1-2. Ovitateka patyi ovakuatate ovanyingi vena?

APOSITOLU Paulu wapopilile Timotiu novakilisitau aveho okundapela nawa Huku. (2 Tim. 4:5) Atuho tutavela onondongwa ombo mba Paulu. Mahi katyapepukile, mokonda ovakuatate ovanyingi nonomphange, vena okukola omutima opo vaivise onondaka onongwa. (2 Tim. 4:2) Mongeleka, soka oñgeni ovakuatate nonomphange vakala kovilongo oku ovilinga vietu viailikwa vaivisa. Vaivisa umwe mahi vetyii okuti vapondola okupakwa mokaleya!

² Ovakuatate vetu ovanyingi vena ovitateka vielikalaila mongeleka vamwe vaundapa unene opo vatekule onombunga mbavo. Ovakuatate ovo vahanda umwe okuundapa unene movilinga viokuivisa, mahi tyina vemehiki konthulilo yosimanu vaponwa. Ovakuavo, mokonda yekulupo ine ouvela umwe wahaveluka, kavetyivili okuundapa unene movilinga viokuivisa, iya tupu vamwe vakala vala momaumbo avo. Mokonda yotyo vasoya mokonda vasoka okuti kavesilivila. Mary * omphange umwe ukala ko Oriente Médio wati: “Ndyilinga ononkhono opo ndyiluise omalusoke ahaviukile, otyo pamwe nthityoyesa. Pamwe ndyilivele onombei, mokonda yotyo tyitepulula komuvo nokononkhono ndyipondola okuundapa vali unene movilinga viokuivisa.”

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Katyesukisile ovitateka patyi tuna, Siovaa metukuatesako okukoleyela atutualako okumumbila. Pahe matutale oñgeni Siovaa apamekele Paulu na Timotiu avafuisipo ovilinga viavo viokuivisa namphila ankho vena ovitateka. Konyima matutale oñgeni hono Siovaa apondola okutukuatesako.

4. Ovitateka patyi Paulu ali navio?

⁴ Paulu wali novitateka ovinyingi. Wesukisile okukuateswako  nokupamekwa etyi avetelwe, netyi atyopelwe nomamanya, netyi apakelwe mokaleya. (2 Kol. 11:23-25) Tupu, wapopia okuti pamwe ulwisa omalusoke apenga. (Loma 7:18, 19, 24) Tyihe otyo vala, ankho una otyitateka tyimwe “aihana okuti ekete mohitu” iya ovikando vimwe welivondelele ku Huku okuita opo emupole-lio. — 2 Kol. 12:7, 8.

5. Oityi Paulu evilile okulinga namphila ankho ena ovitateka?

⁵ Namphila Paulu akalele novitateka ovinyingi, mahi Siovaa wemuavelele epondolo opo afuisepo ovilinga viae. Tala etyi Paulu evilile okulinga. Mongeleka, etyi akuatwa ko Loma apakwa mondyuo imwe nefualali limuyunga, ngwe watuaileko okuivisa aloo umwe nokulongesa ononkhalamutwe mbova Sundeu. (Ovil. 28:17; Fil. 4:21,22) Tupu, ankho wiivisa kuvana ankho veya okumutalelapo nokuvana vekahi nokumuyunga. (Ovil. 28:30, 31; Fil. 1:13) Tupu, pomuvo opo Paulu wahonekele omikanda viakuatesileko ova Kilisitau votyotyili iya nahono vitukuatesako. Tyihe otyo vala, Paulu wakalele ongeleka ongwa ko vakuatate womewaneno lyo Loma, mokonda yotyo ovakuatate avakolo “vali omutima pala okupopia ondaka ya Huku tyihena owoma” ( Fil. 1:14) Namphila Paulu ankho ahapondola okulinga atyiho ahanda, mahi walingile atyiho evila mokonda yotyo, ovipuka alingile viakuatesileko “okuyandyanesa onondaka onongwa.” — Fil. 1:12.

6. Ngetyi tyipopia 2 Ova Kolindu 12:9, 10, oityi tyakuatesileko Paulu okufuisapo ovilinga viae viokuivisa?

⁶ Paulu wanoñgonokele okuti ovipuka aviho ankho evila okulinga wakuatesilweko na Huku hakononkhono mbae muene. Paulu wapopia okuti ononkhono mba Huku “ mbukahi nokufuiswapo mokuahapamene.” (Tanga 2 Ova Kolindu 12:9, 10.) Otyo tyilekesa okuti pokati kononkhono mbae, Siovaa wavela Paulu ononkhono esukisa opo afuisepo ovilinga viae viokuivisa namphila ankho amoneswa ononkhumbi nokupakwa movikaleya nokuna ovitateka ovikuavo.

