1, 2. Oityi omukanda wa Hebreus 13:4 utulunda okulinga?

ATUHO tuhanda okuhumba Jeova. Jeova watokala okuhumbwa iya walaa okuti nae metuhumbu. (1 Samuel 2:30; Provérbios 3:9; Apocalipse 4:11) Tupu uhanda tuhumbe vakuetu, ngetyi ovatumini. (Romanos 12:10; 13:7) Mahi pena otyipuka tyimwe tuna okuhumba vali unene. Otyipuka otyo, otyinepo.

² Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Otyinepo tyihumbwe pokati kenyi amuho, iya oula wa vana velinepa ukale tyasukuka.” (Hebreus 13:4) Paulu ankho kekahi nokupopia vala konthele yotyinepo. Mahi ankho ukahi nokupopila Ovakristau okuti vena okuhumba otyinepo, ine okutyitala ngatyina tyakolela unene. Okuti ongotyo utala otyinepo, haunene otyinepo tyove?

3. Onondonga patyi mbakolela konthele yotyinepo Jesus apopile? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

³ Inkha utala otyinepo ngatyina tyakolela unene, opo ukahi nokulandula ongeleka ongwa. Jesus ankho wahumba otyinepo. Etyi ova Faliseu vemupulile konthele yokulihenga, Jesus  evekumbulula nonondaka Huku apopile etyi ahinda otyinepo tyo tete mbati: “Mokonda yotyo, omulume masipo tate yae na me yae iya avakala ohitu ike.” Ayawisako okuti: “Etyi Huku apaka kokanga ike, omunthu ehetyiyapule.” — Tanga Marcos 10:2-12; Gênesis 2:24.

4. Olusoke patyi Jeova ankho ena etyi ahinda otyinepo?

⁴ Jesus ankho utyii nawa okuti o Huku wahinda otyinepo iya tyina okutualako. Etyi Huku ahinda otyinepo tyo tete, kapopilile Andau na Eva okuti ankho vapondola okulihenga. Mahi ankho uhanda ovalinepi ovo vatualeko notyinepo tyavo.

5. Oñgeni ononkhia mbapilulula otyinepo?

⁵ Ove utyii okuti etyi Andau na Eva valinga onkhali, ovipuka ovinyingi avipiluluka. Ovanthu avahimbika okunkhia iya otyo atyipilulula otyinepo. Apostolu Paulu wahangununa okuti ononkhia mbuhanyapo otyinepo iya una wasiwapo upondola okunepa ine okunepwa vali. — Romanos 7:1-3.

6. Oityi Ovitumino Viapelwe Moisesi vitulongesa konthele yonkhalelo Huku atala otyinepo?

⁶ Movitumino Huku avelele ova Isilayeli, tuvasamo ovipuka viakolela konthele yotyinepo. Mongeleka, omulume omu Isilayeli ankho upondola okukala novakai vevali. Ovanthu ankho vena-le otyituwa otyo alo umwe etyi Huku eheneave Ovitumino. Mahi Ovitumino ankho viyakulila ovakai novana opo vahalingwe onya. Mongeleka, inkha omu Isilayeli anepa omukai omupika iya konyima ataindya vali omukuavo, ankho una okutualako okutekula nawa omukai wae wo tete. Huku ankho uhanda atualeko okumuyakulila, nokumulinga nawa. (Êxodo 21:9, 10) Hono, onthue katulandula vali Ovitumino Viapelwe Moisesi. Mahi Ovitumino ovio vitulongesa okuti ku Huku otyinepo tyakolela unene. Tyotyili, otyo tyitukuatesako okuhumba otyinepo.

7, 8. (a) Ngetyi tyipopia Deuteronômio 24:1, oityi Ovitumino ankho vipopia konthele yokulihenga? (b) Oñgeni Jeova atala otyituwa tyokulihenga?

