1, 2. Konyima yetyi Jesus apita keulu, oityi ono apostolu vasoka?

ONO apostolu mba Jesus vapita Komphunda Yomindyambi avatale omulongesi wavo nepanga, Jesus, watualua peulu anyingila mekaka. (Atos 1:9, 10) Mokueenda kuomanima evali, Jesus wevelongesa, nokuvepameka. Mahi pahe ukahi nokuvesapo. Oityi vapondola okulinga?

² Etyi eheneende keulu, Jesus apopila ovalongwa vae okuti: “Mamukala onombangi mbange mo Jelusalei no mo Judeia no ko Samaria, alo kononthele mbokokule-kule mbohi.” (Atos 1:8) Oñgeni mavetyivili okulinga ovilinga ovio? Jesus walaele okuti ospilitu sandu ya Huku maivekuatesako. (Atos 1:5) Mahi ovalie mavevehongolela nokuveonganeka movilinga viokuivisa ouye auho? Ono apostolu ankho vetyii okuti kohale Jeova waundapesile ovalume opo vahongolele ova Isilayeli. Ngotyo vapondola okusoka okuti Jeova upondola okuholovona ononkhalamutwe onomphe.

3. (a) Konyima yetyi Jesus apita keulu, etokolo patyi liakolela ono apostolu vekolelo valinga? (b) Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

 ³ Konyima yetyi Jesus apita keulu, ovalongwa vae vatanga Ovihonekwa, avelikuambela okuita ehongolelo lia Huku, iya avaholovona Matia opo akale povalongwa 12 apinge pu Juda Iskaliote. (Atos 1:15-26) Omokonda yatyi okuholovona Matia ankho tyakolela kuvo noku Jeova? Ovalongwa vaimbuka okuti tyesukisa okukala ono apostolu 12. * (Tala onondaka pokatoi.) Jesus waholovonene ono apostolu tupu evelongesa otyilinga tyimwe tyakolela pokati kovanthu va Huku. Otyilinga patyi iya oñgeni Jeova na Jesus vevepongiya? Epongiyo patyi likahiko hono? Iya oñgeni tupondola “okuhinangela vana veli komutwe” pokati ketu, haunene “omupika wekolelo nokualunguka”?—Hebreus 13:7; Mateus 24:45.

4. Otyilinga patyi ono apostolu novakulu ovakuavo vewaneno ankho vena?

⁴ Ono apostolu mbehimbika okuhongolela ewaneno lio Vakristau mo Pendekoste yenima lio 33. Ombimbiliya ipopia okuti “Petulu wakatuka kumwe Nekwi na Wike” iya alongesa otyili tyakolela kovanthu. (Atos 2:14, 15) Ovanthu ovanyingi avakala Ovakristau. Konyima Ovakristau ovo ovape “vatuaileko okupanda ondongeso yono apostolu.” (Atos 2:42) Ono apostolu ankho vena otyilinga tyo kuundapesa nawa onombongo mbo mewaneno. (Atos 4:34, 35) Tupu ankho valongesa ovanthu va Huku iya aveveitilako melikuambelo okuti: “Onthue matutualako nomalikuambelo novilinga viokuivisa ondaka.” (Atos 6:4) Iya ankho vaava onongeleka onongwa ko Vakristau pala okuivisa ponomphangu ononkhuavo. (Atos 8:14, 15) Konyima, ovakulu ovakuavo ovalembulwa avakala ononkhalamutwe mbewaneno. Ngetyi tyilinga onkhalamutwe, navo ankho vahongolela omawaneno aeho.—Atos 15:2.

5, 6. (a) Oñgeni ospilitu sandu yakuatesako ononkhalamutwe? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Oñgeni onoandyu mbakuatesako ononkhalamutwe? (c) Oñgeni Ondaka ya Huku yahongolela ononkhalamutwe?

⁵ Ovakristau vo potyita tyotete ankho vetyii okuti Jeova ukahi nokuundapesa Jesus opo ahongolele ononkhalamutwe mbovanthu vae. Oñgeni ankho vetyii? Tete, ospilitu sandu ihongolela ononkhalamutwe. (João 16:13) Ovakristau aveho ovalembulwa vatambula ospilitu sandu, haunene ono apostolu novakulu vewaneno mo Jerusalei mokonda yotyilinga tyavo tyokuhongolela. Mongeleka, menima 49, ospilitu sandu yakuatesileko ononkhalamutwe opo valinge etokolo konthele yekuendye.  Omawaneno aalandula ehongolelo olio. Mokonda yotyo, “avatualako okupamekwa mekolelo, otyo veliyawisa, nthiki na nthiki.” (Atos 16:4, 5) Omukanda watumua komawaneno aeho konthele yekuendye, auveimbukisa okuti ononkhalamutwe vena ospilitu ya Huku, tupu vena ohole nekolelo.—Atos 15:11, 25-29; Gálatas 5:22, 23.

