1. Omokonda yatyi wahuvile onthiki yotete etyi wapopila vakuenyi konthele yotyili Tyombimbiliya?

OVE uhinangela onthiki yotete wamona okuti wavasa otyili? Wamona okuti, etyi ukahi nokulilongesa Mombimbiliya, ankho tyayandyuluka nawa, katyipuiya okutyinoñgonoka. Osoko okuti, ovanthu aveho mavahambukwa okulilongesa ovipuka ukahi nokulilongesa. Iya tupu, ankho una onthumbi yokuti etyi Ombimbiliya ipopia tyipondola okukalesa ovanthu nomuenyo ukahi nawa pahetyino, nokuveavela ekevelelo ewa komutwe wandyila. (Sal. 119:105) Mokonda ankho wahambukwa unene, ohimbika okupopila omapanga ove nombunga yove etyi ukahi nokulilongesa Mombimbiliya. Mahi oñgeni vakalele? Avehetavela etyi uvelongesa iya otyipuka otyo atyikuhuvisa unene.

2-3. Oñgeni ovanthu ovanyingi ankho vatala Sesusi netyi alongesa?

² Katuesukisile okuhuva ine ovanthu kavetavela etyi tulongesa, mokonda atee umwe pononthiki mba Sesusi, namphila alingile omahuviso omanyingi alekesa okuti ankho ukuateswako na Huku, mahi ovanthu ovinyingi avemuanye. Mongeleka, etyi Sesusi alingile ehuviso atutilisa Lasalu, ovanthu ovanyingi ankho vemuyele navo vetyimuene, mahi no ngotyo, Ova Sundeu ankho kavetavela okuti Sesusi o Mesiya. Aloo umwe avahande okuipaa Sesusi na Lasalu yatyo! — Suau 11:47, 48, 53; 12:9-11.

³ Sesusi ankho utyii okuti ovanthu ovanyingi kamavetavela okuti ngwe ankho o Mesiya. (Suau 5:39-44) Otyo apopilile ovalongwa va Suau Batisita okuti: “Una ehambu oyo una uhayekepo ekolelo liae mokonda yange.” (Mat. 11:2, 3, 6) Omokonda yatyi ovanthu ankho vehetavelela Sesusi?

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

 ⁴ Monthele ei, nonthele mailandulako, matulilongesa omokonda yatyi ovanthu ovanyingi potyita tyotete, vahakalele nekolelo mu Sesusi. Tupu matutale, omokonda yatyi hono ovanthu ovanyingi vehetavela etyi tulongesa, iya haunene matulilongesa oñgeni tupondola okupameka ekolelo lietu mu Sesusi atuhayekepo okumulandula.

5. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi ankho vasokele okuti Sesusi ha Mesiya?

⁵ Ovanthu ovanyingi ankho vaanya Sesusi mokonda ya apa ekulila. Ankho vetyii umwe okuti Sesusi omulongesi ukahi nawa iya ulinga omahuviso. Mahi kuvo, Sesusi ankho omona vala womuhongi womavai. Sesusi ankho wekulila mepunda-umbo lyo Nasalee, epunda-umbo limwe ovanthu vasoka okuti kalisilivila. Aloo umwe Natanaele wakalele omulanduli wa Sesusi, ponthyimbi wapopile okuti: “Ko Nasalee kupondola okutunda otyipuka otyiwa?” (Suau 1:46) Tyipondola Natanaele kahuvile nepunda-umbo Sesusi ekulila. Ine hamwe ankho uhinangela eulo livasiwa mu Miquéias 5:2, lipopia okuti Mesiya matyitilwa ko Mbelei ha ko Nasalee.

6. Oityi ankho tyipondola okukuatesako ovanthu okuimbuka okuti Sesusi o Mesiya?

⁶ Oityi Ovihonekwa vipopia? Omuuli Isaiya wapopia okuti onondyale ononyingi mba Sesusi kamambukesuka no omu atuka. (Isa. 53:8) Ovipuka ovinyingi konthele yo omu Sesusi atuka, ankho viapopiwale. Inkha ovanthu vanoñgonokele nawa omuenyo ya Sesusi, ñgeno vaimbuka okuti Sesusi watyitilwa ko Mbelei iya o womuhoko Wohamba Ndaviti. (Luka 2:4-7) Omukanda wa Miquéias 5:2, wapopile-ale apa Sesusi matyitilwa. Mahi nainyo, ankho otyipi otyitateka? Ovanthu ankho vemukoyesa liwa avahanoñgonokele-ale ovipuka aviho. Mokonda yotyo, avemuanye.

7. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vehetavelela etyi Onombangi mba Siovaa valongesa?

