae novipako viae?” — Suau 4:9-12.

Sesusi ati: “Aveho vanwa omaande aa mavaliwa vali nohunga. Mahi una unwa omaande ame mandyimuavela, nalumwe vali maliwa nohunga, mahi omaande mandyimuavela maakala ondyivi-ndyivi yomaande ahateka mwe opo aave omuenyo wahapu.” (Suau 4:13, 14) Namphila ankho aponwa, Sesusi ankho wafuapo opo aivise onondaka mbupondola okuavela omuenyo omukai omu Samaliya.

Omukai apopi okuti: “Tatekulu, mphe-vo omaande oo, opo nahaliwe vali nohunga aneheya vali pano okutapa omaande.” Sesusi pahe apopi otyipuka otyikuavo, ati: “Enda, kaihane omulume wove amuya nae kuno.” Omukai akumbulula okuti: “Ame ndyitupu omulume.” Tyafuile wahuvile netyi Sesusi apopia konthele yae okuti: “Wapopia nawa etyi wati, ‘Ndyitupu omulume.’ Mokonda ove wakalele novalume vetano, iya omulume una-e pehepano ha wove-ko.” — Suau 4:15-18.

Omukai anoñgonoka onondaka ombo, nokuahuva, ati: “Tatekulu, ndyiete okuti ove umuuli.” Konyima omukai oo, alekesa okuti una esuko novipuka vya Huku. Oñgeni etyilekesa? Wapopia okuti: “Ovakuaukulu vetu [ova Samaliya] ankho vafendela komphunda ei [Omphunda Selisii, ankho ikala popepi no Samaliya], mahi onwe [ova Sundeu] mupopia okuti ovanthu vena okufendela ko Selusalei.” — Suau 4:19, 20.

Mahi, Sesusi ahangununa okuti omphangu yokufendela hayoko yakolela. Wapopia okuti: “Makuya omuvo umwe muhakafendela vali Tate komphunda ei nii ko Selusalei.” Emupopila vali okuti: “Makuya omuvo, iya weya-le, omuvo ovafendi votyotyili mavafende Tate tyihongolelwa nononkhono mbae, notyili, mokonda Tate ukahi nokuovola ovanthu ngo ovo opo vemufende.” — Suau 4:21, 23, 24.

Etyi Tate aovola movafendi votyotyili hamphangu vafendela mahi onkhalelo vafenda. Omukai ahuvu. Apopi okuti: “Ame ndyityii okuti Mesiya meya, utiwa o Kilisitu. Tyina ameya, metuhangununina nawa ovipuka ovio aviho.” — Suau 4:25.

Konyima, Sesusi ahololola otyili tyimwe tyesukisa unene, ati: “Ame yatyo, ndyikahi nokupopia no ove.” (Suau 4:26) Nkhele soka! Omukai oo weya vala okutapa omaande komeliya. Mahi, tyelikalela nova Sundeu, Sesusi apopi nomukai oo. Wemupopila okuti oe o Mesiya — otyipuka ankho ehenepopile omunthu nawike.

OVANTHU OVANYINGI VOMO SAMALIYA VETAVELA

Ovalongwa va Sesusi ankho vatunda mo Sikale, vatyinda okulia. Avemuvasi ponyombo ya Sakoo apa ankho vemusa, mahi pahe ukahi nokupopia nomukai omu Samaliya. Tyina ovalongwa vehika-po, omukai usapo omulindi wae womaande, aende kepunda-umbo.

Etyi ehika ko Sikale, omukai apopila ovanthu ovipuka aviho Sesusi emupopila. Evepopila neyumba-nthumbi okuti: “Endyuei mukatale omulume umwe wamphopila ovipuka aviho nalinga.” Konyima, tyafuile opo evekalese nolumbwe, evepulu okuti: “Okuti hae-ko o Kilisitu?” (Suau 4:29) Olio ankho epulo liotyipuka ankho tyakolela — ankho tyakolela unene tunde pononthiki mba Moisesi. (Deuteronômio 18:18) Onondaka ombo ambulundu ovanthu mepunda-umbo, avai kondye opo muene vekelitalele-ko Sesusi.

Pomuvo opo, ovalongwa va Sesusi ankho vekahi nokumuita opo alie okulia vaeta. Mahi, ngwe evekumbulula okuti: “Ame ndyina okulia ndyilia onwe muhei.” Ovalongwa avahimbika okulipula poyavo okuti: “Okuti pena ou wemuetelele okulia?” Sesusi nouwa-tima eveyandyululila nonondaka mbuna etyi mbuhangununa kovalongwa vae aveho, ati: “Okulia kuange okulinga ehando lya una wanthuma, andyimanuhula ovilinga viae.” — Suau 4:32-34.

Ovilinga Sesusi apopia, ankho ha vilinga-ko viokuteya vina ankho mavihimbika monohanyi 4 komutwe. Mahi, Sesusi ankho ukahi nokupopia okuteya kuovilinga vya Huku, ngetyi alekesa etyi ati: “Yelulei omaiho enyi amutale, omapia ayela pala okuteya. Pahe omuteyi watambula-le ondyambi iya ukahi nokuongiya ovinyango pala omuenyo uhapu opo omukuni nomuteyi vahambukilwe kumwe.” — Suau 4:35, 36.

Sesusi tyipondola ankho wetyinoñgonoka-le oñgeni etyi apopia nomukai omu Samaliya, matyikalesa ovanthu. Ovanthu ovanyingi mo Sikale ankho vekahi nokukala nekolelo mwe mokonda yetyi omukai oo evepopila. Ankho ukahi nokupopila ovanthu okuti: “Wamphopila ovipuka aviho nalinga.” (Suau 4:39) Ngotyo, etyi vatunda ko Sikale avaende ponyombo, vaitile Sesusi akale navo opo evepopile ovipuka ovikuavo. Sesusi etavela, akala mo Samaliya ononthiki onombali.

Putyina ova Samaliya ankho vatehelela Sesusi, ovanyingi avakala nekolelo mwe. Avapopila omukai okuti: “Onthue katuetavelele vala mokonda yetyi ove wapopia; muene tueliivila-ko, iya tuanoñgonoka okuti omulume ou, tyotyili oe omuyovoli wouye.” (Suau 4:42) Tyotyili, omukai omu Samaliya waava ongeleka ongwa yoñgeni tupondola okuava oumbangi konthele ya Kilisitu, mokukalesa ovanthu nolumbwe opo ovateheleli vetu vakale nehando liokunoñgonoka vali ovipuka ovikuavo.

Hinangela okuti ankho kuakamba onohanyi ononkhuana opo vahimbike okuteya — tyafuile ankho okuteya osevata, mokonda potyilongo opo ankho iteyua pomuvo wondyovo. Tyafuile ankho pahe omohanyi ya Novembro ine Dezembro. Otyo tyilekesa okuti, konyima yo Pasikwa menima 30 P.K., Sesusi novalongwa vae vakalele onohanyi etyinana ine mbulamba-po nokulongesa, otyo vambatisala. Pahe ankho vaya no kokulio kuekumbi, kotyilongo tyavo ko Ngalileya. Oityi matyikevemonekela?