 ⁷ Oityi Ovitumino Viapelwe Moisesi vipopia konthele yotyinepo? Namphila Jeova kahandele ovalinepi velihenge, mahi omulume omu Isilayeli ankho upondola okuhenga omukai wae inkha “wiimbuka okuti walinga otyipuka tyikundisa.” (Tanga Deuteronômio 24:1.) Ovitumino ankho kavipopi otyipi ‘otyipuka otyo tyikundisa.’ Mahi, ankho tyina okukala otyipuka otyivi unene, hatyipuka vala otyitutu. (Deuteronômio 23:14) Pononthiki mba Jesus, ova Judeu ovanyingi ankho vahenga ovakai vavo mokonda “yovipuka ovitutu.” (Mateus 19:3) Mahi onthue katuhande okukala notyituwa otyo.

⁸ Pononthiki mbomuuli Malakia, ankho tyakaka unene omulume okuhenga omukai wae wo tete opo anepe vali omukuavo omona vali iya uhafende Jeova. Mahi, Huku evepopila nawa oñgeni atala okulihenga. Wati: “Ame ndyiyele okulihenga.” (Malaquias 2:14-16) Tunde etyi Huku apopia okuti omulume “meliwaneka nomukai wae, avakala ohitu ike,” onkhalelo atala otyinepo kayapilulukile. (Gênesis 2:24) Jesus walekesa okuti nae ankho utala otyinepo nga Tate yae etyi ati: “Etyi Huku apaka kokanga ike, omunthu ehetyiyapule.” — Mateus 19:6.

9. Onondaka mba Jesus mu Marcos 10:11, 12 mbuhangununa-tyi?

⁹ Vamwe vapondola okulipula okuti: ‘Okuti pena ehunga lilekesa okuti omuumbili wa Jeova upondola okulihenga nou velinepa nae iya anepe vali omukuavo?’ Tala etyi Jesus apopia. Wati: “Una uhenga omukai wae iya akanepa omukuavo, ukahi nokumulingila oumbalehi; iya omukai uhenga omulume wae iya akanepwa nomulume omukuavo, ukahi nokulinga oumbalehi.” (Marcos 10:11, 12; Lucas 16:18) Tyayandyuluka nawa okuti, Jesus ankho uhumba otyinepo iya ankho uhanda vakuavo valinge ngotyo. Inkha omulume uhenga omukai wae uhalingile oumbalehi iya anepe omukuavo, ngotyo ukahi nokulinga oumbalehi. Tupu inkha omukai nae ulinga ngotyo, ukahi nokulinga oumbalehi. Otyo otyili mokonda okulihenga vala katyilekesa okuti otyinepo tyapwa. Huku utualako okutala ovanthu ovo ngatyina “ohitu ike.” Tupu Jesus wapopia okuti inkha omulume ahenga omukai wae uhalingile oumbalehi, ngotyo ukahi nokupaka omukai wae motyiponga tyokulinga oumbalehi. Ñgeni ngotyo? Omokonda omukai wahengua upondola okulitehelela okuti una okunepwa vali opo amone ou umutekula. Otyinepo otyo tyitalwa ngatyina oumbalehi.

10. Ehunga patyi lituala ovanthu kokulihenga?

¹⁰ Jesus wapopia okuti kuna vala ehunga  like lipondola okutuala ovanthu kokulihenga. Wati: “Ame ndyimupopila okuti inkha omulume uhenga omukai wae uhalingile oumbalehi, iya akanepa omukuavo, ukahi nokulinga oumbalehi.” (Mateus 19:9) Jesus tupu wetyipopile Melongomona Liokomphunda. (Mateus 5:31, 32) Ovikando ovio aviho, Jesus wapopia ondaka “oundalelapo.” Otyo tyakutikinya oumbalehi, noukunga, novanthu vevali vehelinepele valala kumwe, novalume okulala poyavo iya nokulala novinyama. Mongeleka, inkha omulume ulinga tyimwe povipuka ovio, omukai wae upondola okutokola inkha mavelihenge. Inkha velihenga, Huku kevetale vali ngatyina velinepa.

