OMBIMBILIYA HAMUKANDA WOUNONGO WOMUYE, MAHI ETYI IPOPIA TYIMONEKA. TALA ONONGELEKA MBUMWE.

Okuti ouye una onthyimbi?

Ovanongo vomouye ankho “vetavela” okuti ouye utupu onthyimbi. Hono ovanyingi puvo vetavela okuti Ouye una onthyimbi. Ngwe Ombimbiliya yetyipopia-le kohale.—Gênesis 1:1

Okuti Ohi ina apa yatenthama?

Kohale ovanthu ankho vasoka okuti Ohi onthanda. Momanima 400 Puetyi Kristu Eheneye, ovanongo vomouye ankho avasoko okuti ohi ikahi ngombola. Mahi kohale momanima 700 Puetyi Kristu Eheneye, omuhoneki wo Mbimbiliya utiwa Isaías wetyipopilea-le okuti: “Ohi ombolongwa.” Ondaka oyo ihangununa okuti ohi ikahi “ngombola.”—Isaías 40:22; okatoi.

Okuti ovipuka keulu navio vivola ngo via pano pohi?

Aristóteles Omunongo ankho ulongesa okuti ovipuka pohi vivola, mahi keulu kavivolo. Ovanthu avetavela olusoke olo mokueenda komanima omanyingi. Mahi momanima 1800 ovanongo avapopi konthele yo mapiluluko. Omapiluluko oo alekesa okuti ovipuka aviho vivola tyilinge keulu ine pohi. Umwe po vanongo ovo wapopia ngotyo, o Lord Kelvin. Wapopia etyi Ombimbiliya ipopia konthele yeulu noohi okuti: “Ikulupa ngatyina otyikutu.” (Salmos 102:25, 26) Kelvin utavela etyi Ombimbiliya ilongesa okuti Huku upondola okutyilika ovipuka viae atunga vihavole.— Eclesiastes 1:4.

Oityi tyikuata eulu?

Aristóteles ankho upopia okuti ovipuka aviho vikahi-ko, vikala mokati kuovipuka vikahi ngo nombola iya ovipuka ovio vikala mokati kuovipuka ovikuavo iya ohi ikala pokati kavio. Momanima 1700 Puetyi Kristu Eheneye, ovanongo pahe ankho vetavela okuti ononthungululu neulu kutupu oku viatenthama. Mahi konthele yohi, omukanda wa Jó wahonekwa momanima 1400 Puetyi Kristu Eheneye, ankho upopia-le okuti Omutungi wovipuka aviho “Ohi keipumphikile kotyipuka natyike.”—Jó 26:7.

OMBIMBILIYA HAMUKANDA WOKULONGESA KONTHELE YOMAUVELA, MAHI NONGOTYO WAPOPIA-LE KOHALE KONTHELE YONOTHAMBO TUNA OKUENDELA OPO TUYAKULILE EKONGOKO LIETU.

Ovavei vena okukala aveke.

Huku wavelele Moisesi ovitumino vipopia okuti ovanthu vena ouvela utiwa otyilundu, ankho vena okukala kokule opo vahatambulise vakuavo. Mahi ovanthu vetyiimbuka vala etyi vamona okuti omauvela ekahi nokuliyawisa unene iya okulinga ngotyo tyieta ouwa.— Levítico, okapitulu  13 no 14.

Okuti tyesukisa okulikoha pomankhanya tyina wamayame kotyivimbi?

Mokueenda kuomanima 1800, onofulumelu ankho vakuata ovivimbi iya konyima avakakuata ovavei tyihelikohele pomankhanya. Otyipuka otyo atyieta ononkhia ononyingi. Movitumino Huku apele Moisesi ankho vipopia okuti omunthu ukuata kotyivimbi ankho kapondola okufendela kumwe na vakuavo, mokonda ‘wasila.’ Aloo umwe ovitumino vipopia okuti, ovanthu ankho vena okulikoha nomaendo. Ovitumino ovio, ankho vikuatesako okuyunga nawa ekongoko.—Números 19:11, 19.

Ehongolelo liounthate.

Kese nima, kunkhia ovana ovanyingi mokonda yopeimo iya atyiho otyo omokonda yokuakamba onondyuo mbokuila kohika. Ovitumino viapelwe Moisesi ankho vipopia okuti, tyina omunthu enda kohika una okutyinda etemo opo ahihile-ko mahi kokule neumbo.—Deuteronômio 23:13.

Tyina amapiti ekuendye.

Ovitumino via Huku ankho vipopia okuti, omona una okupita ekuendye tyina atuukisa onthiki yatyinana. (Levítico 12:3) Ohonde yomona wokuakutulua pahetyino ihimbika okukala vali nawa tyina amatukisa osimano ike. Inkha upita ekuendye tyina ehenetukise osimano, upondola okutunda ohonde onyingi. Kohale ankho kutupu onosipitali ngombu tuna hono. Ngotyo ankho tyaviuka okukevelela tyina okalukembe kamatuukisa osimano opo kapite ekuendye iya avahapake omuenyo wae motyiponga.

Onkhalelo omunthu elitehelela momalusoke no molutu.

Vokuatanga monosikola ononene, vapopia okuti inkha omunthu ulitehelela nawa, una ehambu, nekevelelo, upandula iya wevela, upondola okukala nekongoko likahi nawa. Ombimbiliya yati: “Omutima wahambukwa otyihemba, mahi omutima wanumana ukukutisa omankhipa.”—Provérbios 17:22.