Sesusi wati: “Otyilongo matyikalwisa otyilongo otyikuavo, ouhamba maukalwisa ouhamba omukuavo. Makukamoneka ovinimawe ovinene, ponomphangu ononyingi mapakakala ondyala nomikihi.” (Luka 21:10, 11) Ovipuka ovio aviho, ankho mavilekesa nawa okuti “Ouhamba wa Huku ukahi popepi.” Okuti vikahi nokumonekela kumwe? Okuti vikahi umwe nokumoneka mouye auho? Otyo matutale.

1. OVILWA

Ovanongo vehole okupopia okuti enima lyo 1914 lielikalela unene. Omokonda yatyi? Mokonda omo muehimbika Ovilwa Vyo Tete Viouye Auho. Movilwa ovio, omo ovanthu vehimbika okulwa nomauta omanene, nono mbomba mbutokeswa nono aviau, novipuka ovikuavo vialingwa pala okuipaa. Konyima akuya Ovilwa Vya Vali Viouye Auho. Movilwa ovio, muamonekele onombomba mbuipaa ovanthu ovanyingi-nyingi momuvo wike vala (bombas atómicas). Okuhimbikila mo 1914, mouye muaendele ovilwa ovinyingi, viaipaele ovanthu ovanyingi-nyingi.

2. OVINIMAWE

Omukanda umwe utiwa Académica Britannica wapopia okuti omanima aeho tutumbukilwa novinimawe ovinene vihungi po 100. Tupu eongano limwe liapopia okuti “tunde mo 1900, tukevela okuti omanima aeho makutumbuka ovinimawe ovinene vihika po 16.” Ovanthu pahe vetyivila okutala onalupi makutumbuka otyinimawe. Mahi ovanongo vamwe vapopia okuti otyo, otyo ovinimawe vikahi nokuliyawisila unene. Tyilinge otyo ine hatyo-ko, etyi twii o tyokuti ovinimawe vihole okueta ovitateka, nokuipaa ovanthu ovanyingi.

 3. ONDYALA

Haunene ondyala ituka kovilwa, na tyina ovanthu vapunda vakuavo, na tyina onombongo mbuhamoneka, na tyina ovanthu vahalimi nawa. Tupu na tyina ovanthu vetyii okuti ombila kailoko nawa kotyilongo tyavo, mahi avahataindya onkhalelo yokulitekula. Omukanda umwe upopia konthele yokulia wahonekwa mo 2018, wapopia okuti “mouye auho ovanthu vena onomiliau 821 vena okulia,mahi kakutuuka. Iya ovanthu vena onomiliau 124, vetupu umwe natyike.” Ovana vena onomiliau 3.1 vankhia nondyala omanima aeho. Otyo tyilekesa okuti tyina kunkhia ovana 50, ngotyo 20 vankhia nondyala.

4. OMAUVELA

Eongano Liekongoko, liati: “Tunde mo 2000, omauvela omanyingi okulitambuliswa iya aipaa liwa, eliyawisa unene. Omauvela amwe ankho aliko-ale kohale pahe akondoka vali, ngetyi o Cólera, no Febre Amarela, nomakuavo vali. Pahe kuayawisa vali omauvela omakuavo ngetyi, omikihi, no Ebola, no Zika.” Komauvela oo pahe kwalandula okolona vilu. Ovanongo no nondotolo pahe vei ovipuka ovinyingi konthele yomauvela. Mahi no ngotyo omauvela amwe nkhele kavetyivili okuehakula, nokuetyilika opo ehelitambuliswe vali.

5. OVILINGA VIOKUIVISA VIKAHI NOKULINGWA MOUYE AUHO

Sesusi tupu wapopia otyipuka otyikuavo ankho matyilekesa okuti Ouhamba wa Huku ukahi popepi. Wati: “Onondaka ombu onongwa Mbouhamba wa Huku, mambukaiviswa kombanda yohi aiho, okuava oumbangi kovanthu vomalongo aeho iya konyima onthyulilo aiya.” (Mateusi 24:14) Namphila ouye weyula ovitateka, no ngotyo kuna ovanthu velikalela. Mongeleka, ovanthu valamba ponomiliau 8 vekahi nokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku movilongo 240, no momalaka alamba po 1000. Otyo katunetyimone!

Ovipuka Sesusi apopile okuti ovio mavilekesa okuti Ouhamba wa Huku ukahi popepi, vikahi umwe nokumoneka. Mahi omokonda yatyi tuesukisila okuvinoñgonoka? Mokonda Sesusi wapopile okuti: “Tyina muamamono okuti ovipuka ovio vikahi nokumoneka, noñgonokei okuti Ouhamba wa Huku ukahi popepi.” — Luka 21:31.

Okutalela komanyingilikilo a Sesusi, nonkhalelo Ombimbiliya ipopia omuvo, tuanoñgonoka okuti Huku wavialeka Ouhamba wae keulu mo 1914. a Tupu menima olio, Huku wavialeka omona wae Sesusi Kilisitu na akale Ohamba Youhamba wae. (Salmo 2:2, 4, 6-9) Apa katutu, Ouhamba wa Huku maukamanako omautumini aeho ovanthu, opo ohi ikale omphangu imwe ikahi nawa, omu ovanthu mavakakala apeho.

Sesusi wetulongesa okulikuambela okuti: “Ouhamba wove uye. Ehando liove lilingwe pano pohi, ngetyi likahi nokulingwa keulu.” Apaka katutu, onondaka ombo mambufuiswapo. (Mateusi 6:10) Mahi oityi Ouhamba wa Huku ukahi-ale nokulinga keulu tunde apa wavialekwa mo 1914? Iya oityi Ouhamba maukalinga tyina wamahimbika okutumina ovanthu pano pohi?