Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Oityi Huku Alinga?

Oityi Huku Alinga?

Inkha uhanda okunoñgonoka nawa omunthu, otyiwa okunoñgonoka ovipuka patyi alingile, iya no movipuka alambelele. Tyelifwa notyo, inkha uhanda okunoñgonoka nawa Huku, tupu wesukisa okunoñgonoka ovipuka patyi alinga. Tyina wametyilingi, monoñgonoka oñgeni ovipuka alinga vituetela ouwa hono, no komutwe wandyila.

HUKU WETULINGILA OVIPUKA AVIHO

Siovaa Huku oe Mutungi Omunene. “Ovituwa viae vihamonwa, nepondolo liae lihapu, nokuti tyotyili oe Huku, vimonekela nawa okupolelela kouye atunga, tyetyi vinoñgonokelwa kovipuka viatungwa, moluotyo vetupu apa vatatesila.” (Ova Loma 1:20) “Oe walinga ohi kepondolo liae, Una walinga eheke liyela kounongo wae, Oe walinga eulu nenoñgonoko liae.” (Jeremias 10:12) Ovipuka Huku atunga vilekesa nawa okuti ngwe wesuka nonthue.

Nkhele soka: Siovaa utuhole unene mokonda wetutunga “otyifuika tyae.” (Gênesis 1:27) Otyo tyilekesa okuti, wetutunga monkhalelo imwe tupondola okukala novituwa ngo viae. Wetutunga nounongo wokunoñgonoka ovipuka ehole, ne evi eyele. Tyina tulinga ononkhono opo tusoke kovipuka ovio, tukala vali nehambu, nomuenyo omuwa. Tupu, ngwe wetutunga nounongo wokukala omapanga ae.

Onkhalelo Huku atunga ohi, ilekesa nawa okuti utuhole unene. Apositolu Paulu wapopia okuti Huku “kayekelepo okuava oumbangi konthele yae wokuti ulinga oviwa, mokumuavela ombila, nomuvo wekuta, nokumuavela okulia okunyingi, eyulisa omitima vienyi nehambu enene.” (Ovilinga 14:17) Huku ketuavelele vala etyi tuesukisa opo tukale nomuenyo. Ngwe wetuavela ovipuka ovinyingi vielikalaila opo tukale nehambu. Pena vali ovipuka ovikuavo Huku etulingila.

Siovaa watunga ohi opo ovanthu vakale-mo apeho. Ombimbiliya yati: “Ohi weiyavela ovana vovanthu,” Huku “keilingile opo ikale vala ngotyo, weitunga opo mukale ovanthu.” (Salmo 115:16; Isaías 45:18) Ovalie mavakala-mo? Mavakala-mo omanima eñgapi? “Ovaviuki mavakapiñgana ohi, avakakala-ko apeho.” — Salmo 37:29.

Siovaa watunga Andau na Eva ovalinepi votete, evepake momphangu imwe ongwa opo “veilime, nokuiyunga.” (Gênesis 2:8, 15) Huku weveavelele ovilinga vivali etyi ati: “Lityitei, amukala ovanyingi, amuyulisa ohi aiho, iya amuitumina.” (Gênesis 1:28) Ngotyo, Andau na Eva ankho vapondola okukala nekevelelo liokukala nomuenyo ukahi nawa pano pohi. Mokonda kavetavelele Huku, vapumbwa ekevelelo liokukala “ovaviuki” iya “nokukala nomuenyo.” Mahi no ngotyo etyi valinga katyapilululile etyi Siovaa ankho etuhandela. Tete tutalei ovipuka vimwe Huku alinga.

HUKU WATUMA OKUHONEKA OMBIMBILIYA

Ombimbiliya Ondaka ya Huku. Omokonda yatyi Siovaa etuavelela Ombimbiliya? Tete, wetuavela-yo opo tulilongese konthele yae. (Provérbios 2:1-5) Ombimbiliya kaikumbulula omapulo aeho konthele ya Huku, iya kutupu omukanda omukuavo utyivila. (Eclesiastes 3:11) Mahi, etyi Ombimbiliya ipopia tyitukuatesako okunoñgonoka Huku. Tutyimona monkhalelo atekula ovanthu. Tulilongesa-mo etyi ehole netyi eyele. (Salmo 15:1-5) Ombimbiliya itupopila oñgeni Huku atala efendelo lietu, novipuka tusoka, no ñgeni tutala omalumono. Tupu Ombimbiliya itupopila nawa onkhalelo Siovaa atuwa. Omona wae Sesusi Kilisitu wetyilekesa movipuka apopia, novipuka alingile. — Suau 14:9.

Tupu Siovaa wetuavela Ombimbiliya, mokonda uhanda tutyinde omuenyo omuwa atukala nehambu. Mombimbiliya Siovaa ututolela oñgeni tupondola okukala nombunga ina ehambu, no ñgeni matuhambukilwa etyi tuna, netyi tupondola okulinga tyina tuna otyiho. Ngetyi omukanda ou maupopi, Ombimbiliya ikumbulula omapulo ovanthu vehole okulilinga nga aa: Omokonda yatyi mouye mueyulila ononkhumbi? Oityi tukevelela komutwe wandyila? Tupu, itupopila oityi Huku alinga opo afuisepo etyi ahandelele ovanthu nohi.

