Tyina otyo tyamamoneka-po, opo kuvakuavo mewaneno otyinepo tyina tyo kohale tyapuapo umwe, pahe uvalulilwa umwe ou elinepa nae. Opo tunoñgonoke nawa omokonda yatyi tuapopila ngotyo, matutale etyi Sesusi apopile tyayemba kokulihenga, nokunepa vali.

Mu Mateusi 19:9, Sesusi wapopia etyi Ovihonekwa vipopia tyilihengesisa. Wati: “Una uhenga omukai wae uhalingile ouhayo wotyihola, akanepa omukuavo ulinga oumbalehi.” Konondaka mba Sesusi, tulilongesilako okuti (1) etyi Ovihonekwa vipopia tyilihengesisa tyike vala, oputyina vala umwe ayapuka oula (2) omunthu uhenga omukai wae mahi ahalingile etyi Ombimbiliya ipopia okuti otyo tyilihengesisa, ukahi nokulinga oumbalehi. a

Okuti onondaka mba Sesusi mbulekesa okuti tyina omulume amalala nomukai omukuavo, ayekepo omukai wae, opo ngotyo upondola okunepa vala omukai omukuavo? Tyitei vala. Tyina omulume amalala nomukai omukuavo, omukai wae oe mwene una okukoya ine memuevela, ine kametavela okumuevela. Ine omukai kemuevela avelihenge umwe nokukaputu, opo pahe aveho vevali mwene ine omulume wahanda okunepa, unepa, omukai ine wahanda okunepwa, unepwa.

Mahi tupu, pamwe ou wokuaendua konyima upondola okuhula kokuti ndyeevele mukwetu, mokuhanda otyinepo tyavo tyitualeko veheliyekepo. Mahi ine omulume wokualala nomukai omukuavo kahande vali omukai wae, pahe emuyekepo vala mahi avehelihengele kukaputu? Mokonda omukai wae uhanda okumuevela opo veheliyekepo, omulume opo kapondola okunepa vali omukai omukuavo, Ovihonekwa opo kavimuyeke. Mahi ine ulambela umwe vala ponthele etyi tyipopia Ovihonekwa, akanepa omukai omukuavo mahi ngwe ankho kapondola okutyilinga, opo wakondoka ñgo vala moumbalehi. Opo matyiiti vali ovakulu vewaneno okupumphama nae. — 1 Kol. 5:1, 2; 6:9, 10.

Tyina omulume ahenga omukai wae, mahi etyi emuhengela hatyetyiko tyapopia Ovihonekwa, oñgeni ewaneno lina okutala otyinepo tyotete, notyinepo otyipe? Ngetyi Ondaka ya Huku ipopia, okuti otyinepo tyotete nkhele opotyili? Okuti nkhele omukai upondola okutala ine maevela omulume wae, ine kamemueevela? Okuti vakuavo mewaneno pahe opo oo wokuanepa ngotyo, vemuti uli nokulinga oumbalehi?

Kohale, ankho tuanoñgonoka okuti ou pahe velinepa nae, kavelinepele-ale ombalehi yae vala mokonda omukai anepele tete nkhele una omuenyo, tupu kanepelwe vali, ngwe tupu omukai haeko wemweendele konyima. Mahi, Sesusi kapopile omunthu wokuaendwa konyima, etyi ankho ekahi nokupopia etyi tyayemba kokulihenga, nokulinepa vali. Sesusi wapopia vala okuti ine umulume uhenga omukai wae mahi etyi emuhengela hatyetyiko tyapopia Ovihonekwa, opo ukahi nokulinga oumbalehi. Otyo tyilekesa okuti etyi Sesusi apopia  okulihenga, nokunepa vali, ankho ukahi vala nokupopia otyinepo tyo tete.

Tyina vokuelinepa vamelihenge kukaputu, omunthu wokuaendwa konyima kapondola vali okusoka okuti pahe mukuetu ndyimueevele ine nehemuevele. Tupu mewaneno kavapondola vali okusoka okuti omulume wokuanepa omukai omukuavo ukahi nokulinga oumbalehi mokonda vala omukai wae wo kohale nkhele kenenkhie, tupu nkhele omukai oo kaendele nomulume omukuavo. b

Etyi tuapopia konyima oku, okuti omulume walinga oumbalehi, otyo velihengela. Mahi pahe ine omulume kalalele nomukai omukuavo, mahi avelihenge nomukai wae, akanepa vali omukuavo? Tupu, ine nkhele vatenga okulihenga, omulume pahe ngapo akalala nomukai omukuavo, pahe anepe vali, ngwe omukai wae wotete wemueevela? Otyo atyiho, okuelihenga, nokuanepa vali. Tyahula okuti oumbalehi, mahi opo umwe papuila otyinepo tyo tete. Otyinepo etyi otyipe natyo tyivalulwa umwe! Ngetyi tyapopia Omutala Womulavi 1 Fevereiro yo 1980 mo Ingelesi, pefo 32, “pahe ngotyo wanyingila motyinepo otyipe, kapondola vali okuhanyapo otyinepo otyipe, akondoka kotyikulu; otyinepo tyotete tyanyima-po umwe etyi velihenga.”

Otyipuka otyo tuanoñgonoka otyipe, katyilekesa okuti Ovakilisitau vena okutala otyinepo ngatyina otyipuka tyinyanwa vala natyo, okulinga oumbalehi hankhaliko-ale ononene. Omulume okuhenga omukai wae anepe omukuavo mahi apehena etyi tyivelingisisa okulihenga, omunthu oo una okupumphamekwa novakulu vetatu. (Ine omukai anepa konyima nae omukilisitau, ovakulu vetatu vewaneno vena okupumphana nae mokonda nae walinga oumbalehi.) Namphila otyinepo tya vali katyitalwa ngatyina vekahi nokulinga oumbalehi, mahi omulume watyo kapondola okupewa ovilinga mewaneno mokueenda kuomanima omanyingi atee tyimoneka okuti pahe wayekapo okulinga ovipuka ovivi. Otyo tyakutikinya okutala nawa oñgeni omukai elihenga nae ekahi, nokutala ine wayekelepo okutekula ovana vae ovatutu. — Mal. 2:14-16.

Mokonda okulihenga tyeeta-le vala ovitateka, iya notyinepo otyipe katyipepuka-le, ovanthu va Siovaa velikuatehila umwe vatale otyinepo ngetyi Siovaa etyitala, kuvo otyinepo tyikola, mokonda tyahindwa na Siovaa. — Ecl. 5:4, 5; Heb. 13:4.