⁷ Okuti hono uhole okumona otyitateka ngotyo? Yoo! Nga Sesusi, Onombangi ononyingi mba Siovaa kavekulilile momapunda-umbo ankhimana, vahepa iya kavatangele monosikola ononene. (Ovil. 4:13) Mokonda yotyo, ovanthu ovanyingi vasoka okuti kavapondola okulongeswa Nonombangi mba Siovaa, mokonda kavatangele monosikola ononene. Ovakuavo vasoka okuti, Onombangi mba Siovaa ongeleya yoko América. Mahi otyo hatyiliko. Mokonda ovanthu ovanyingi Ponombangi mba Siovaa kavakala ko América. Tupu, vamwe vapopia okuti Onombangi mba Siovaa kavetavela Sesusi. Iya mokueenda kuomanima, vamwe vapopia okuti Onombangi mba Siovaa velipaka moutumini utiwa Comunismo, vaundapela outumini wo América iya tupu vatyitukilapo ovatumini. Mokonda yovipuka ovio ovanthu veiva, kavetavela etyi Onombangi mba Siovaa valongesa.

8. Ngetyi tyipopia Ovilinga 17:11, oityi ovanthu vesukisa okulinga opo vanoñgonoke ovalie ovaumbili va Huku hono?

⁸ Oityi una okulinga opo uhayekepo okuumbila Huku? Wesukisa okunoñgonoka nawa ovipuka. Otyo tyalingile omuhoneki Wombimbiliya utiwa o Luka. Waovolele nawa ovipuka aviho tunde konthyimbi, iya ankho uhanda ovatangi vanoñgonoke nawa ovipuka veiva konthele ya Sesusi. (Luka 1:1-4) Ova Sundeu voko Mbeleiya navo ankho vainga nga Luka. Etyi vatehelela otyikando tyotete onondaka onongwa konthele ya Sesusi, avakaovolola Movihonekwa vyo Hebeleu opo vatale ankho etyi veiva otyili umwe. (Tanga Ovilinga 17:11.) Tyelifwa notyo, ovanthu vesukisa  okunoñgonoka nawa ovipuka. Vesukisa okueleka etyi ovanthu vapopia konthele yovanthu va Huku, netyi Ovihonekwa vipopia. Tyihe-otyo vala, vesukisa okulilongesa oityi ovanthu va Siovaa vekahi nokulinga momuho uno. Inkha vanoñgonoka nawa ovipuka, kamavalandula vala muetyi ovanthu vapopia.

9. Oityi tyamonekele-po etyi Sesusi aanya okulinga ehuviso ovanthu ankho vahanda?

⁹ Kovanthu ovanyingi ovipuka Sesusi alongesile ankho kavituuka. Ankho vahanda vali. Ankho vahanda Sesusi alinge omahuviso opo alekese okuti oe umwe Mesiya. (Mat. 16:1) Tyipondola, hamwe omokonda ankho vanoñgonoka omapita omukanda wa Daniel 7:13, 14. Una ankho hamuvo-ko wa Siovaa wokufuiswapo eulo olio. Ovipuka ankho Sesusi alongesa, ankho vituukale pala okulekesa okuti oe umwe Mesiya. Mahi etyi Sesusi aanya okuvelingila ehuviso ankho vahanda, navo avemuanye. — Mat. 16:4.

10. Oñgeni Sesusi afuisilepo etyi Isaiya aula konthele ya Mesiya?

¹⁰ Oityi Ovihonekwa vipopia? Omuuli Isaiya wahoneka konthele ya Mesiya okuti: “Kamakakaluluka, tupu kamakapopila peulu, iya nawike mekeiva ondaka yae momatapalo.” (Isa. 42:1, 2) Sesusi, ankho kahande ovilinga viae viokuivisa vemunkhimaneke. Tupu, katungile onondyuo mbokufendela mbankhimana, iya ankho kavale omuvalo welikalela, ngetyi tyilinga ononkhalamutwe mbonongeleya. Tyihe-otyo vala, kelilukile omanyina enkhimano. Etyi ekahi nokukoyeswa, Sesusi kalingile natyike opo ahuvise Ohamba Helode. (Luka 23:8-11) Sesusi ankho ulinga umwe omahuviso, mahi otyipuka tyakolela vali kwe okuivisa onondaka onongwa. Otyo apopila ovalongwa vae okuti: “otyo neila.” — Malu. 1:38.

