Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 39

Ovanthu Vomuvo Uno Vomutomba Ngongo Yavo

Ovanthu Vomuvo Uno Vomutomba Ngongo Yavo

MATEUSI 11:16-30 LUKA 7:31-35

  • SESUSI WAPOPIA OMAPUNDA-UMBO AMWE OKUTI KAEKAHI NAWA

  • SESUSI WAUNGUMANESA, OVANTHU EVEPAMEKA

Sesusi ankho una onthilo onene na Suau Batisita. Mahi oñgeni ovanthu ankho vatala Suau? Sesusi wati: “Ovanthu vomuvo uno,” “vekahi ngovana vepumphi popalasa otyo vaihana vakuavo, avati: ‘Onthue tuemuhikila oviimbo, mahi onwe kamuanyanene; tuaimba otyiimbo tyokuliyava, mahi onwe kamualilile.’” — Mateusi 11:16, 17.

Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia? Ngwe wetyihangununa nawa etyi ati: “Suau ankho kali, kanu, mahi ankho ovanthu vati, ‘una ovilulu.’ Omona womulume ulia, unwa, mahi vati: ‘Talei! Omunthu umwe ulia unene nokunwa unene ovinyu, epanga liovatanthi vomalilimu no lya vana valinga ononkhali.’” (Mateusi 11:18, 19) Tyihe-otyo vala, Suau ankho watyinda omuenyo wapepuka, mokonda omu Nasileu, alo umwe ankho ulityilika okunwa ovinyu, mahi no ngotyo ovanthu ankho vati una otyilulu. (Números 6:2, 3; Luka 1:15) Tupu, Sesusi ankho watyinda omuenyo ngo wovanthu vakuavo. Ankho ulia, unwa monkhalelo yapola pokati, mahi vemutendeleyile okuti una eimo evi, ulia unene. Tyimoneka nawa okuti okuhambukiswa ovanthu katyapepukile.

Sesusi wapopia ovanthu vomuvo wae okuti vekahi ngovana veli popalasa, vena omutima watinda tyina ovana vakuavo vahika oviimbo ine vaimba otyiimbo tyokuliyava, kavalingi natyike. Sesusi wati: “Ngotyo, ounongo wiimbukwa okuti waviuka movilinga viao.” (Mateusi 11:16, 19) “Ovilinga” ovio — ovipuka ovo Suau na Sesusi valinga, vialekesa nawa okuti etyi vatendeleyua omatutu.

Etyi Sesusi apopia ovanthu vomuvo wae okuti vena omutima watinda, pahe apopi omapunda-umbo amwe omu alingilile omahuviso omanene okuti kaesilivila, o Kolasine, no Betesaita, no Kafalanau. Sesusi wati inkha walingilile omahuviso oo, momapunda-umbo oko Fenisia, o Tilu no Sindone, ovanthu vatyo ñgeno velivela. Tupu apopi o Kafalanau, epunda-umbo limwe ankho akalele omuvo umwe. Novanthu vo meupunda-umbo olio kavelivelele. Sesusi wapopia epunda-umbo olio okuti: “Ame ndyimupopila okuti Monthiki Yekoyeso matyikapepuka vali ko votyilongo tyo Sondoma tyipona onwe.” — Mateusi 11:24.

Sesusi konyima apandula Tate yae, mokonda waholeka otyili “kovanongo no ku vana vatanga monosikola ononene,” mahi etyihololola ku vana veliola omutima, vekahi ngovana. (Mateusi 11:25) Sesusi akongo ovanthu vekahi ngovo, ati: “Endyuei ku ame, amuho onwe mukahi nokulinga ovilinga vialema, amuho mualemenwa, ame mandyimupepulula. Lipakei mokanga yange, amulilongesila ku ame, mokonda ame napoleya, tupu ndyina omutima weliola, mokonda evi ame ndyimutuma kavialemene ku onwe. Mokonda okanga yange yapepuka, iya omutengi wange kawalemene.” — Mateusi 11:28-30.

Oñgeni Sesusi aava eungumaneso? Ononkhalamutwe ankho vepuilisa ovanthu okuvekuluminya valandule oviso vialema, ngo viokulandula Otyasapalo. Mahi Sesusi wapepulula ovanthu mokuvelongesa otyili tya Huku, avayovoka koviso ovio. Tupu walekesa onkhalelo yokuungumanesa ovanthu veihamenwa mokonda yokupombwa novatumini vopulitika, nokuungumanesa vana valemenwa nonkhali. Sesusi walekesa oñgeni ononkhali mbavo mbupondola okuevelwa no oñgeni vapondola okukala nombembwa na Huku.

Aveho vetavela okanga ya Sesusi yonkhenda vapondola okulipakula ku Huku, Tate yavo keulu wokankhenda, una oluembia, avemuumbila. Okulinga ngotyo katyalemene, mokonda ovitumino vya Huku kavileme. — 1 Suau 5:3.