11. Omokonda yatyi omuumbili wa Jeova apondola okutokola okuhelihenge namphila alaviswa nou elinepa nae?

¹¹ Tala okuti Jesus kapopile okuti inkha umwe povalinepi ulinga oundalelapo, wokualavisua una okulihenga. Mongeleka, omukai upondola okutokola okutualako tyelinepa namphila omulume wae alinga oumbalehi. Omokonda yatyi? Omokonda hamwe nkhele umuhole, uhanda okumuevela iya nokulinga ononkhono opo otyinepo tyavo tyikale vali nawa! Tupu, inkha utokola okulihenga iya ahanepwa vali, upondola okukala novitateka vimwe. Mongeleka, oñgeni melitekula iya olie mafuisapo omahando ae okulinga otyinepo tyo poula? Kamelitehela okuti omulike? Oñgeni okulihenga matyikalesa ovana vavo? Okuti kamatyimupuiya vali okulongesa ovana opo vauumbile Jeova? (1 Coríntios 7:14) Tyayandyuluka nawa okuti, una walavisua iya atokola okulihenga, upondola okukala novitateka ovinene.

12, 13. (a) Oityi tyamonekele notyinepo tya Oseia? (b) Omokonda yatyi Oseia aevelele Gomer, iya otyo tyitulongesa-tyi?

¹² Etyi tyaendele nomuuli Oseia tyitulongesa ovipuka ovikuavo konthele yo ñgeni Huku atala otyinepo. Huku wapopilile Oseia opo anepe omukai utiwa o Gomer. Mahi komutwe wandyila, Gomer akala “ekunga” iya akala “novana voukunga.” Oseia na Gomer avakala nomona wike. (Oséias 1:2, 3) Konyima, Gomer akala novana vevali, mahi tyafuile o nomulume omukuavo. Namphila Gomer alingile oumbalehi ovikando ovinyingi, mahi Oseia atualako tyelinepa nae. Katutu-katutu Gomer asipo Oseia iya akala omupika. No ngotyo Oseia emulande vali. (Oséias 3:1, 2) Jeova waundapesa Oseia opo alekese onkhalelo aevela ova Isilayeli tyina ankho vafenda ono huku mbomatutu. Oityi tulilongesila kotyinepo tya Oseia?

¹³ Inkha omuumbili wa Jeova ulinga oumbalehi, omunthu wokualavisua una okulinga etokolo. Jesus walongesa okuti tyina omunthu alaviswa una ehunga liokulihenga nou velinepa nae iya anepe omukuavo. Mahi, katyapengele inkha ou walivisua utokola okuevela mukuavo. Oseia waevelele Gomer iya emupopila okuti kapondola okulala vali nomulume omukuavo. Oseia wakalele omuvo umwe “tyihalala” na Gomer. (Oséias 3:3, okatoi) Mahi mokueenda kuomuvo, Oseia na Gomer avahonyo vali. Nongeleka oyo, Huku ankho ukahi nokulekesa okuti wafuapo opo aevele ova Isilayeli, iya avatualako vali okukala omapanga ae. (Oséias 1:11; 3:3-5) Otyo tyitulongesa-tyi konthele yotyinepo? Inkha omunthu wokualavisua utavela okulala vali nou wemulavisa,  opo ngotyo tyilekesa okuti wemuevela. (1 Coríntios 7:3, 5) Moluotyo, vetupu vali ehunga liokulihenga. Konyima yotyo, omulume nomukai vena okulinga ononkhono mbokupameka oupanga wavo, nokulikuatesako okutala otyinepo ngetyi Jeova etyitala.

14. Ngetyi tyapopia 1 Coríntios 7:10, 11, oityi tyipondola okumoneka motyinepo?

¹⁴ Ovakristau votyotyili vena okuhumba otyinepo nga Jeova na Jesus. Mahi vamwe hatyoko valinga mokonda atuho tuvakuankhali. (Romanos 7:18-23) Ngotyo, katupondola okuhuva okunoñgonoka okuti vamwe po Ovakristau vo tete navo vali novitateka motyinepo. Paulu wahoneka okuti: “Omukai eheliyapuke nomulume wae.” Mahi pamwe otyo ankho tyimoneka-po. — Tanga 1 Coríntios 7:10, 11.

15, 16. (a) Olusoke patyi ovalinepi vena okukala nalo tyina vena ovitateka motyinepo, iya omokonda yatyi? (b) Oñgeni vana velinepa nomunthu uhaumbila Jeova vena okuendela monondonga ombo?