⁶ Vali, onoandyu mbakuatesako ononkhalamutwe. Mongeleka, oandyu yapopilile Corneliu apa mavasi Petulu. Konyima Petulu aivisa Corneliu nombunga yae, namphila ankho vahapitile ekuendye. Corneliu ankho kapitile ekuendye tupu ankho hamu Judeu ko, mahi akala Omukristau. Etyi ono apostolu novakuatate ovakuavo vetyiiva, navo avetavela ehando lia Huku iya avetavela ovanthu vahapitile ekuendye vakale momawaneno ova Kristau. (Atos 11:13-18) Onthue tupondola okutala onoandyu ombo mbukuatesako ovilinga viokuivisa vihongolelwa nononkhalamutwe. (Atos 5:19, 20) Tatu, Ondaka ya Huku ihongolela ononkhalamutwe. Ovalume ovo vaundapesa Ovihonekua opo vivekuateseko okulinga omatokolo akolela, konthele yomalongeso Ovakristau, nehongolelo lio mawaneno.—Atos 1:20-22; 15:15-20.

7. Omokonda yatyi tupopila okuti Jesus ankho uhongolela Ovakristau votete?

⁷ Namphila ononkhalamutwe mbo vanthu va Huku vena otyilinga otyinene mewaneno, mahi vaimbuka okuti Jesus oe Onkhalamutwe yavo. Oñgeni tutyii? Apostolu Paulu wapopia okuti Kristu oe waholovona “vamwe opo vakale ono apostolu.” Tupu wapopia okuti Kristu “omutwe” ine Onkhalamutwe yewaneno. (Efésios 4:11, 15) Ono apostolu kavelilukile enyina vahanda, mahi “nehongolelo liospilitu avaihanwa okuti Ovakristau.” (Atos 11:26) Paulu ankho utyii okuti tyakolela okulandula omalongeso ono apostolu no ovalume ovakuavo vahongolela, mokonda veepola mombimbiliya. Nongotyo Paulu ati: “Ndyihanda munoñgonoke okuti omutwe womulume o Kristu.” No nondaka ombo Paulu tupu ankho ukahi nokupopia ononkhalamutwe. Paulu ayawisako okuti: “Omutwe wa Kristu o Huku.” (1 Coríntios 11:2, 3) Tyayandyuluka nawa okuti, Jeova oe waholovona Omona wae, Kristu Jesus, opo ahongolele ewaneno.

8, 9. Otyilinga patyi otyinene Omukuatate Russell ankho ena?

⁸ Okuhimbikila mo 1870, Charles Taze Russell nomapanga ae vahimbika okufenda Huku ngetyi tyipopia Ombimbiliya nokukuatesako vakuavo okutyilinga. Otyo muakutikinya okukuatesako ovanthu vapopia omalaka omakuavo. Ngotyo, mo 1884 avahonekesa otyisangela kovatumini iya omukuatate Russell akala onkhalamutwe. * (Tala onondaka pokatoi.) Elilongesa nawa Ombimbiliya iya ahakala nowoma wokupopila vakuavo omalongeso onongeleya ehelikuatele Nombimbiliya, amwe pwo Outatu ukola, no liokuti ohande kainkhi. Anoñgonoka okuti Kristu makondoka monkhalelo  ihamonwa, iya “ononthiki mbalulikwa mbovilongo” mambumanuhuka mo 1914. (Lucas 21:24) Omukuatate Russell waundapesa omuvo wae, nononkhono mbae, no nombongo mbae opo alongese vakuavo otyili. Tyayandyuluka nawa okuti, Jeova na Jesus vaundapesa omukuatate Russell opo ahongolele ovilinga pomuvo opo.

⁹ Omukuatate Russell ankho kahande atalwe monkhalelo yelikalela kuvakuavo. Mo 1896, ahoneka okuti oe kumwe navakuavo ankho vahongolela ovilinga, kavahande okunkhimanekwa. Ankho kavahande okuihanwa omanyina enkhimano, tupu kavahande otyikundyi natyike tyiihanwe omanyina avo. Konyima apopi okuti: “Ovilinga evi ha viomulume.”

10. (a) Onalupi Jesus aholovona “omupika wekolelo nokualunguka”? (b) Hangununa oñgeni tyayandyuluka nawa okuti Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova velikalela no Sociedade Torre de Vigia.

