Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 63

Sesusi Waava Elondolo Konthele Yokupundukisa Nokulinga Onkhali

Sesusi Waava Elondolo Konthele Yokupundukisa Nokulinga Onkhali

MATEUSI 18:6-20 MALUKU 9:38-50 LUKA 9:49, 50

  • ELONDOLO KONTHELE YOKUPUNDUKISA

  • PUTYINA OMUKUATATE UMWE ALINGA ONKHALI

Sesusi waava ongeleka yakuatesako ovalanduli vae okunoñgonoka otyituwa vena okukala natyo. Ankho vena okulitala ngatyina ovana ovatutu, veliola omutima, vehena omunkhima. Ovalanduli vae ankho vena ‘okutambula omona omututu menyina liae, ngotyo ankho vekahi nokutambula Sesusi.’ — Mateusi 18:5.

Ankho kapakalele ehimbwe, etyi ono apositolu ankho veliyayesa konthele yo olie omunene vali, moluotyo tyipondola onondaka mba Sesusi mbevelekesa okuti vapengesa. Pahe o apositolu Suau apopi vali otyipuka otyikuavo ankho vavasa, ati: “Mulongesi, tuamona omunthu ukahi nokutaata ovilulu menyina liove atumutyilika, mokonda kekahi nokutulandula.” — Luka 9:49.

Okuti Suau ankho usoka okuti ono apositolu vala vena okuhakula nokupola ovilulu movanthu, mokonda ovo vetyitumwa? Inkha ongotyo, oñgeni omulume oo omu Sundeu etyivila okutaata ovilulu movanthu avitundu-mo? Tyafwa Suau ankho wasoka okuti omulume oo ankho kapondola okulinga omahuviso mokonda kekahi nokulandula Sesusi nono apositolu mbae.

Suau ahuvu unene etyi Sesusi apopia okuti: “Muhemutyilikei, mokonda petupu omunthu nawike ulinga ovilinga vihuvisa menyina liange, amphopi omapita. Mokonda una uhetuyele wahula ku onthue. Omunthu umuavela okopo yomaande opo munwe mokonda muvalongwa va Kilisitu, ndyimupopila otyili okuti, kamapumbwa ondyambi yae.” — Maluku 9:39-41.

Alo pomuvo opo, omulume oo ankho kesukisa okulandula Sesusi opo ahule kwe. Ewaneno Liovakilisitau ankho nkhele kalineonganekwe, moluotyo omulume una ankho kekahi nokueenda na Sesusi, mahi otyo katyilekesa okuti ankho umuyele ine uyandyanesa ongeleya yomatutu. Tyimoneka nawa okuti omulume oo ankho una ekolelo menyina lya Sesusi iya etyi Sesusi apopia tyalekesa okuti omulume oo kamapumbwa ondyambi yae.

Tyihe-otyo vala, ankho onkhali imwe onene inkha ono apositolu vapundukisile omulume oo, nonondaka vapopia ine netyi valinga. Sesusi wapopia okuti: “Una wamapundukisa umwe pu ava ovatutu vena ekolelo, hahe vali akutililwe emanya liokukunkha momunyino, lina liliseteswa notyimbulu iya ayumbwa melunga.” (Maluku 9:42) Konyima, Sesusi apopi okuti ovalongwa ankho vena okulipola alo umwe ovipuka viakolela, ngetyi okuvoko, nomphai, ine eiho putyina vivepundukisa. Hahe vali okukala tyihena ovipuka ovio, onyingila Mouhamba wa Huku, tyipona okukala navio mahi oyumbwa mo Gehena (Evota ine Embongoyongo lyo Hinnom). Ono apositolu tyafuile evota olio ankho vehole okulimona popepi no Selusalei, omu ankho vayokela olisu, ngotyo ankho vanoñgonoka okuti lilekesa ehanyauno lya apeho.

Sesusi tupu walondola okuti: “Lungukei opo muhatombe nawike povatutu ava, mokonda onoandyu mbavo keulu mbukahi ponthele ya Tate.” Esilivilo patyi “ovatutu ava” vena ku Tate ya Sesusi? Sesusi apopi konthele yomulume ankho una onongi 100, mahi apavombo ike. Omulume oo asi-po onongi 99 opo akaovole ina yavomba iya etyi eivasa ahambukwa vali nongi oyo tyipona onongi 99. Sesusi ayawisako okuti: “Tate yange ukahi keulu kahande povatutu ava pavombe nii vala wike.” — Mateusi 18:10, 14.

Tyafuile, Sesusi asoko etyi ono apositolu ankho velipatana olie omunene vali, evelondola okuti: “Kalei nomongwa mu onwe muene iya amukala nombembwa na vakuenyi.” (Maluku 9:50) Omongwa upepesa okulia. Okukala nomongwa ngetyi Sesusi apopia, tyikuatesako ovanthu okutavela etyi vakuavo vapopia iya avatualako nombembwa, otyo otyipuka tyihevilwa nokutañguna. — Ova Kolosu 4:6.

Ovikando vimwe, ankho mapamoneka ovitateka ovinene iya Sesusi alekesa oñgeni vipondola okutetululwa. Wati: “Inkha omukuatate wove wekulinga etyi tyapenga, enda okapopia nae, ove vala awike. Inkha wekutavela, opo wakuatesako omukuatate wove okulinga etyi tyaviuka.” Mahi inkha ketavela? Sesusi ati: “Enda nomunthu wike ine vevali, opo otyitateka tyiyandyuluke nonondaka mbupopiwa nonombangi onombali ine ononthatu.” Inkha otyo katyitetulula otyitateka, vena okupopila “ewaneno,” ine ovakulu vewaneno vapondola okulinga etokolo. Mahi inkha no ngotyo, omunthu ketavela? “Akale ngatyina omunthu wouye ine ngatyina omutanthi welilimu,” una ova Sundeu ankho vahahande okukakala nae. — Mateusi 18:15-17.

Ovakulu vewaneno vesukisa okuendela Mondaka ya Huku. Inkha vamona omunthu umwe walinga onkhali iya wesukisa okuviyulwa, etyi vamatokola ‘matyikutwa keulu.’ Mahi inkha vamona okuti omunthu kalingile etyi tyapenga, otyo ‘keulu matyikutululwa.’ Onondonga ombo ankho mambukakuatesako ewaneno Liovakilisitau tyina liamaonganekwa. Movitateka ngovio ovinene, Sesusi ati: “Pana pena vevali ine vetatu veliongiya menyina liange, na ame opo ndyili.” —Mateusi 18:18-20.