11. Omalusoke patyi apenga ovanthu vamwe vena?

¹¹ Okuti hono uhole okumona otyitateka ngotyo? Yoo! Hono, ovanthu ovanyingi vahuva okutala ovipuka ovinyingi vivasiwa movikapela. Iya ononkhalamutwe mbovikapela ovio, vetyihole tyokuihanwa omanyina enkhimano,  iya tupu valinga ovipito vihelikuatele netyi Ombimbiliya ipopia. Mahi, ovanthu vaya movikapela ovio, kavelilongesa natyike konthele ya Huku iya netyi ahandela ovanthu, nohi. Vana vaya komaliongiyo Onombangi valongeswa oityi Siovaa ahanda kuvo noñgeni vapondola okuendela muetyi velilongesa. Onondyuo mbetu Mbomaliongiyo mbasukuka iya kambatungilwe monkhalelo ihuvisa ovanthu. Vana vakalela vakuavo komutwe, kavavale ovikutu vielikalela, iya tupu kavaihanwa omanyina enkhimano. Ovipuka tulongeswa, novipuka tutavela, vipolwa Mondaka ya Huku. Ovanthu vamwe kavetavela etyi tulongesa mokonda vasoka okuti, ñgeno nonthue tulinga ovipito viankhimana. Etyi tulongesa, hatyo-ko vahanda okutehelela.

12. Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 11:1, 6, oityi tuesukisa okulinga opo tukale nekolelo?

¹² Oityi tuna okulinga opo tuhayekepo okuumbila Huku? Apositolu Paulu wahonekela Ovakilisitau voko Loma okuti: “Ekolelo likuama otyipuka omunthu eiva. Iya etyi eiva, onondaka konthele ya Kilisitu.” (Loma 10:17) Oityi tyipameka ekolelo lietu? Okulilongesa Ovihonekwa, hakuenda kovipito vionongeleya vihelikuatele netyi Ombimbiliya ipopia, namphila ovipito ovio vimoneka ngoti vikahi nawa. Onthue tuesukisa okukala nekolelo lituka kenoñgonoko liafuapo mokonda “tyihena ekolelo katyitavela okuhambukiswa nawa Huku.” (Tanga Ova Hebeleu 11:1, 6.) Katuesukisile ehuviso opo tukale nonthumbi yokuti tuavasa otyili. Okulilongesa nawa Ombimbiliya, otyo tuesukisa okulinga opo tukale nonthumbi yokuti tuavasa otyili nokulipola ondima momutima.

13. Oityi tyalingisisa ovanthu ovanyingi okuaanya Sesusi?

¹³ Mononthiki mba Sesusi, ovalongwa va Suau Batisita vapulile omokonda yatyi ovalongwa va Sesusi vahakala ononthiki mbumwe tyihali. Sesusi evekumbulula okuti, ovalongwa vae kavakala tupu ononthiki mbumwe  tyahali omokonda ngwe nkhele una omuenyo. (Mat. 9:14-17) Ova Faliseu novanthu ovakuavo ankho veyele Sesusi, avanumana unene mokonda ngwe ankho kalandula oviso viavo. Tupu avanumana unene, etyi Sesusi ahakula omunthu motyasapalo. (Malu. 3:1-6; Suau 9:16) Ova Faliseu ankho vahambukwa mokonda valandula otyitumino tyo tyasapalo. Mahi kuvo okulandesila Mondyuo ya Huku ankho hatyitateka-ko. Mahi etyi Sesusi apopia okuti kavapondola okulandesila Mondyuo ya Huku, avemunumanena. (Mat. 21:12, 13, 15) Tupu, vanumanene unene etyi Sesusi ekahi nokulongesila mondyuo yokufendela yoko Nasalee, eveeleka nova Isilayeli opo alekese okuti vetupu ekolelo. (Luka 4:16, 25-30) Otyipuka otyo atyilingisisa ovanthu ovanyingi okuaanya Sesusi. — Mat. 11:16-19.

14. Omokonda yatyi Sesusi akoyesile oviso ankho vihelikuatele Nondaka ya Huku?

¹⁴ Oityi Ovihonekwa vipopia? Pokati komuuli Isaiya Siovaa wapopile okuti: “Ovanthu ava vafuena kuame momulungu, nokumpha omunkhima nomilungu viavo vala. Mahi omutima wavo ukahi kokule naame, iya onthilo vena naame itunda movitumino valongesiwa novanthu.” (Isa. 29:13) Sesusi ankho walinga umwe nawa, etyi akoyesa ovanthu mokonda yoviso vihatukile Mombimbiliya. Ovanthu ovo, ankho vesuka vali novitumino ovinyingi viahindwa novanthu vihatukile Mondaka ya Huku. Iya okulinga ngotyo ongatyina vaanya Siovaa na Mesiya una atumine.

