Oityi Tuesukisila Okusoka Koviwa?

INE omona una Daniele tuapopia konyima oku kanumanene, okuti ñgeno wakala nawa? Okuti na hono ñgeno nkhele una omwenyo? Katyiiwe. Novanthu umwe vokupopia okuti okusoka okuti mokala nawa tyina wavela ukala umwe nawa, ñgeno kavetyivilile okukumbulula omapulo oo. Mahi otyipuka twii okuti: Namphila okusoka koviwa katyihakula onombela, mahi tyili tyikuatesako umwe unene omunthu.

Omukulu umwe watanga unene uhakula ovanthu utiwa o Nathan Cherney, nthiki imwe wapopile mo televisau ati, tyina uli nokuhakula omunthu wavela unene, otyiwa okumupameka, omupopila okuti makala nawa. Watile: “Pamwe ovakuendye vamwe vapopia ovahikuena vavo vavela aveveti, kavasokele nawa, kaveliyungile nawa.” Pahe ati: “Mokonda yotyo, pahe ovanthu vasoka vala okuti atyiho tyitei umwe vala komunthu wavela, ine makala nawa ine ouvela mauliyawisa, muene tyite vala kwe. Pahe tyina omunthu umwe wavela avila-po, ovanthu vasoka vala okuti keliyungile, ngwe otyo omatutu.”

Omunthu tyina avela unene, nae muene tyimukalesa omapita, uponwa umwe tyina asoka okunkhia. Pahe ine onthwe tuvepopila vali okuti vakavela tupu o kombanda yavo muene, matutaakana vala koluihamo lwavo. Okuti pahe ngotyo matuti tyokukevelela oviwa tyitupu-ale etyi tyilinga?

Au. Omukulu watyo oo Nathan Cherney, pokualongeswa okuhakulwa, walongeswa oñgeni tyilingwa tyina omunthu umwe ena ouvela maumuipaa. Valongeswa okuti vena okumukuatesako akale-vo nawa, atee monthiki anyima. Ovakuavo vokuatanga unene, vehole okupopia okuti otyiwa okukuatesako ovanthu vahambukwe, novanthu umwe vokuavela unene. Mahi otyipuka tyimwe tyikuatesako umwe ovanthu okuhambukwa ngotyo, okutala komutwe nonthumbi yokuti ovipuka mavikala nawa.

Okukevelela Oviwa Tyitukuatesako

Omukulu umwe watanga unene uhakula utiwa o Gifford-Jones, wati omunthu tyina ena onthumbi yokuti makala nawa, tyimupa ononkhono. Waovola okutala oñgeni ovanthu vokuna ouvela wipaa liwa vakala tyina valingwa nawa. Wamona okuti tyina ovanthu vokuavela unene vatekulwa nawa, velitehelela nawa, na tyina vetyii umwe okuti vetupu vali ononthiki ononyingi. Mo 1989 ovanthu vetyimona okuti tyina ovanthu vokuavela unene vapamekwa apeho, vaenda-ko vali katutu. Mahi momanima ano, vamwe otyipuka otyo vehole okutyipatana. Tyilinge otyo otyili, tyilinge hatyili-ko, otyipuka tyimwe atuho twii, okuti omunthu tyina avela, mahi atekulwa nawa, apamekwa, kamakalela vala okunumana, kamasoyo, tupu kameihamenwa unene.

Apa pena otyipuka otyikwavo ovanongo vokuatanga valinga. Vakapula ovanthu vena 1.300, avevepulu oñgeni vatala omwenyo. Etyi pakala omanima ekwi, ovanongo ovo vamona okuti povanthu vana vapulile, vamwe puvo vavelele omauvela omutima. Povanthu ovo vokuavelele ngotyo omutima, ovanyingi vatyo, ovo vana vokuati, etyi vapulwa oñgeni vatala omwenyo, avati vetupu-ale etyi vamona otyiwa kouye. Omulongesi umwe wokulongesa okuhakula wosikola imwe yoko Estados Unidos, utiwa o Laura Kubzansky wati: “Pana tyina upopia okuti omunthu tyina ahambukilwa omwenyo, nolutu lwae lukala nawa, ovanthu kavekutavela. Mahi pahe etyi tualinga apa, tyalekesa umwe nawa okuti ovanthu vokuhambukilwa omwenyo, kavavele unene omauvela omutima.”

Ava vokuatanga unene vetyimona okuti ovanthu vana vokusoka okuti omalutu avo kaapamene, tyina vatandwa, vaseta vali okukala nawa tyipona ava vokusoka okuti vena olutu lukahi nawa. Notyipuka etyi tyokukulupa, natyo pamwe tyitei ku etyi omunthu muene elitala. Ovakulu vamwe vakulupa unene etyi vapopilwa umwe vala okuti momukulu o momutya, avahambukwa, atyiti umwe ovo vakanyauka pokuenda ovo vahanyongama vali. Avakala umwe nawa, uti vala hamwe vakala onosimanu 12 tyilinana-nana.

Mahi omokonda yatyi omunthu tyina ahambukilwa omwenyo, na tyina akevelela oviwa komutwe wandyila, akalela nawa? Hamwe opo ovanongo vokuatanga unene vetyivile okukumbulula nawa epulo olio, vesukisa okunoñgonoka vali nawa etyi olutu lwovanthu luundapa. Mahi vamwe vahetekela okukumbulula epulo olio. Umwe wati: “Omunthu tyina ahambukwa, na tyina akevelela oviwa komutwe, uti umwe oe ukala nawa, oe wahakalela vala okunumana, oe una ekongoko. Ovanthu ine vahambukwa umwe vala, kamavakalela vala okuvela.”

