1-2. (a) Omokonda yatyi Sesusi etulongesila okulinga ehinangelo liononkhia mbae monkhalelo yapepuka? (b) Ovituwa patyi vya Sesusi matulilongesa?

OKUTI uhinangela etyi tyilingwa Pehinangelo liononkhia mba Sesusi Kilisitu? Atuho tuhinangela nawa ovipuka vilingwa Pehinangelo lya Tatekulu. Omokonda yatyi? Omokonda lilingwa monkhalelo yapepuka. Mahi no ngotyo, olio eliongiyo liakolela unene. Hamwe tupondola okulipula okuti: ‘Omokonda yatyi ehinangelo lilingilwa monkhalelo yapepuka?’

² Etyi Sesusi ankho aivisa, wiiwe okuti ulongesa ovipuka viakolela monkhalelo yapepuka okuvinoñgonoka. (Mat. 7:28, 29) Tupu, wetulongesa okuhinangela * ononkhia mbae monkhalelo yapepuka mahi yakolela unene. Pahe matulilongesa konthele yehinangelo, novipuka vimwe Sesusi alingile iya nevi apopile. Tyina tulilongesa matuimbuka okuti Sesusi ankho weliola omutima, wakola omutima iya ankho una ohole. Tupu matulilongesa oñgeni tupondola okumuhetekela.

3. Ngetyi tyipopia Mateusi 26:26-28, oityi tyilekesa okuti Sesusi walingile ehinangelo monkhalelo yapepuka iya ovipuka vivali aundapesa vihangununa-tyi?

³ Etyi Sesusi ahimbika Ehinangelo liononkhia mbae ankho ukahi nono apositolu 11. Waundapesile ovipuka viahupa ko Pasikwa opo alinge ehinangelo monkhalelo yapepuka. (Tanga  Mateusi 26:26-28.) Walingile Ehinangelo nombolo ihena onkhiso novinyu avasa. Sesusi wapopilile ono apositolu mbae okuti ovipuka ovio vivali vihangununa olutu nohonde yae ankho maave opo eveyovole. Tyafuile ono apositolu kavahuvile nonkhalelo yapepuka Sesusi alingile Ehinangelo. Omokonda yatyi?

4. Oñgeni elondolo Sesusi aavele Malata litukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi alingile Ehinangelo monkhalelo yapepuka?

⁴ Tala etyi tyaendelepo etyi Sesusi akatalela-po omapanga ae Lasalu na Malata na Maliya. Etyi vekahi nokuomba-po, Sesusi ahimbika okulongesa. Na Malata ankho opo ekahi, mahi ankho wasukalala nokutelekela Sesusi okulia kukahi nawa. Etyi Sesusi etyiimbuka, akuatesako Malata okunoñgonoka okuti ha apeho tyesukisa okupongiya ovipuka ovinyingi. (Luka 10:40-42) Konyima, etyi ankho kuakambela vala onoola mbumwe opo aipawe, Sesusi aendela muetyi alongesile Malata. Alingi Ehinangelo monkhalelo yapepuka. Otyo tyitulongesa-tyi konthele ya Sesusi?

5. Onkhalelo yapepuka tulinga ehinangelo itulongesa-tyi konthele ya Sesusi iya oñgeni otyo tyelikuata netyi tyipopia Filipu 2:5-8?

⁵ Sesusi ankho weliola omutima, iya wetyilekesile movipuka aviho apopile nevi alingile. Ngotyo, katyituhuvisa okutala okuti motyinthiki tyahulilila tyomuenyo wae pano pohi, walekesile okuti ankho una omutima weliola. (Mat. 11:29) Ankho utyii okuti maave omuenyo wae ngotyilikutila opo ayovole ovanthu iya Siovaa memututilisa akala Ohamba keulu. Mahi no ngotyo, Sesusi kakalele nomalityindailo. Kalingile Ehinangelo liononkhia mbae monkhalelo ipuiya okuinoñgonoka. Wapopilile ovalongwa vae okuti vena okuliongiya like menima opo vahinangele ononkhia mbae monkhalelo yapepuka. (Suau 13:15; 1 Kol. 11:23-25) Onkhalelo yapepuka Sesusi alingile Ehinangelo ilekesa nawa okuti ankho utupu omalityindailo. Iya tuahambukwa unene mokonda Ohamba yetu Sesusi, weliola omutima! — Tanga Filipu 2:5-8.