¹⁵ Paulu kapopile ovipuka vituala ovalinepi kokuliyapuka. Mahi tutyii okuti otyitateka tyituala omukai kokuliyapuka nomulume wae, haumbalehi. Mokonda inkha omulume walinga oumbalehi, opo omukai una ehunga liokulihenga. Paulu wahoneka okuti omukai weliyapuka nomulume wae una “okutualako tyihanepwa; inkha hatyo akondoke vali komulume wae.” Otyo tyilekesa okuti ku Huku nkhele velinepa. Paulu wapopia okuti kese otyitateka ovalinepi valambela, inkha puvo petupu ou walinga oumbalehi, vena okulinga ononkhono mbokutetulula ovitateka opo veliwane vali. Tupu vapondola okuita ekuateso kovakulu vewaneno. Ovakulu vewaneno kamavapopi olie wapengesa, mahi maveveavela onondonga mbapolwa mo Mbimbiliya.

¹⁶ Iya inkha omuumbili wa Jeova welinepa nomunthu uhemufende? Tyina vakala novitateka motyinepo, okuti tyitavela veliyapuke? Ngetyi tuelilongesale, Ombimbiliya ipopia okuti oumbalehi oo vala utuala ovalinepi kokulihenga. Mahi, Ombimbiliya kaipopi ovipuka vipondola okutuala ovalinepi kokuliyapuka. Paulu wati: “Omukai wanepua nomulume uhaumbila Huku, mahi omulume wae uhanda okukala nae, kapondola okuyekapo omulume wae.” (1 Coríntios 7:12, 13) Nonthue tuna okuendela monondonga ombo.

17, 18. Omokonda yatyi ovaumbili vamwe va Jeova vatuaileko tyelinepa alo umwe tyina ankho vena ovitateka motyinepo?

¹⁷ Pamwe, “omulume uhaumbila Huku” ulekesa okuti kahande vali “okukala nomukai  wae.” Mongeleka, hamwe uveta omukai wae alo elitehelela okuti omuenyo wae ukahi motyiponga. Hamwe kahande okumutekula ine hamwe umutyilika okufenda Huku. Movitateka ngovio, omukai uumbila Jeova upondola okutokola okuti mokonda omulume wae kahande vali “okukala nae,” hahe vali okuliyapuka. Mahi ovakuavo vatokola okuheliyapuka nomulume wae. Vakoleleya iya valinga ononkhono opo otyinepo tyavo tyikale nawa. Omokonda yatyi vatokolela okutualako?

¹⁸ Inkha ovalinepi vatokola okuliyapuka, no ngotyo nkhele vatualako tyelinepa iya mavakala novitateka tuapopia-le konyima. Apostolu Paulu tupu waavela ehunga ekuavo opo ovalinepi veheliyapuke. Wati: “Omulume uhaumbila Huku wasukuka konthele yomukai wae iya omukai uhaumbila Huku wasukuka konthele yomukuatate; inkha hatyo, ovana venyi ñgeno kavasukukile, mahi pahe vasukuka.” (1 Coríntios 7:14) Onomphange ovanyingi vatokolele okutualako tyelinepa alo umwe tyina ankho vena ovitateka. Etyi ovalume vavo vakala Onombangi mba Jeova, vahambukilwe unene mokonda yononkhono valingile. — Tanga 1 Coríntios 7:16; 1 Pedro 3:1, 2.

19. Omokonda yatyi ovaumbili ovanyingi va Jeova vena ehambu motyinepo?

¹⁹ Jesus waava onondonga konthele yokulihenga iya apostolu Paulu apopi konthele yokuliyapuka. Aveho ankho vahanda ovaumbili va Huku vahumbe otyinepo. Mouye auho, ovaumbili ovanyingi va Huku vena ovinepo vina ehambu. Hamwe mewaneno liove muna ovalinepi vena ehambu, iya waimbuka okuti ovalume vehole ovakai vavo iya ovakai vena onthilo novalume vavo. Ovakuatate ovo nonomphange valekesa nawa okuti tupondola okuhumba otyinepo. Tupu, tuna ehambu mokonda ovakuatate ovanyingi nonomphange vekahi nokulekesa okuti etyi Huku apopia otyili. Wati: “Moluotyo, omulume masipo he na ina, eliwaneka nomukai wae, iya ovo vevali avakala ohitu ike.” — Efésios 5:31, 33.