15. Ovipuka patyi ovanthu ovanyingi vasoka konthele Yonombangi mba Siovaa?

¹⁵ Okuti hono uhole okumona otyitateka ngotyo? Yoo! Ovanthu ovanyingi vanumanena Onombangi mba Siovaa, mokonda kavalingi navo ovipito vihelikuatele Nombimbiliya, ngetyi otyipito tyomanima no Natale. Ovakuavo vanumana mokonda Onombangi mba Siovaa, kavalingi ovipito viotyilongo, iya tupu kavalingi oviso vilingwa momitambo vihelikuatele netyi Ombimbiliya ipopia. Ovanthu vokunumanena Onombangi mba Siovaa, vasoka okuti, hamwe Siovaa utavela efendelo liavo. Mahi, inkha tulandula oviso viovanthu, atuhalandula ondongeso yayandyuluka nawa ivasiwa Mombimbiliya, kamatuhambukiswa Huku. — Malu. 7:7-9.

16. Ngetyi tyipopia o Salmo 119:97, 113, 163-165, oityi tuesukisa okulinga iya oityi tuhapondola okulinga?

¹⁶ Oityi tuna okulinga opo tuhayekepo okuumbila Huku? Tuesukisa okuhumba ovitumino vya Siovaa nonondongwa mbae. (Tanga Salmo 119:97, 113, 163-165.) Tyina tuhole Siovaa, matuanye oviso aviho vihemuhambukiswa. Kamatuyeke otyipuka natyike tyitulingisise okuhahumbu Siovaa.

17. Oityi ovanthu pononthiki mba Sesusi, ankho vakevelela alinge?

¹⁷ Vamwe pononthiki mba Sesusi, ankho vakevelela okuti outumini maupiluluka. Ankho vahanda Mesiya eveyovole moutumini wova Loma. Mahi etyi nthiki imwe vahandele Sesusi akale ohamba, Sesusi ehetavela. (Suau 6:14, 15) Ovanakwa novanthu ovakuavo, ankho vasoka okuti hamwe Sesusi mapilulula ovatumini. Iya tupu ankho vena owoma yokuti ova Loma maveya avevepolo outumini wavo. Ovipuka ovio vialingisisile ova Sundeu ovanyingi okuaanya Sesusi.

18. Omaulo patyi konthele ya Mesiya ovanthu vahanoñgonokele?

¹⁸ Oityi Ovihonekwa vipopia? Omaulo omanyingi ankho apopilile okuti Mesiya mafindi. Mahi omakuavo alekesa okuti, tete ankho wesukisa okunkhila ononkhali mbetu. (Isa. 53:9, 12) Naina, omokonda yatyi ovanthu vasokela  omapita konthele ya Mesiya? Ovanyingi pononthiki mba Sesusi, ankho kavanoñgonokele okuti omaulo kaapopi okuti Mesiya matetulula liwa-liwa ovitateka viavo. — Suau 6:26, 27.

19. Oityi tyilingisisa ovanthu okuhetavela etyi tulongesa?

¹⁹ Okuti hono uhole okumona otyitateka ngotyo? Yoo! Ovanthu ovanyingi hono, kavetavela etyi tulongesa mokonda onthue katulingi onthele youye. Ovanthu ovo vahanda tyina tyiti pokukamanga opo vaholovone ovatumini, ñgeno nonthue tukamanga opo tuholovone ovatumini. Mahi, onthue tutyii okuti, ankho tuholovona omunthu opo etutumine, ngotyo tukahi nokuaanya Outumini ya Siovaa. (1 Sam. 8:4-7) Tupu, ovanthu ovo, vahanda ñgeno tuvekuateseko okutunga onosikola nonosipitali, novipuka ovikuavo vikuatesako ovanthu, iya vetunumanena mokonda onthue katupinayala nokutetulula ovitateka viouye. Mahi tusuka vali nokuivisa onondaka onongwa mba Huku.

20. Ngetyi tyipopia Mateusi 7:21-23, otyilinga patyi tyesukisa Sesusi etutuma okulinga?

²⁰ Oityi tuna okulinga opo tuhayekepo okuumbila Huku? (Tanga Mateusi 7:21-23.) Onthue tuesukisa okutualako okulinga otyilinga Sesusi etutuma. (Mat. 28:19, 20) Katupondola okutalukwa nokutetulula ovitateka viouye uno. Onthue tuhole ovanthu iya tusuka novitateka viavo. Mahi tutyii okuti, onkhalelo ikahi nawa yokukuatesako vakuetu, okuvelongesa konthele Youhamba wa Huku, nokuvekuatesako okukala noupanga na Siovaa.

21. Tuesukisa okulinga ononkhono mbokulinga-tyi?

²¹ Monthele ei, tuelilongesa ovipuka vikuana vialingisisile ovanthu potyita tyotete okuhetavela Sesusi, iya tupu, tuelilongesa ovipuka vilingisa ovanthu okuhetavela ovalanduli va Sesusi hono. Mahi okuti ovio vala tuesukisa okulityilika? Au! Monthele mailandulako, matulilongesa vali ovipuka vikuana. Ngotyo, tulingei ononkhono mbokulityilika okuanya Sesusi atutualako okupameka ekolelo lietu!