Pena vali otyipuka otyikuavo tyilekesa okuti Ombimbiliya omukanda wa Huku. Yahonekwa mokueenda kuomanima 1.600 novalume 40. Iya etyi ovalume ovo vahoneka, katyeliponyene mokonda Huku oe wevehongolela. (2 Timotiu 3:16) Tyelikalela nomikanda omikuavo viokohale, Ombimbiliya ipopia otyili okuieleka novihonekwa ovikuavo ovikulu vyo Mbimbiliya. Tupu, Ombimbiliya yatualako namphila pena vamwe vahandele okutalameka ovilinga viokuipitiya, na vana vatyilika ovanthu vakale nayo, na vana vatyilika ovanthu veitange. Hono, Ombimbiliya omukanda waavua vali tyipona omukanda omukuavo mouye auho. Mokonda na hono Ombimbiliya itualako, otyo tyilekesa nawa okuti: “Ondaka ya Huku yetu, maikalako apeho.” — Isaías 40:8.

HUKU MAFUISAPO ETYI AHANDELE PONTHYIMBI

Nkhele pena vali otyipuka otyikuavo Huku alinga tyalekesa okuti utuhole. Ngetyi tyapopiwa-le konthyimbi, Huku wahandele ñgeno ovanthu vakala-ko apeho. Mahi, etyi Andau ehetavelele Huku, akuate onkhali, apumbwa omuenyo wokuahapu, nae nonthue mokonda tuvana vae. “Mokonda yomunthu wike vala, onkhali yanyingila mouye iya onkhali yaeta ononkhia, ngotyo ononkhia ambuliyandyana movanthu aveho, mokonda aveho valinga onkhali.” (Ova Loma 5:12) Mokonda ovo Andau valinga onkhali, ngoti etyi Huku ankho ahandela ovanthu kamatyifuisuapo vali. Mahi pahe Huku alingi ñgeni?

Apeho Siovaa ulinga etyi tyelikuata novituwa viae. Huku weveyeka vamone etyi valinga, mahi mokonda uhole ovanthu walinga epongiyo pala ovana vavo komutwe wandyila. Siovaa wasoka ñgeni matetulula otyitateka otyo tyaendapo iya liwa-liwa avasi onkhalelo metyitetulula iya apopi oñgeni metyilingi. (Gênesis 3:15) Huku watuma Omona wae Sesusi Kilisitu opo etuyovole konkhali no kononkhia. Ankho metyilingi ñgeni?

Opo Siovaa ayovole ovanthu konkhali no nonkhia, watuma Sesusi pano pohi opo alongese ovanthu onkhalelo ongwa yomuenyo iya “nokuava omuenyo wae opo ayovole ovanthu ovanyingi.”  a (Mateusi 20:28; Suau 14:6) Sesusi ankho upondola okuava omuenyo wae ngofeto mokonda omuviuki ngetyi Andau ali potete. Tyelikalela na Andau, Sesusi watuaileko noukuatyili alo vemuipaa. Mokonda Sesusi ankho utupu etyi alinga, Siovaa wemututilisa nomuenyo wokeulu. Sesusi kalingile nga Andau, ngwe wetavelele ku Siovaa iya otyo tyavela ekevelelo liomuenyo uhapu ovanthu vetavela Huku. “Mokonda yomunthu wike vala uhetavelele ovanthu ovanyingi vakala ovakuankhali, tupu mokonda yomunthu wike vala wetavela, ovanthu ovanyingi mavakala ovaviuki.” (Ova Loma 5:19) Pokati kofeto yotyilikutila tyeyovo tya Sesusi, Huku makafuisapo etyi ahandela ovanthu opo vakaleko nomuenyo wa apeho pano pohi.

Tuanoñgonoka ovituwa vya Siovaa puetyi Andau ehemutavelele. Tupu tuanoñgonoka okuti petupu otyipuka natyike tyityilika Siovaa alinge etyi ahanda. Ombimbiliya yati: ‘Ondaka yae apeho ifuisapo etyi ahanda.’ (Isaías 55:11) Tupandula unene ohole Siovaa ena nonthue. “Ei onkhalelo Huku alekesa oluembia lwae ku onthue, watuma Omona wae wongunga mouye opo onthue tukakale nomuenyo mokonda yae. Oluembia lukahi monkhalelo ei, hanthue-ko tuakala noluembia na Huku, mahi oe wakala noluembia no onthue iya atumu Omona wae ngotyilikutila pala ononkhali mbetu, opo tukale vali nombembwa na Huku.” — 1 Suau 4:9, 10.

Huku ‘wayeka Omona wae amone ononkhumbi iya emuave mokonda yetu atuho.’ Otyo tyitukalesa nonthumbi yokuti Huku “metuavela otyali ovipuka ovikuavo” apopia. (Ova Loma 8:32) Okuti etyi Huku alaa okuketulingila meketyifuisapo? Tualako okutanga.

OITYI HUKU ALINGA? Huku watunga ovanthu opo vakeleko apeho pano pohi. Wetuavela Ombimbiliya opo tulilongese konthele yae. Tupu Siovaa watuma Sesusi Kilisitu ngofeto yeyovo, opo afuisepo ehando liae

a Opo unoñgonoke vali nawa konthele yofeto yeyovo, tala elongeso 27 momukanda Kalako Nomwenyo Apeho!Walingua no Nombangi mba Siovaa tupu ukahi mo internete mo www.pr418.com.