6. Oñgeni tupondola okuliola omutima nga Sesusi tyina tuvasiwa movitateka?

⁶ Oñgeni tupondola okuliola omutima nga Sesusi? Oputyina tupaka omasuka-suka a vakuetu komutwe. (Fili. 2:3, 4) Tusokei vali kotyinthiki tyahulilila tyomuenyo wae pano pohi. Namphila Sesusi ankho etyii okuti maipawa, mahi  no ngotyo ankho wasukalala unene nono apositolu mbae mokonda ankho utyii okuti matyiveihama unene. Ngotyo, motyinthiki otyo evelongesa, nokuvepameka. (Suau 14:25-31) Sesusi ankho wesuka vali nehambu lya vakuavo tyipona liae muene. Tyotyili, Sesusi wetusila ongeleka ongwa!

7. Oñgeni Sesusi alekesile okuti wakola omutima konyima yetyi alinga Ondalelo ya Tatekulu?

⁷ Konyima yetyi Sesusi alinga Ondalelo ya Tatekulu, alekesa okuti wakola omutima. Oñgeni etyilekesile? Sesusi wetavelele okulinga ehando lya Tate yae namphila ankho etyii okuti matendeleyua iya aipawa. (Mat. 26:65, 66; Luka 22:41, 42.) Wakoleleyile opo ankhimaneke enyina lya Siovaa, nokulekesa okuti wahula koutumini wae, nokuyovola ovanthu opo vana velivela vamone omuenyo. Tupu mokulinga ngotyo, Sesusi ankho ukahi nokupongiya ovalongwa vae mokonda yovipuka mavimoneka komutwe wandyila.

8. (a) Oityi Sesusi apopilile ono apositolu mbae? (b) Konyima yononkhia mba Sesusi, oñgeni ovalongwa vae vemuhetekelele mokukola omutima?

⁸ Tupu, Sesusi walekesile okuti wakola omutima mokonda ankho wasukalala netyi ono apositolu vesukisa, ahatale vala kovipuka ankho mavimumonekela. Etyi Sesusi alekela Sunda, alingi Ehinangelo ankho malikuatesako vana valembulwa opo valinge onthele yomphango omphe. (1 Kol. 10:16, 17) Opo ovalongwa vatualeko okukala ovakuatyili, Sesusi evepopila etyi oe na Tate yae ankho vakevelela kuvo. (Suau 15:12-15) Sesusi apopila ovalongwa vae ovitateka ankho mavakala navio komutwe wandyila. Konyima evelundu opo valandule ongeleka yae ‘yokukola omutima.’ (Suau 16:1-4a, 33)  Momanima omanyingi alandulako, ovalongwa va Sesusi vatuaileko okuhetekela ongeleka yae mokulinga ononkhono mbokukuatesako vakuavo, nokukola omutima. Vatuaileko okulikuatesako movitateka namphila pamwe ankho vamoneswa ononkhumbi. — Heb. 10:33, 34.

9. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuakola omutima nga Sesusi?

⁹ Hono, nonthue tulandula ongeleka ya Sesusi yokukola omutima. Tyesukisa okukola omutima opo tukuateseko ovakuatate vekahi nokumoneswa ononkhumbi mokonda yekolelo liavo. Tupu, pamwe ovakuatate vetu vapakwa movikaleya. Tyina ovipuka ovio vimoneka-po, tuna okulinga atyiho opo tuvekuateseko, okukutikinyamo okuveyakulila. (Fili. 1:14; Heb. 13:19) Onkhalelo onkhuavo yokulekesa okuti tuakola omutima, oputyina tutualako okuivisa “tyihena owoma.” (Ovil. 14:3) Nga Sesusi, nonthue tuatokola okutualako okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba namphila ovanthu pamwe vetuyele iya vetumonesa ononkhumbi. Mahi ovikando vimwe tupondola okuimbuka okuti katuakolele omutima. Oityi tyipondola okutukuatesako?