Etyi tyokuti ovanthu tyina vahambukwa vakala nawa na tyina umwe vavela, tyipondola okuhuvisa ava vokuhakula no vokuatanga unene, mahi vokulilongesa Ombimbiliya katyivehuvisa. Omanima 3.000 konyima, Ohamba imwe itiwa o Salomau yapopile okuti: “Omutima wahambukwa uhakula ngotyihemba, mahi omutima wanumana ukukutisa omankhipa.” (Provérbios 17:22) Onondaka ombo mbukahi nawa mokonda kambatile omutima wahambukwa otyihemba tyihakula onombela, mbati vala omunthu tyina ahambukwa ukala nawa, uti hamwe wanwa ovihemba.

Hamwe una nokulipopila okuti: Ine naina okuhambukwa tyikalesa nawa olutu, opo ñgeno vokuhakula ovanthu vevepopila vala vasoke koviwa vakevelela okukamona komutwe opo vahambukwe. Mahi okukala umwe nonthumbi yokuti matukamona oviwa, tyeeta vali oviwa ovikwavo.

Oñgeni Okusoka Koviwa Tyipondola Okukukuatesako?

Ovanongo vokuatanga vehole okupopia okuti tyina omunthu muene eliyumba umwe onthumbi okuti otyipuka metyivili okutyilinga, tyili utyivila umwe. Ovanthu ngo ovo, kosikola vanoñgonoka liwa ovipuka, kovilinga vaundapa nawa, nokusana ombola vasana nawa. Otyo ovanongo vetyimonena umwe nawa ku tyimwe valingile. Vaile kovahikuena vamwe vokuyumba ombola, mahi tete avapopi novalongesi vavo vapopie etyi muene vasoka tyina vatala ovahikuena ovo. Ngwe avapopi oñgeni ovahikuena ovo vasana, etyi vevila okulinga nawa, netyi vesukisa okutala vali nawa. Etyi vapopia ngoti ankho vevetomba kapii. Pahe ovanongo avakapopia umwe novahikuena vatyo vatale oityi ngwe muene vasoka tyina velitala. Vaovola umwe okutala nawa ine ovahikuena ovo velitomba ine vasoka okuti vayumba nawa ombola. Oityi vamona? Vetyimona okuti mokonda ovahikuena ovo veliyumba umwe onthumbi yokuti mavetyivili, velikuatehila unene velilongese vali nawa vetyivile. Mahi omokonda yatyi okusoka ngotyo, okuti otyipuka mandyityivili umwe, tyipela omunthu ononkhono?

Opo tutyinoñgonoke tutale etyi ovanthu vakala tyina vasoya. Omanima amwe konyima, ava vokuatanga vamona tyimwe kovinyama, avahuvu. Vetyimona okuti pamwe ovinyama vimwe visoya, mahi hakuti otyo vikahi, vililongesa-tyo. Vapopia okuti novanthu pamwe navo velilongesa okusoya. Tala etyi valinga. Vakwata ovanthu avevepake apa paviela unene, avevepopila okuti opo otyipuka otyo tyokuviela tyitaame, vena apa vena okumanga. Ovanthu ovo avatutumba umwe, avetyivili.

Avapolo vali ovanthu ovakwavo, navo ngatyo vevelinga. Mahi pahe ovo, avamanga-manga-po umwe, mahi atyehena-le etyi tyilinga. Tyevekalesile ñgeni? Ovanyingi avasoyo umwe. Etyi vapopilwa vahetekele vali okumanga-po, avehetavela, ankho vati mavelipwilisa vala tyitupwa-le. Mahi vamwe avahasoyo, avahayeke-ko otyo vahetekela umwe mokonda ankho vayumba-ko umwe onthumbi, vetyii okuti mavetyivili.

Omukulu umwe watanga unene utiwa Martin Seligman, o umwe povanthu vokuasoka okulinga otyipuka otyo. Ngwe wovola okutala oñgeni ovanthu vakala tyina vasoya, oñgeni vakala tyina vena onthumbi yotyipuka tyimwe. Wasoka umwe nawa, haunene kovanthu ava vokusoka okuti kevesilivila-le. Wati ovanthu vokusoka ngotyo, kavelikuatehila-le valinge ovipuka. Pamwe nokuhimbika umwe okulinga tyimwe, tyiveponeswa mokonda vasoka umwe vala okuti kamavetyivili-ale. Wati: “Nakala umwe omanima 25 nokuovola okunoñgonoka nawa otyipuka otyo. Etyi namona otyetyi: Ine tyina otyipuka tyeenda omapita tusoka okuti onthwe yatyo tuvelwa onombei, tutupu-ale etyi tuvila okulinga, otyo umwe matukala-kala ngotyo, opo kamatukala nononkhono mbokulinga natyike.”

Hamwe tyina vamwe veiva otyipuka otyo vahuva, mahi ava vokulilongesa Ombimbiliya vetyii-ale. Ombimbiliya yati: “Ine monthiki yononkhumbi usoya, ononkhono mbove mambutepuluka.” (Provérbios 24:10) Ombimbiliya ipopia umwe nawa okuti omunthu tyina asoya, kakala nononkhono mbokulinga natyike. Mahi oityi tupondola okulinga tuahalinge ovanthu vokusoka vala okuti ovipuka katuvivili-ale?

[Olutalatu]

Okuyumba-ko onthumbi yokuti matuvili tyimwe, tutyivila umwe