¹⁰ Mo 1919, etyi palamba omanima etatu Omukuatate Russell ankhia, Jesus aholovona “omupika wekolelo nokualunguka.” Mokonda yatyi? Opo vaavele “okulia kuo paspilitu momuvo wanakua.” (Mateus 24:45) Alo mokueenda kuomanima ana otete, otyikundyi tyimwe otyitutu tyo vakuatate ovalembulwa vakala kombala Yonombangi mba Jeova ko Brooklyn, Nova York, vaava okulia kuopaspilitu kovalanduli va Jesus. Ondaka “Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova” yehimbika okuundapesa momikanda vietu konyima yenima lio 1940. Pomuvo opo, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova ovo ankho valinga onthele yovakuatate vahonekwa kovatumini ine vo Sociedade Torre de Vigia de Bíblias e Tratados. Mahi, mo 1971, atyiyandyululwa nawa okuti Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova kavalingi onthele yovakuatate vahonekwa kovatumini ine ovo Sociedade Torre de Vigia. Okutuka opo, ovakuatate ovalembulwa valinga onthele yo Nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova havoko vahonekwa kovatumini. Mo manima ano, ovakuatate valinga onthele “yonongi ononkhuavo” vapewa otyilinga tyokukala vo Sociedade Torre de Vigia. Mokonda yotyo, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova velipulukwa vali movilinga viokuava ehongolelo nokulongesa Ombimbiliya. (João 10:16; Atos 6:4) Omutala Womulavi wa 15 ya Kakwenye yo 2013, waetele onthele yahangununa okuti: “Omupika wekolelo nokualunguka” otyikundyi otyitutu tyovakuatate valinga onthele Yononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova.

11. Oñgeni Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova valinga omatokolo?

¹¹ Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova valinga omatokolo akolela tyina veliongiya onosimanu ambuho. Omaliongiyo oo, evekuatesako okusoka monkhalelo ike nokulikuata okapandi. (Provérbios 20:18) Po Nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova petupu ou wakolela vali kuvakuavo, kese nima vaholovona omukuatate wike opo aendese omaliongiyo enima aliho. (1 Pedro 5:1) Tupu ongotyo tyilingwa mono komisau epandu, mbo Nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Po  Nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova petupu ou ulitehelela okuti onkhalamutwe yavakuavo. Tyina veliongiya vaihanwa okuti omupika wekolelo, mahi tyina veheliongiyile kese umwe tupu owo meumbo iya atambula okulia kuo paspilitu nokulandula ehongolelo liomupika.

12. Omapulo patyi matulilongesa?

¹² Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova navo ovanthu ovakuankhali. Navo vapengesa tyina vahangununa Ombimbiliya ine tyina vahongolela eongano. Mongeleka, mo Índice das Publicações da Torre de Vigia muna osapi yati: “Omatavelo Ayandyululwa Nawa,” apavasiwa omapiluluko omanyingi Ombimbiliya alingwa tunde mo 1870. Jesus kapopile okuti omupika wekolelo nokualunguka kamapengesa. Ngotyo oñgeni tupondola okukumbulula epulo lia Jesus liokuati: “Olie omupika wekolelo nokualunguka?” (Mateus 24:45) Oityi tyilekesa okuti Ononkhalamutwe mbo  Nombangi mba Jeova ovo omupika wekolelo nokualunguka? Tutalei ovipuka vitatu viakuatesako ononkhalamutwe pomuvo wono apostolu.

13. Oñgeni ospilitu sandu ikuatesako Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova?

¹³ Ospilitu sandu ikuatesako Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Ospilitu sandu yakuatesileko Ononkhalamutwe okunoñgonoka otyili tyo Mbimbiliya tyipona kohale. Mongeleka, tala omalongeso ayandyululwa nawa tuapopia ponthyimbi. Petupu omunthu nawike unoñgonoka nokuhangununa “ovipuka viaya kohi via Huku” kononkhono mbae muene! (Tanga 1 Coríntios 2:10.) Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova velitehelela nga apostolu Paulu wahoneka okuti: “Katupopi ovipuka ovio, nonondaka mbulongeswa nounongo wovanthu. Anthi tuvipopia nonondaka tulongwa nospilitu.” (1 Coríntios 2:13) Mokueenda kuomanima omanyingi otyili tyo Mbimbiliya ankho katyayandyulukile nawa. Mahi tunde mo 1919 tukahi nokunoñgonoka vali nawa Ombimbiliya. Otyo tyilekesa okuti Huku ukahi nokukuatesako nospilitu sandu yae!

14. Ngetyi tyipopia Apocalipse 14:6, 7, oñgeni onoandyu mbukuatesako Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova novanthu va Huku hono?

¹⁴ Onoandyu mbukuatesako Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova vena otyilinga tyokuhongolela ovilinga viokuivisa mouye auho vilingwa novaivisi valamba po nomiliau etyinana. Omokonda yatyi ovilinga evi viendela nawa? Omokonda vakuatesiwako no noandyu. (Tanga Apocalipse 14:6, 7.) Ovikando ovinyingi, onoandyu mbuhongolela ovaivisi kovanthu vaita ekuateso ku Huku! * (Tala onondaka pokatoi.) Ovilinga viokulongesa nokuivisa vitualako okuenda nokomutwe alo umwe kovilongo kuna onondyale. Otyo tyitavela vala mokonda onoandyu mbukuatesako.