10. Tyina kuakambela ononthiki mbumwe opo onthiki Yehinangelo ihike-po, oityi tuna okulinga iya omokonda yatyi?

¹⁰ Okusokolola kekevelelo ofeto yeyovo ituavela, matyitukuatesako okupameka omutima wetu. (Suau 3:16; Efe. 1:7) Tyina kuakambela ononthiki mbumwe opo onthiki Yehinangelo ihike-po, pena ovipuka vimwe tupondola okulinga opo tuyawise kolupandu luetu. Mononthiki ombo, tanga ono testu Mbehinangelo iya osokolola kovipuka viaendelepo etyi Sesusi aipawa. Inkha tulinga ngotyo, monthiki yehinangelo  matunoñgonoka vali nawa oityi ombolo novinyu vihangununa iya no ñgeni otyilikutila tya Sesusi tyakolela. Tyina tupandula etyi Siovaa na Sesusi vetulingila iya atunoñgonoka ouwa tupolako, ekevelelo lietu lipama vali, tupu tyitulunda okutualako okukoleleya nomutima wakola alo konthyulilo. — Heb. 12:3.

11-12. Alo apa oityi tuanoñgonoka?

¹¹ Alo apa, tuelilongesa okuti Ehinangelo kalitulongesa vala oñgeni ofeto yeyovo yakolela, mahi tupu litulongesa ovituwa vya Sesusi, ngetyi okuliola omutima, nokukola omutima. Tuahambukwa unene mokonda Omunene-nakwa wetu Sesusi, alo hono utualako novituwa ovio. (Heb. 7:24, 25) Opo tulekese okuti tuapandula nomutima auho, tuna okulinga Ehinangelo ngetyi Sesusi atumine. (Luka 22:19, 20) Onthue tulinga Ehinangelo monthiki yakolela vali yenima, 14 ya Nisan.

¹² Tupu, onkhalelo yapepuka Sesusi alingile Ehinangelo, itulongesa otyituwa otyikuavo tyemulundile okuava omuenyo opo etuyovole. Ankho wiiwe okuti una otyituwa otyo. Otyituwa patyi?

13. Oñgeni Suau 15:9; na 1 Suau 4:8-10 mbupopia ohole Siovaa na Sesusi vena? Iya oñgeni tupola ouwa kohole vena nonthue?

¹³ Movipuka aviho Sesusi alingile, walekesile nawa ohole Siovaa ena nonthue. (Tanga Suau 15:9; 1 Suau 4:8-10.) Tyakolela vali, ohole ya Sesusi yemulundile okuava omuenyo wae opo etuyovole. Tyilinge tuvalembulwa ine ‘tunongi ononkhuavo,’ atuho tupola ouwa kohole Siovaa na Sesusi vena nonthue etyi vetuavela ofeto yeyovo. (Suau 10:16; 1 Suau 2:2) Tupu, soka kovipuka viundapeswa Pehinangelo. Ovipuka ovio vilekesa ohole nonthilo Sesusi ena novalongwa vae. Ñgeni ngotyo?

14. Omonkhalelo patyi Sesusi alekesile okuti uhole ovalongwa vae?

¹⁴ Sesusi walekesile okuti uhole ovalongwa vae ovalembulwa monkhalelo alinga Ehinangelo. Kalingile otyiso tyipuiya okutyilandula mahi walingile eliongiyo liapepuka okulilinga. Mokueenda kuomuvo, ovalongwa vatuaileko okulinga ehinangelo omanima aeho. Iya vamwe ankho valinga Ehinangelo alo umwe tyina ankho veli movikaleya. (Ehol. 2:10) Okuti ngotyo navo valandulile umwe otyitumino tya Sesusi? Enga, vetyilandulile!

