ATUHO tuesukisa okulipula okuti: ‘Okuti apeho ndyipandula?’ Ombimbiliya yaulile okuti mononthiki mbetu, ovanthu ovanyingi mavakala “vokuhapandula.” (2 Tim. 3:2) Hamwe wii ovanthu vasoka okuti vena vala okulingilwa-ko ovipuka na vakuavo. Mokonda yolusoke olo, kavapandula tyina vamapewa otyipuka tyimwe. Okuti ulitehelela nawa tyina ukala novanthu ngovo?

Mahi Ombimbiliya yati: “Apeho pandulei.” Onthue vaumbili va Siovaa tuesukisa ‘okupandula movipuka aviho.’ (Kolo. 3:15; 1 Tes. 5:18) Tyihe-otyo vala, okupandula tyitukalesa nawa. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Tutalei omahunga amwe.

Ehunga limwe tuesukisila okupandula, omokonda tyitukuatesako okulitehelela nawa. Tyilinge una upandula na una wapandulua, aveho velitehelela nawa. Omokonda yatyi? Mongeleka, tyina vakuenyi vekulingila-ko ovipuka oviwa, omokonda vesuka no ove. Pahe tyina wamasoko kohole vena no ove, oñgeni ukala? Ulitehelela nawa. Otyo tyaendele na Rute. Boasi wemuavelele ovipuka vimwe ankho esukisa. Rute welitehelele nawa mokonda waimbuka okuti naina pena ovanthu vesuka nae. — Rute 2:10-13.

Haunene tuesukisa okupandula Huku. Tutyii okuti pamwe usoka kovipuka ovinyingi Huku ekuavela, ngetyi omikanda, nokulia, nomuvalo, novikuavo vali. (Deut. 8:17, 18; Ovil. 14:17) Mahi katyituuka vala okusoka kovipuka ovio. Tupu tuesukisa okutaindya omuvo wokusokolola konkhalelo Siovaa ehole okutuyamba kumwe na vana tuhole. Inkha usokolola kovipuka oviwa Omutungi wetu ehole okukuavela, momupandula nomutima auho iya mopameka onthumbi yove yokuti tyotyili Siovaa ukuhole unene. — 1 Suau 4:9.

Otyiwa okusokolola kovipuka oviwa Siovaa etuavela. Mahi pena vali otyipuka otyikuavo tuna okulinga. Tuesukisa okupandula Siovaa. (Sal. 100:4, 5) Ovakulu vehole okupopia okuti “okupandula tyiyawisa kehambu liovanthu.”

Ehunga ekuavo tuesukisila okupandula, omokonda tyipameka oupanga. Atuho tuhambukwa unene tyina vakuetu valekesa okuti vetuhole. Ngotyo, tyina mukuetu etulingila-ko otyipuka otyiwa, atumupandula, oupanga wetu upama vali. (Loma 16:3, 4) Tyihe-otyo vala, ovanthu vokupandula tupu vakuatesako vakuavo. Vamona tyina vakuavo vevelingila-ko ovipuka oviwa, iya otyo atyivelundu okuvekondolela. Okukuatesako vakuetu tyituetela ehambu. Iya otyo tyelikuata netyi Sesusi apopile okuti: “Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.” — Ovil. 20:35.

Omulongesi umwe utiwa Robert Emmons welilongesa konthele youwa utundilila kokupandula. Wati: ‘Opo tupandule tuna okuhinangela okuti koulike kulipindwa ekete, otyitoi wenda povanthu. Pamwe matuavela vakuetu ovipuka, iya pamwe ovo mavetuavela.’ Opo tutualeko nomuenyo, tuesukisa okukuatesuako na vakuetu. Mongeleka, vapondola okutuavela okulia, nokutukuatesako tyina tuavela. (1 Kol. 12:21) Omunthu wokukahi nawa, upandula atyiho vakuavo vemulingila. Okuti apeho upandula vakuenyi?

Ehunga ekuavo tuesukisa okupandula, omokonda tyitukuatesako okutala kovipuka oviwa viomuenyo, atuhesuku unene novitateka vietu. Omutima wetu uundapa ngotyinyindo. Omutima wetu upondola okusoka kovipuka vimwe, nokuanya ovipuka ovikuavo, ngetyi otyinyindo tyilinga. Inkha  upandula, omutima wove maukulundu okusoka vali kovipuka oviwa una momuenyo wove, ohasoko unene kovitateka. Omunthu wokupandula, apeho wovola okutala kovipuka oviwa ena. Iya otyo atyimukuatesako okuhambukilwa ovipuka ena, nokupandula apeho. Inkha upandula, matyikupepukila okueendela monondonga mba apositolu Paulu mbati: “Hambukilwei apeho mu Tatekulu.” — Fili. 4:4.

Moimbuka okuti okupandula tyikuatesako okuhasoko unene kovitateka. Okuti tyitavela okupandula mahi otyo wanumana, nokuna onkhi? Ovanthu vokupandula tupu kavesukile unene nokukala nomalumono mokonda vahambukilwa etyi vena. — Fili. 4:12.

Mokonda uumbila Siovaa, ove utyii okuti Satanasi uhanda okutusoyesa novitateka tumona mononthiki mbuno mbonthyulilo. Satanasi uhanda apeho uliyave vala ovitateka viove. Mahi wesukisa okulunguka! Mokonda inkha ukalela vala okusoka kovitateka viove, kumetyivili okukuatesako vakuenyi movilinga viokuivisa. Otyituwa tyokupandula tyiendela kumwe novituwa viovinyango viononkhono mba Huku. Tyimwe povinyango ovio, ehambu liotyotyili lituka kovipuka Huku etuavela, nekolelo tuna momilao viae. — Gal. 5:22, 23.

Ove hamwe utavela ovipuka tuapopia monthele ei konthele yokupandula, mokonda ufenda Siovaa. Mahi tupu tutyii okuti ha apeho tyapepuka okupandula, nokusoka kovipuka oviwa tuna. Mahi uhasoye. Ove upondola okulilongesa okupandula, nokutualako notyituwa otyo. Oityi matyikukuatesako? Ononthiki mbatyo ambuho, taindya omuvo wokusoka kovipuka ove uhanda okupandula. Inkha utualako okulinga ngotyo, ha matyikupepukila okupandula. Ove mohambukwa vali tyipona ovanthu vana vokusoka vala kovitateka viavo. Soka kovipuka Huku, novanthu ovakuavo vehole okukulingila opo vekupameke. Inkha ulinga ngotyo, molitehelela nawa. Alo umwe upondola okuvihoneka. Mongeleka, ononthiki ambuho, honeka ovipuka vivali ine vitatu uhanda okupandula.

Omaovololo amwe, apopia okuti tyina ovanthu vapandula, owongo wavo uundapa monkhalelo yelikalela iya avahimbika okusoka vali kovipuka oviwa vena momuenyo wavo. Otyo otyili! Omunthu wokupandula apeho una ehambu. Ngotyo, soka kovipuka oviwa una, hambukilwa ovipuka oviwa vikumonekela, iya apeho pandula! Uhasoke okuti watokala ovipuka ovio. Mahi “pandula Siovaa mokonda ukahi nawa.” ‘Pandula movipuka aviho.’ — 1 Crô. 16:34; 1 Tes. 5:18.