1, 2. Oñgeni Jeova etupameka movitateka vietu iya omulao patyi tuvasa Mondaka yae?

OMUKUENDYE umwe wahanepele wasokele komukanda wa 1 Coríntios 7:​28, upopia okuti vana vahanda okunepa “mavakakala novitateka molutu luavo.” Omukuendye oo wapopile nomukulu umwe weuaneno wokuanepa iya emupulu okuti: “ ‘Ovitateka ovio ovipi’ iya oñgeni mandyilingi tyina namanepe?” Tyina nkhele ehenekumbulule epulo olio, omukulu oo weuaneno apopila omukuendye opo asoke konondaka mba apostolu Paulu mbati: Jeova o “Huku weungumaneso aliho, utuungumanesa mononkhumbi mbetu ambuho.”​—2 Coríntios 1:3, 4.

² Onthue tutyii okuti Jeova, Tate yetu, utuhole iya utupameka tyina tuvasiwa novitateka. Ove upondola okuhinangela ovikando vimwe Jeova ekukuatesako nokukuhongolela pokati Kondaka yae. Onthue tupondola okukala nonthumbi yokuti utuhandela otyiwa, ngetyi alingile novanthu vae vokohale.​—Tanga Jeremias 29:11, 12.

3. Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

 ³ Ovikando ovinyingi, tupondola okukoleleya movitateka tyina tutyii olie ukahi nokuvieta. Omokonda yatyi tukalela novitateka motyinepo tyetu ine mombunga yetu? Iya onongeleka patyi mbo kohale no mbo hono mbupondola okutukuatesako okuvasa epameko tyina tuesukisa? Matukumbulula omapulo oo tupu matutale oñgeni tupondola okukoleleya movitateka.

4, 5. Ovitateka patyi omulume nomukai vakala navio?

⁴ Etyi Jeova amana okutunga omukai wotete emuavela omulume iya akala omukai wae. Konyima Jeova apopi okuti: “Omulume masipo he na ina, iya una okuliwaneka nomukai wae, avakala vala olutu lwike.” (Gênesis 2:24) Tyotyili, atuho tuvakuankhali. (Romanos 3:23) Mokonda yotyo, tyina omulume nomukai velinepa, vakala novitateka. Mongeleka, puetyi ehenenepwe omukai ankho utavela ko vohe. Mahi Ondaka ya Huku ipopia okuti motyinepo omulume omutwe womukai wae. (1 Coríntios 11:3) Ponthyimbi, omulume ukala notyitateka tyokuhongolela omukai wae. Iya omukai ukala notyitateka tyokutavela ehongolelo liomulume wae mokonda ankho wetyiliya lio tate yae. Tupu, ovalinepi vapondola okukala notyitateka tyokuhelivili no heivi.

⁵ Tupu, soka oñgeni omulume nomukai vapondola okulitehelela tyina omukai amakala omulemi. Namphila tyihambukiswa unene, mahi tupu vakala notyiho otyinene. Vapondola okulipula inkha olukembe lukahi nawa, tupu inkha luna ekongoko. Vetyii okuti pahe mavesukisa vali onombongo. Tyina omona amatyitwa, ovalinepi mavesukisa okulinga omapiluluko omakuavo. Ina mesukisa okukala omuwo omunyingi nokuyunga vali nawa omona wae. Pahe omulume nomukai kamavakala vali omuwo omunyingi na mukuavo ngetyi ankho valinga kohale. Ovilinga viomulume tupu maviliyawisa. Pahe una okulinga atyiho opo akale nonthumbi yokuti omukai wae nomona wae vena etyi vesukisa.

6-8. Oñgeni ovalinepi vapondola okulitehelela inkha vetupu olutyito?

⁶ Ovalinepi vamwe vena otyitateka otyikuavo tyelikalela. Vahanda okukala novana mahi vetupu olutyito. Tyina omukai ahakala omulemi tyipondola okumunumanesa unene. (Provérbios 13:12) Kohale, ankho tyakolela unene omukai wanepua okukala novana. Otyo Rakele, omukai wa Jako, anumanene unene namphila omukulu wae ankho ena ovana. (Gênesis 30:1, 2) Movilongo vimwe hono, ovanyingi vasoka okuti okukala novana ovanyingi tyakolela unene. Ovanthu ovikando ovinyingi vapula ko nomisionaliu vakala potyilongo tyavo omokonda yatyi vehena omona nawike. Namphila onomisionaliu vevepopila omokonda yatyi, vamwe vapopia okuti: “Oo, matumulingilako omalikuambelo!”

