Don na Margaret * ankho vahambukwa unene mokonda yomona wavo weya nombunga yae okuvetalelapo. Ovilinga via Margaret ankho ovio kuteleka iya mokonda ankho omukulukai-ale, pahe ankho ka kaundapa vali mahi ankho ufetwa vala. Ngotyo monthiki oyo vataleluapo, atelekela ovatekula vae okulia kumwe ankho vehole unene, omasa no keijo.

Etyi ankho aveho vapumphama opo valie, Margaret aeta ombiya ko mesa. Etyi Margaret ankhilumuna ombiya atale okuti muna vala o keijo! Ankho walimbuako okupaka-mo omasa, otyipuka tyakolela vali! *

Omanima tuna netyi tuvila okulinga, katyitutyilika okulinga oviponyo. Tupondola okupopia ovipuka tyihasokele ine hamwe momuvo ankho ñgeno tuhapondola okutyipopia, ine okulimbuako okulinga otyipuka tyimwe. Mahi omokonda yatyi tulingila oviponyo? Iya oñgeni tuna okuvitala? Okuti tupondola okulityilika okulinga oviponyo? Inkha tupola pokati, matyitukuatesako okukumbulula omapulo oo.

Putyina tulinga ovipuka vimwe viaviuka, tutavela okuhilivikwa mokonda tusoka okuti tuna umwe okuhilivikwa. Mahi putyina tuamalingi oviponyo, namphila hatyoko ankho tuhandale ine hamwe petupu ou wetyinoñgonoka, tuna okutavela okuti tuapengesa. Hatyo-ko? Opo tutyiimbuke, tuesukisa okuliola omutima.

Pamwe mokonda yokuhena omutima weliola, tyina tuamapengesa tupondola okuliamena, atupopi okuti etyi tualinga katyapengele unene. Aloo umwe tupondola okutatesila muvakuetu ine hamwe okuanya okuti tuapengesa. Okulinga ngotyo tyeeta ovitateka. Ovitateka vitundililako, vipondola okukala ovinene avihevilwa okuvitetulula ine hamwe mukuetu tuatatesila akala novitateka ovinene. Pamwe hamwe nkhele liwa-liwa upondola okuliyovola movitateka vio pahetyino, mahi mapeya omuvo uhemetyivili okuliyovola. Ombimbiliya ipopia okuti “kese umwe puonthue makapulwa na Huku konthele yetyi alinga.”​—Romanos 14:12.

Jeova wapola pokati konthele yononkhali mbetu. Jeova utyii okuti onthue atuho tuvakuankhali mokonda ongotyo tuatyitwa. Omukanda wa Salmo upopia okuti “Jeova omuna-kankhenda, omueveli” tupu “apeho utuviyula, kamakala nonyengo apeho” iya tupu “uhinangela okuti tuatunda keheke.”​—Salmo 103:8,9, 14.

Ngetyi he aevela omona wae, na Huku uhanda tukale tyapola pokati konthele yoviponyo vietu. (Salmo 130:3) Ondaka yae Ombimbiliya ituavela omalondolo amwe ekahi nawa etukuatesako okulwa novitateka vietu no via vakuetu.

Ovikando ovinyingi tyina omunthu amalingi otyiponyo, upesela omuvo omunyingi okuvela onombei vakuavo ine okuliamena. Mahi, tyina wamapopi otyipuka tyinumanesa mukuenyi, ita vala otyiponyo opo ovipuka vikale vali nawa iya otualako noupanga nomunthu oo. Okuti nthiki imwe walingilea-le otyipuka tyimwe tyapenga tyekuetelele ovitateka ine tyaetelele vakuenyi ovitateka? Omokonda yatyi wahalingi atyiho opo utetulule otyitateka otyo o helivele onombei ine okuvela vakuenyi onombei? Inkha uvela vakuenyi onombei, otyo matyiyawisa vali otyitateka iya otyitateka matyitualako. Mahi, lilongesila kotyiponyo otyo, otyiviukisa iya otualako.