7. Ovitateka patyi ankho vipondola okutyika Timotiu okufuisapo ovilinga viae viokuivisa?

⁷ Namphila Timotiu omukuendye vali ku Paulu, mahi no ngotyo wesukisila okuyumba onthumbi mu Huku opo etyivile okufuisapo ovilinga viae viokuivisa. Timotiu walandulile Paulu moungendi wae wokuivisa. Tupu Paulu wemutumine akatalelepo omawaneno nokuepameka. (1 Kol. 4:17) Timotiu ankho usoka okuti kafuilepo opo alinge otyilinga otyo. Otyo Paulu emupopilile okuti: “Wahayeke nawike  atombe eti liove lioukuendye.” (1 Tim. 4:12) Tyihe otyo vala, Tupu Timotiu ankho una otyitateka tyekongoko, mokonda ankho “ukahi nokuvela-vela”. (1 Tim. 5:23) Mahi Timotiu ankho utyii okuti upondola okuyumba onthumbi mononkhono mba Siovaa, nekuateso liononkhono ombo ngwe ankho metyivili okufuisapo otyilinga tyokuivisa onondaka onongwa mbouhamba nokukuatesako ovakuatate vae. — 2 Tim. 1:7.

8. Oñgeni hono Siovaa etuavela epondolo liae?

⁸ Hono, Siovaa waavela ovaumbili vae “epondolo liavilapo” iya pokati kepondolo olio tutyivila okuumbila Huku nokukala ovakuatyili kwe. (2 Kol. 4:7) Elikuambelo, Nombimbiliya, novakuatate, novilinga viokuivisa, ovipuka Siovaa etuavela opo tukale nepondolo iya ovio pahe matulilongesa.

9. Oñgeni elikuambelo litukuatesako?

⁹ Tupamekwa pokati kelikuambelo. Mu Ova Efesu 6:18, Paulu wetuavela ondundo opo tulikuambele ku Huku “movipuka viatyo aviho.” Inkha tulinga ngotyo, Huku metukumbulula nokutuavela ononkhono tuesukisa. Jonnie, ukala ko Bolivia, wakuatesilueko na Siovaa etyi alambalele movitateka ovinyingi. Omukai wae no tate yae vavelele unene momuvo wike vala. Jonnie wapopia okuti tyemupuiyile unene okuvetekula. Me yae anyimi iya pakalele omuvo omunyingi opo tate yae nomukai wae vaveluke. Jonnie wati: “Ndyihinangela okuti pomuvo ankho ndyina ovitateka ovio, tyankhuatehileko okulikuambela unene ku Siovaa andyimupopia umwe etyi tyinthyukalalesa.” Siovaa wandyavelele ononkhono nesukisa opo ndyitualeko okukoleleya. Ronald, omukulu wewaneno ukala ko Bolivia, wanoñgonokele okuti me yae ankho una ouvela utiwa cancer. Etyi palamba ohanyi me yae anyimi. Oityi tyemukuatesileko okulambela motyitateka otyo? Ronald wapopia okuti: “Tyina ankho ndyilikuambela ku Siovaa ndyiikula omutima wange andyimupopila oñgeni ndyilitehelela. Ame ndyityii okuti Siovaa undyii vali nawa tyipona kese munthu, atee umwe tyipona ame muene.” Tyipondola hamwe tusukalala vali unene novitateka vietu, atuahanoñgonoka aloo umwe etyi matupopi melikuambelo. Mahi Siovaa utukonga opo tulikuambele kwe atee umwe tyina tuhetyii etyi matumupopila — Loma 8:26, 27.

10. Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 4:12, omokonda yatyi tuesukisila okutanga Ombimbiliya nokusokolola kuetyi tuatanga?