 ⁷ Tala ongeleka onkhuavo. Omphange umwe ko Inglaterra apeho ankho wahandele okukala novana. Etyi aimbuka okuti utupu olutyito, anumana unene. Konyima oe nomulume wae avatokola okutekula omona. Mahi no ngotyo pamwe kakala nehambu. Wapopia okuti: “Ame ndyityii okuti okutekula omona katyelifuile nomona wove muene.”

⁸ Ombimbiliya ipopia okuti omukai “mayovoka mokonda una ovana”. (1 Timóteo 2:15) Mahi otyo katyilekesa okuti makapewa omuenyo uhapu mokonda una ovana. Oityi oversikulu ei ihangununa? Omukai ukala novilinga ovinyingi tyina atekula ovana nokuyunga eumbo. Otyo tyimukuatesako okulityilika okupopia omatutu ine okupopia ovipuka via muene. (1 Timóteo 5:13) Mahi no ngotyo, upondola okukala novitateka motyinepo no mombunga.

9. Ovitateka patyi ovikuavo ovalinepi vapondola okukala navio?

⁹ Otyipuka tyieta emone motyinepo oputyina umwe amankhi. Namphila ovanthu vamwe ankho kavasokele okuti otyo tyipondola okuvemonekela, mahi tyina tyamamoneka vakoleleya. Ovakristau vetavela komulao wetutilo iya otyo tyivepameka unene. (João 5:​28, 29) Mondaka yae, Tate yetu, Jeova, walinga omilao ovinyingi vipondola okutupameka momivo viovitateka. Pahe matutale oñgeni vamwe povaumbili va Jeova vapamekelwe iya oñgeni otyo tyevekuatesileko.

10. Oñgeni Ana apamekelwe? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹⁰ Tala etyi tyaendele na Ana, omukai onthyolwa wa Elkana. Ankho uhanda okukala novana mahi ankho utupu olutyito. Mahi omukai omukuavo, utiwa o Penina, ankho una ovana ovanyingi. (Tanga 1 Samuel 1:4-7.) Mokonda yotyo, Penina ankho upenya Ana “omanima aeho.” Otyo atyinumanesa unene Ana. Oityi alinga opo avase epameko? Welikuambela ku Jeova. Ana aende pomphangu pafendelwa Jeova iya elikuambela ehimbwe. Aiti ku Jeova opo emuavele omona womukuendye iya ankho una onthumbi yokuti Memukuatesako. Etyi amana okulikuambela, pahe elitehelela nawa iya “otyipala tyae katyalekesile vali okuti wasukalala.” (1 Samuel 1:12, 17, 18) Ankho utyii okuti Jeova upondola okumuavela omona ine memupameka monkhalelo onkhuavo.

11. Oñgeni elikuambelo litupameka­­­?

¹¹ Mokonda tuvakuankhali iya tukahi mouye wa Satanasi matutualako okukala novitateka. (1 João 5:19) Mahi tuna ekuateso.  Tupondola okulikuambela ku Jeova, “Huku weungumaneso aliho.” Otyo Ana alingile. Wapopila umwe nawa Jeova oñgeni elitehelela iya aiti ekuateso. Tyelifwa notyo, tyina tukahi nokumona ononkhumbi, tuna yokulinga vali unene tyipona vala okupopila Jeova ovitateka vietu. Tuesukisa okuita opo etukuateseko iya atumupopila umwe nawa-nawa oñgeni tukahi nokulitehelela.​—Filipenses 4:6, 7.

12. Oityi tyakuatesileko Ana okukala nehambu namphila ankho ena ovitateka?

¹² Onthue tupondola okunumana unene mokonda tutupu ovana ine mokonda umwe tuhole wankhia. Mahi no ngotyo tupondola okuvasa epameko. Tala ongeleka ya Ana, wakalele mononthiki mba Jesus. Palamba vala omanima epandu-vali tunde apa velinepa, omulume wae ankhi. Ankho kapondola okukala vali novana. Mahi oityi alinga? “Ankho wenda apeho mondyuo ya Huku.” Alo umwe etyi Ana ankho ena omanima 84, no ngotyo ankho wenda apeho kondyuo ya Huku pala okulikuambela nokufenda Jeova. (Lucas 2:37) Otyo ankho tyimupameka nokumukuatesako okukala nehambu namphila ankho ena ovitateka.