15-16. Oñgeni vamwe vetyivila okulinga Ehinangelo alo umwe tyina tyihapepukile?

¹⁵ Tunde potyita tyo tete alo mononthiki mbetu, ovaumbili va Siovaa vehole okulinga ononkhono opo valinge Ehinangelo liononkhia mba Sesusi. Vaovola okufuisapo ovipuka aviho vina okulingwa Pehinangelo okutalela kuevi vevila, iya pamwe ankho katyapepukile. Tala onongeleka mbumwe. Etyi Omukuatate Harold King ankho ekahi mokaleya ko China, waovolele onkhalelo yokulinga Ehinangelo. Waundapesile ovipuka ankho ena opo alinge Ehinangelo. Tupu waovolele okunoñgonoka onthiki Yehinangelo. Etyi onthiki Yehinangelo yehikapo, Omukuatate Harold King aimbi, elikuambela iya alingi elongomona. Otyo atyiho wetyilingile aike.

¹⁶ Tala ongeleka onkhuavo. Onomphange vamwe vapakelwe motyipembe tyononkhuatwa mokueenda Kovilwa vya Vali Viouye Auho, vapakele omuenyo wavo motyiponga opo valinge Ehinangelo. Vetyivilile okulinga Ehinangelo tyaholama mokonda kalipuiya okulilinga. Vapopia okuti: “Tuelisetele elola,  atupake ombolo novinyu motyipundi tyokuliatelela ankho tyikahi pokati ketu. Atutemesa okandiyelo mokonda nolambanda ankho tupondola okumoneka. . . . Atulingi vali omulao ku Tate yetu okuti matuundapesa ononkhono mbetu opo tunkhimaneke enyina liae.” Tyotyili, onomphange ovo ankho vena ekolelo! Iya Sesusi walekesa okuti utuhole unene etyi alinga Ehinangelo monkhalelo yapepuka opo tulilinge apeho, alo umwe tyina tyihapepukile!

17. Omapulo patyi tuna okulipula?

¹⁷ Tyina onthiki Yehinangelo ihika-po, tyakolela tulipule okuti: ‘Oñgeni ndyipondola okukala vali nohole nga Sesusi? Okuti ndyitala vali komasuka-suka ovakuatate vange tyipona ange muene? Ndyihinangela okuti pena ovipuka ovakuatate vange vehevili okulinga, ine ndyikevelela vaviukise apeho?’ Tuhetekelei Sesusi iya atukala “nokankhenda” na vakuetu. — 1 Pet. 3:8.

18-19. (a) Onthumbi patyi tupondola okukala nayo? (b) Oityi watokola okulinga?

¹⁸ Apa katutu kamatutualako vali Okuhinangela ononkhia mba Sesusi Kilisitu. Tyina Sesusi ‘ameya’ mokueenda kuononkhumbi ononene, makaongiya “ovaholovonwa” vae opo vende keulu, iya pomuvo opo matuyekepo okulinga ehinangelo. — 1 Kol. 11:26; Mat. 24:31.

¹⁹ Namphila matuyekepo okulinga Ehinangelo, mahi tuna onthumbi yokuti ovaumbili va Siovaa mavekeivaluka eliongiyo olio mokonda lievelongesa okuti Sesusi weliola omutima, wakola omutima iya uhole unene ovanthu. Pomuvo opo, vokualingaile Ehinangelo mavakalongesa vakuavo konthele yeliongiyo olio liakolela opo navo vapoleko ouwa. Mahi opo tupole ouwa Kehinangelo pahetyino, tuna okutokola okuliola omutima, nokukola omutima, nokukala nohole nga Sesusi. Inkha tulinga ngotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa meketuyamba. — 2 Pet. 1:10, 11.