¹⁰ Tupamekwa pokati Kombimbiliya. Paulu ankho upewa ononkhono nokuungumaneswa Novihonekwa, nonthue tupondola okulinga ngotyo. (Loma 15:4) Tuesukisa apeho okutanga Ombimbiliya iya atusokolola kuetyi tuatanga, tyina tulinga ngotyo Siovaa metuavela ononkhono mbae opo mbutukuateseko okutala oñgeni Ombimbiliya ipondola okutukuatesako putyina tuna ovitateka. (Tanga Ova Hebeleu 4:12.) Ronald, tuapopia-le konyima wati: “Tyankhuatehileko unene okuakala notyituwa tyokutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho. Ame ankho ndyisokolola kovituwa vya Siovaa noñgeni atekulile ovaumbili vae kohale. Otyo tyamphamekele unene.”

11. Oñgeni Ombimbiliya yakuatesileko omphange umwe ankho wasoya unene?

¹¹ Okusokolola Kondaka ya Huku tyitukuatesako okutala ovitateka vietu monkhalelo yapola pokati. Tutalei etyi tyaendele nomphange umwe. Omphange oo, ankho wasoya unene mokonda omulume wae wanyima. Omukulu umwe wewaneno emuavela ondundo opo atange omukanda wa Jó, omphange oo etavela okulinga ngotyo. Etyi ehimbika okutanga, otyipuka tyotete ehimbika okulinga okukoyesa onkhalelo Sobe ankho asoka. Ngwe ankho upopia okuti: “Sobe ankho kapondola  okusoka ngotyo!” Mahi etyi atualako okutanga ehipululo lya Sobe, mokueenda kuomuvo nae ehimbika okusoka okuti ukahi nokusoka nga Sobe. Namphila omphange oo anyimisa omulume wae, mahi etyi atanga omukanda wa Sobe asokolola kovitateka Sobe akalele navio, atyimukuatesako okutala otyitateka tyae monkhalelo yapola pokati.

12. Oñgeni Siovaa etupameka pokati kovakuatate vetu nonomphange?

¹² Siovaa utuavela ononkhono pokati kovakuatate. Onkhalelo onkhuavo Siovaa etupameka, o novakuatate vetu nonomphange. Paulu wahonekelele ovakuatate vae nonomphange okuti nahanda unene okumumona “opo tulipameke pokati.” (Loma 1:11, 12) Nga Mary tuapopia-le konyima, okukala novakuatate otyipuka tyimwe otyiwa. Ngwe wati: “Siovaa wampha ovakuatate vankhuatesako aloo umwe vana vehei ovitateka viange. Vapopilile ovipuka viamphamekele unene, vatumine omikanda vielikuata netyi ankho nesukisa pomuvo opo. Tupu, otyipuka otyikuavo tyankhuatehileko okupopila otyitateka tyange onomphange navo ankho vena ovitateka ngo viange mokonda ankho ndyipondola okulilongesila konongeleka mbavo. Ovakulu vewaneno apeho ankho vankhuatesako okulitehelela okuti nesukisa unene mewaneno.”

13. Oñgeni tupondola okulipameka novakuatate momaliongiyo?

¹³ Omaliongiyo omphangu ikahi nawa opo tupameke vakuetu. Apeho tyina wenda keliongiyo, ovola omphitilo yokupameka vakuenyi. Upondola okupopila omukuatate umwe okuti ndyikuhole unene, ndyipandula ononkhono ulinga opo uye komaliongiyo. Mongeleka, omukulu umwe wanepua nou uhaumbila Siovaa wewaneno utiwa Peter, nthiki imwe etyi eliongiyo lihenehimbike wapopilile omphange umwe wanepua nou uhaumbila Siovaa okuti: “Apeho tyina uya komaliongiyo umphameka unene. Ovana vove epandu apeho velifuiika nawa tyina veya komaliongiyo iya vaava omakumbululo.” Omaiho omphange oo aongela ononkhuka, emupandula emupopila okuti: “Onondaka mbove mbamphameka unene.”

14. Oñgeni ovilinga viokuivisa vitukuatesako?

¹⁴ Tupamekwa novilinga viokuivisa. Tyina tupopila vakuetu otyili Tyombimbiliya tulitehelela nawa, tyilinge vetutavela ine kavetutavela. (Pro. 11:25) Omphange umwe utiwa Stacy wapopia oñgeni ovilinga viokuivisa vimuavela ononkhono. Umwe mombunga yae wapolelwe mewaneno iya otyo atyimusoyesa unene. Ngwe ankho ulipula okuti: ‘Ankho ndyipondola okulinga tyimwe opo ndyimukuateseko?’ Stacy ankho usoka vala kotyitateka otyo. Oityi tyakuatesileko omphange oo okulambela motyitateka otyo? Ovilinga viokuivisa! Okuenda movilinga viokuivisa, ankho tyimukuatesako okusoka kovanthu avasa nokutala oñgeni apondola okuvekuatesako. Ngwe wati: “Mokueenda kuomuvo oo, Siovaa ankhuatesako okukala nomulongwa Wombimbiliya ekulu motyili, iya otyo atyinthyambukiswa unene. Ovilinga viokuivisa viamphamekele unene.”