15. Oñgeni Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova velikalela no Nononkhalamutwe mbo nongeleya? Popia ongeleka.

¹⁵ Ondaka ya Huku ihongolela Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. (Tanga João 17:17.) Tala etyi tyaendele mo 1973. Omutala Womulavi 1 ya Pepo Linene wapulile ankho “omunthu upuena upondola okumbatisalwa.” Ekumbululo alipolwa Mombimbiliya, aliti kapondola okumbatisalwa! Omutala Womulavi aupopi ono testu nokuhangununa okuti omunthu utualako okupuena una okupolwa mewaneno. (1 Coríntios 5:7; 2 Coríntios 7:1) Aupopi okuti ovitumino ovio kaviatundile kovanthu, mahi “viatunda ku Huku, una watuma omalusoke ae ahonekwe Mondaka yae.” Kutupu vali ongeleya onkhuavo ilinga atyiho opo ilandule Ondaka ya Huku, alo umwe tyina tyahapepukile kovanthu vongeleya yavo. Omukanda umwe wonongeleya ko Estados Unidos wati: “Ononkhalamutwe mbonongeleya vekahi nokupilulula omalongeso avo, nonkhalelo yavo yokusoka opo elikuate kumwe nomahando ovanthu vomongeleya, novanthu ovakuavo.” Anthi, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova kavapilulula ovitunimo ngetyi ovanthu vahanda. Mahi, vahongolelwa  Nondaka ya Huku, otyilekeso tyokuti Jeova oe tyili-tyili ukahi nokuhongolela ovanthu vae hono.

16. Oipi onkhalelo imwe yokuhinangela Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova?

¹⁶ Tanga Hebreus 13:7. Ombimbiliya ipopia okuti “hinangelei vana veli komutwe.” Onkhalelo imwe tulinga ngotyo, oputyina tutumbula Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova momalikuambelo etu. (Efésios 6:18) Vena ovilinga ovinyingi, okulinga okulia kuopaspilitu, okuhongolela ovilinga viokuivisa mouye auho, nokuundapesa onombongo mbeongano. Otyo tuesukisila okuveitilako apeho momalikuambelo etu!

17, 18. (a) Oñgeni matulandula ehongolelo lio Nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova? (b) Oñgeni ovilinga vietu viokuivisa vikuatesako Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova na Jesus?

¹⁷ Tupu tupondola okuhinangela Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova tyina tulandula onondonga mbavo nehongolelo liavo. Vetuavela ehongolelo nomikanda, no momaliongiyo, no movionge. Tupu vaholovona ovatalelipo vomawaneno, iya ovatalelipo vomawaneno avaholovona ovakulu vomawaneno. Putyina valandula ehongolelo vapewa, ovatalelipo womauaneno novakulu womauaneno valekesa okuti vahinangela Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Iya onthue atuho tulekesa onthilo Konkhalamutwe yetu Jesus putyina tutavela kovalume aundapesa hono.—Hebreus 13:17.

¹⁸ Onkhalelo onkhuavo tuhinangela Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova omokuundapa unene movilinga viokuivisa. Hebreus 13:7 ilunda Ovakristau opo vahetekele ekolelo lio Nonkhalamutwe ombo. Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova valekesa ekolelo vena mokukala nombili movilinga viokuivisa. Okuti tukahi nokukuatesako ovakuatate ovo movilinga ovio viakolela? Inkha tukahi nokuvekuatesako, matukahambukwa tyina tukeiva onondaka Jesus metupopila mbati: “Aviho mualingila kese umwe ponondenge mbange ava ovatutu, ame muevilingila.”—Mateus 25:34-40.

19. Omokonda yatyi ove watokolela okulandula Onkhalamutwe yetu, Jesus?

¹⁹ Etyi Jesus akondoka keulu, kayekelepo ovalongwa vae. (Mateus 28:20) Ankho utyii okuti etyi ali pano pohi ospilitu sandu, no noandyu, Nondaka ya Huku viemukuatesileko okuhongolela nawa ovilinga. Nae hono ukuatesako omupika wekolelo. Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova “valandula Ondyona,” Jesus, ‘kese oku yenda nako.’ (Apocalipse 14:4) Tyina tulandula ehongolelo lio Nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, ngotyo tukahi nokulandula Onkhalamutwe yetu, Jesus. Jesus metuhongolela komuenyo uhapu. (Apocalipse 7:14-17) Kutupu vali onkhalamutwe ipondola okulinga omulao ngoo!