Tyapepuka okulekesa okuti tuanumana tyina omunthu vakuetu vamalingi otyiponyo. Otyiwa okuendela monondonga mba Jesus etyi ati: “Ovipuka aviho muhanda ovanthu vemulinge, tupu nonwe ovio muvelinga.” (Mateus 7:12) Tyina ulinga otyiponyo tyotyili uhanda vakuenyi vakale nokankhenda nove iya aloo umwe uhanda vetyilimbwe. Ngotyo, omokonda yatyi wahakalela nokankhenda na vakuenyi tyina navo vamalingi oviponyo?​—Efésios 4:32.

O dicionário imwe yapopia okuti tulinga oviponyo mokonda “yokupunga omapita ovipuka, nounongo wahaviukile iya pamwe o mokonda yokutalukwa.” Tyotyili, pamwe otyo tuhole okulinga. Mahi no ngotyo, tupondola okulityilika okulinga oviponyo ovinyingi, inkha tulandula etyi Ombimbiliya ipopia.

O testu imwe ivasiwa Mombimbiliya o ya Provérbios 18:​13,yati: “Omunthu ukumbulula otyipuka tyina nkhele ehenetyiive, otyo owova iya makundu.” Okukevelela omuvo umwe opo utehelele atyiho tyaenda-po iya osoko kuetyi mokumbulula matyikukuatesako okuahapopi ine okulinga otyipuka tyapenga. Ngotyo tyakolela unene okutehelela nawa opo tupunge nawa ovipuka iya atulityilika okupengesa.

Onkhuavo yati: “Inkha tyitavela, muetyi muvila, kalei nombembwa novanthu aveho.” (Romanos 12:18) Linga atyiho uvila opo ukale nombembwa, oundapela kumwe na vakuenyi. Tyina uundapa navakuenyi popia nawa uhevekandukile vela, linga ononkhono mbokuvepandula nokuvepameka. Inkha ulinga ngotyo oupanga wenyi maupame iya aloo tyina umwe amapopi otyipuka tyahaviukile kamamunumana. Iya inkha mukala notyitateka otyinene, mamutyitetulula liwa-liwa.

Ovola okulilongesila koviponyo viove. Ovola okukala apeho novituwa wesukisa, o haovola okuvela onombei vakuenyi. Okuti hamwe wesukisa okukala vali noumphua-lundo, noluembia nokulikondolela omutima? Ine uhanda okukala omunthu ondalawa, wombembwa ine wohole? (Gálatas 5:22, 23) Moviponyo ulinga lilongesila-ko etyi uhapondola okulinga vali. Wahasoke vala unene monkhalelo ulitehelela. Okuyola-yola tyikuatesako okuhanumana.

Matyitukuatesako okuhanumana unene tyina vakuetu vetulinga otyiponyo, okutala oviponyo viavo monkhalelo yapola pokati. Ngotyo, matukala nombembwa na vakuetu. Inkha tulinga ononkhono mbokulilongesila koviponyo tulinga, matukala ovanongo, nomapanga ovanyingi. Kamatukala tyanumana. Tupu kamatusoko omapita konthele ya vakuetu. Okutala ouwa utundilila kokutala ovipuka monkhalelo yapola pokati, matyitukuatesako okukala vali omapanga avo. Tupu, matutyivili okuhetekela ohole ya Huku nehando liae liokuevela tyahakuluminyua.​—Colossenses 3:13.

Okuti otyiponyo tya Margaret wapopiwa ponthyimbi tyanyonene ehambu liombunga? Au. Aveho avayolo, haunene Margaret. Valile vala tyihena o masa! Etyi palamba omanima amwe, ovatekula vae vevali avapopila ovana vavo etyi tyaendelepo. Otyo ankho otyiponyo vala!