15. Oityi welilongesila ku Mary?

¹⁵ Ovakuatate vamwe vasoka okuti, mokonda yovitateka vimwe kamavetyivili okuundapa unene movilinga viokuivisa. Okuti no ove ongotyo usoka? Inkha ongotyo usoka, hinangela okuti, uhambukiswa Siovaa tyina ulinga atyiho uvila movilinga viae. Tala etyi tyaendele na Mary tuapopia-le kombanda. Etyi ailukila kewaneno lielaka ekuavo ankho usoka okuti kalingi natyike movilinga vya Siovaa. Wati: “Mokueenda kuomuvo, ankho ndyivila vala okukumbulula katutu, ine okutanga vala Ombimbiliya iya movilinga viokuivisa ankho ndyiava vala o tratadu ike.” Mary ankho ulieleka navakuavo vapopia nawa elaka, mokonda yotyo ankho ukala vala tyasoya. Mahi apilulula  onkhalelo yae yokusoka, anoñgonoka okuti namphila ehetyivili okupopia nawa-nawa elaka olio, mahi Siovaa upanda ononkhono alinga. Mary wayawisako okuti: “Otyili tyapepuka okutyinoñgonoka iya tyikuatesako okupilulula omuenyo wovanthu.”

16. Oityi tyipondola okukuatesako ovakuatate vahatundu momaumbo mokonda yokuvela okuhasoyo?

¹⁶ Hamwe uhanda okuundapa unene movilinga viokuivisa, mahi kupondola okutunda meumbo mokonda yokuvela. No ngotyo kala tyityi okuti, Siovaa weete iya unoñgonoka otyitateka tyove. Upanda unene ononkhono ulinga. Siovaa upondola okukukuatesako, otyivili okulongesa ovanthu vekukuatesako, ngetyi onondotolo. Tupu, wahaeleke ovipuka walingile kohale, nevi ukahi nokulinga pehepano, mokonda tyipondola okukusoyesa. Mahi, ovola okutala oityi Siovaa ekahi nokulinga pehepano opo ekukuateseko. Inkha otyo ulinga, mokala nononkhono okoleleya movitateka viatyo aviho nehambu.

17. Ngetyi tyipopia Eclesiastes 11:6, omokonda yatyi tuhapondola okuyekapo okuivisa namphila vamwe vehetutehelela?

¹⁷ Onthue tulinga ononkhono mbokukuna ombuto yotyili, mahi katutyii oipi maikulu. (Tanga Eclesiastes 11:6.) Tala ongeleka yomphange umwe utiwa o Barbara, una omanima alamba po 80. Apeho waava oumbangi notelefone, nokuhonekela omikanda ovanthu. Omukanda umwe ahonekele, apakemo Omutala Womulavi 1 ya Março yo 2014, ina onthele yati: “Oityi Huku Ekahi Nokukulingila?” Omukanda oo, autumwa kovalinepi vamwe vayekapo okukala Onombangi mba Siovaa omanima 27. Ovalinepi ovo avatange omukanda oo, okupalaika. Omulume watyo akala ngatyina o Siovaa ukahi nokupopia nae. Ovalinepi ovo, avahimbika okuenda vali komaliongiyo, pahe Onombangi vali. Omphange Barbara ahambukwa unene etyi anoñgonoka okuti, omukanda umwe atumine wakuatesako ovalinepi ovo!

18. Oityi tuna okulinga opo tukuatesueko na Huku?

¹⁸ Siovaa wetuavela onomphitilo ononyingi opo etuavele ononkhono mbae. Wetuavela Ombimbiliya, nelikuambelo, novakuatate, novilinga viokuivisa. Naina tukuatei nawa ovipuka ovio aviho. Tyina tulinga ngotyo, matulekesa okuti tuyumba onthumbi mu Siovaa iya oe vala upondola okutukuatesako. Tupu, tukalei nonthumbi yokuti apeho Siovaa malekesa “ononkhono mbae kuvana vemuumbila nomutima auho.” — 2 Crô. 16:9.