13. Oñgeni omapanga etu vapondola okutukuatesako inkha umwe pombunga yetu etunumanesa?

¹³ Tupu, tupondola okuvasa epameko momapanga etu tuna mewaneno. (Provérbios 18:24) Paula ankho una vala omanima etano, etyi me yae ayekapo okuumbila Jeova. Paula wanumanene unene iya asoko okuti kametyivili okukoleleya. Mahi konyima, omphange umwe omukokoli-ndyila utiwa Ann emupameka alekesa esuko noluembia. Paula wapopia okuti: “Namphila Ann ankho hambunga yange, esuko ankho ena naame lia nkhuatesako unene. Otyo tyankhuatesako okutualako okuumbila Jeova.” Pahe me ya Paula wakondoka mewaneno iya otyo atyimuhambukiswa unene. Ann nae ahambukwa mokonda wakuatesako Paula okutualako okuumbila Jeova.

14. Ouwa patyi matukala nao tyina tupameka vakuetu?

¹⁴ Tyina tulingila ovipuka oviwa  vakuetu, tupondola okulimbuako ovitateka vietu. Mongeleka, onomphange ovanyingi, tyilinge vana vanepa ine vahanepele, vetyii okuti tyina vekahi nokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba, vekahi nokuundapela kumwe na Jeova nokulinga ehando liae. Otyo tyivehambukiswa unene. Tyotyili, onthue atuho tupondola okulekesa esuko navakuetu tyina tuvepopila onondaka onongwa. Iya tyina tulingila ovakuatate vetu no nomphange ovipuka oviwa, matukala vali omapanga avo. (Filipenses 2:4) Otyo apostolu Paulu nae alingile. Ankho wesuka navakuavo “nga ina wokuna oluembia utekula nawa ovana vae.” Paulu tupu waavele ondundo nokupameka ovakuatate vae “ngetyi he alinga  novana vae.”​—Tanga 1 Tessalonicenses 2:7, 11, 12.

15. Olie una otyilinga tyokulongesa ovana konthele ya Jeova?

¹⁵ Oñgeni tupondola okupameka onombunga mewaneno? Pamwe, ovape mewaneno vapondola okutuita opo tulongese Ombimbiliya ovana vavo. Ombimbiliya ilongesa okuti Jeova waavela ovohe otyilinga tyokulongesa ovana vavo. (Provérbios 23:22; Efésios 6:1-4) Namphila pamwe vakuavo vapondola okuvekuatesako, mahi tyesukisa unene ovohe valongese ovana vavo. Ovohe vesukisa okutomphola apeho novana vavo.

16. Oityi tuna okuhinangela tyina tukuatesako omona?

¹⁶ Putyina ovohe vetuita opo tulongese ovana vavo Ombimbiliya, otyiwa tuhinangele okuti onthue katuapingile potyilinga tyavo. Ovikando vimwe tulilongesa novana mokonda ovohe yavo kavelilongesa otyili. Tyina tulilongesa novana vehevetu, otyiwa okulilongesila meumbo liavo putyina ovohe ine omukuatate omukuavo ekahi popepi, ine okulilongesila pomphangu tupondola okumonwa novanthu. Okulinga ngotyo matyikuatesako ovanthu vahasoke omapita konthele yetu. Iya mokueenda kuomuvo, hamwe ovohe navo mavetyivili okulongesa ovana vavo konthele ya Jeova.

17. Oñgeni ovana vapondola okupameka ombunga yavo?

¹⁷ Ovakuendye vena ohole na Jeova vapondola okuavela ondundo nokupameka ombunga yavo. Ñgeni? Pokukala nonthilo no vohe nokuvekuatesako mononkhalelo ononyingi. Tupu, tyina ovana vena ekolelo mu Jeova, otyo tyipameka ombunga aiho. Puetyi Ombila Onene yeheneye, Lameke ankho ufendale Jeova. Oe wapopile konthele yomona wae Noe okuti: “Metupameka nokutepulula kovilinga tualinga nomaoko etu, mokonda yotyilongo Jeova ahingana.” Eulo olio liafuisuapo konyima Yombila Onene etyi Jeova ahanyako ovivi pano pohi. (Gênesis 5:29; 8:21) Hono, ovana vatualako nekolelo mu Jeova vapondola okupameka ombunga yavo. Vapondola okukuatesako ovanthu vomombunga yavo okukoleleya pahetyino nokomutue wandyila.

18. Oityi tyipondola okutukuatesako okukoleleya movitateka?

¹⁸ Ovaumbili va Jeova hono vavasa epameko tyina velikuambela, nokusokolola ko nongeleka mbovanthu vapopiwa Mombimbiliya, nokulinga oupanga novakuatate vavo no nomphange. (Tanga Salmo 145:​18, 19.) Onthue tutyii okuti Jeova apeho wafuapo pala okutupameka iya metukuatesako okukoleleya kese tyitateka tupondola okukala natyo