1. Omokonda yatyi tupopila okuti ovipuka aviho o vya Jeova? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

OVIPUKA aviho o vya Jeova! Oe walinga “eulu, nohi iya novipuka aviho vivasiwa-mo.” (Deuteronômio 10:14; Apocalipse 4:11) Mokonda Jeova watunga ovanthu aveho, atuho tuvanthu vae. (Salmo 100:3) Mahi, mokueenda kuomuvo Jeova waholovona ovanthu vamwe opo vakale ovanthu vae monkhalelo yelikalela.

2. Ngetyi Ombimbiliya ipopia, ovalie ovanthu va Jeova monkhalelo yelikalela?

² Mongeleka, o Salmo 135 yapopia ovaumbili ovakuatyili va Jeova mo Isilayeli yokohale okuti “epingo liae liakolela.” (Salmo 135:4) Tupu, Oseia waulile okuti vamwe ankho vehe va Isilayeli navo ankho mavakala ovanthu va Jeova. (Oséias 2:23) Eulo olio liafuisuapo etyi Jeova ahimbika okuholovona  ovanthu vehe va Isilayeli opo vakatumine na Kristu keulu. (Atos 10:45; Romanos 9:23-26) Ovalembulwa ovo vaihanwa okuti “elongo liasukuka.” Ovo “epingo liakolela” lya Jeova. (1 Pedro 2:9, 10) Iya ovanthu ovakuatyili vena ekevelelo liokukakala nomuenyo uhapu pano pohi? Jeova uveihana okuti “ovanthu vange” tupu “ovaholovonwa vange.”—Isaías 65:22.

3. (a) Ovalie vena oupanga wapama na Jeova? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Hono, “otyiunda otyitutu,” vana mavaende keulu, iya “nonongi ononkhuavo,” vana mavakakala pano pohi, vaumbila kumwe Jeova ngatyina “otyiunda tyike.” (Lucas 12:32; João 10:16) Onthue tuhanda okulesa ku Jeova okuti tuapandula mokonda tuna oupanga wapama nae. Monthele ei, matulilongesa oñgeni tupondola okulekesa okuti tuapandula Jeova mokonda yelao olio.

4. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuapandula Jeova mokonda yokuetuyeka tukale omapanga ae? Oñgeni Jesus nae alingile ngotyo?

⁴ Onthue tulekesa okuti tuapandula Jeova, tyina tulipakula kwe iya atumbatisalwa. Okuhimbikila opo ovanthu aveho vaimbuka okuti tuvanthu va Jeova iya tuafuapo opo tumutavele. (Hebreus 12:9) Na Jesus walingile ngotyo etyi ambatisalwa. Namphila ankho alinga onthele yelongo lielipakula-le ku Jeova, mahi no ngotyo eliave ku Jeova nomutima auho. Ongatyina ankho ati: “Huku yange, ame ndyihambukilwa okulinga ehando liove.”—Salmo 40:7, 8, okatoi.

5, 6. (a) Oityi Jeova apopile etyi Jesus ambatisalwa? (b) Ongeleka patyi ipondola okutukuatesako okunoñgonoka oñgeni Jeova elitehelela tyina tulipakula kwe?

⁵ Oñgeni Jeova elitehelele etyi Jesus ambatisalwa? Ombimbiliya yati: “Etyi Jesus ambatisalwa, atundu momeva. Iya eulu aliikuka, amono ospilitu ya Huku imulaukila ngo pomba. Tupu, keulu akuivala ondaka yati: ‘Ou Omona wange onthyolwe, una ame napanda unene.’” (Mateus 3:16, 17) Namphila Jesus ankho omona wa Huku, Jeova wahambukilwe unene etyi atala okuti Jesus wafuapo opo emuumbile. Hono, Jeova tupu uhambukwa unene tyina tulipakula kwe iya metuyambe mokonda yotyo.—Salmo 149:4.

⁶ Ovipuka aviho o vya Jeova! Oityi vali tupondola okumuavela? Soka komulume umwe una ononthemo onongwa meumbo liae. Onthiki imwe, omona wae apolamo onthemo ike iya emuavela-yo. Omulume oo uhambukwa unene netyi omona wae alinga, namphila ononthemo ambuho o mbae. Otyo tyilekesa okuti omona wae umuhole. Onthemo oyo aavelwa nomona wae, yakolela vali tyipona ononthemo ambuho ena. Tyelifwa notyo, Jeova uhambukwa unene tyina tulipakula kwe nomutima wetu auho.—Êxodo 34:14.

7. Oñgeni Malakia etukuatesako okunoñgonoka onkhalelo Jeova elitehelela tyina tuholovona okumuumbila nomutima auho?

⁷ Tanga Malaquias 3:16. Omokonda yatyi tyakolela ulipakule ku Jeova iya ombatisalwa? Tyotyili, tunde ponthiki omunthu atyitwa, owa Jeova. Mahi soka ehambu Jeova makala nalio inkha utavela opo akale Omutumini wove iya olipakula kwe!  (Provérbios 23:15) Jeova wii vana vemuumbila nomutima auho iya uhoneka omanyina avo “momukanda wehinangelo.”

8, 9. Oityi Jeova akevelela ku vana vahonekwa omanyina avo “momukanda wehinangelo”?

⁸ Inkha tuhanda enyina lietu litualeko okukala “momukanda wehinangelo” wa Jeova, pena otyipuka tyimwe tuna okulinga. Malakia wapopia okuti tuna okukala nonthilo na Jeova, nokusokolola kenyina liae. Inkha tufenda otyipuka otyikuavo, enyina lietu malipolwa momukanda wa Jeova!—Êxodo 32:33; Salmo 69:28.

⁹ Ngotyo, okupopila vala Jeova okuti matulingi ehando liae iya atumbatisalwa, katyituuka. Ovio ovipuka vilingwa vala like momuenyo, mahi okuumbila Jeova, otyipuka tuna okulinga apeho. Ononthiki ambuho, ovipuka tulinga vina okulekesa okuti tutavela ku Jeova.—1 Pedro 4:1, 2.

10. Oñgeni ovanthu vaumbila Jeova velikalela na vana vehemuumbila?

¹⁰ Monthele yokualamba, tuelilongesa okuti Kaim na Salomau nova Isilayeli, ankho vapopia okuti vaumbila Jeova, mahi ankho ha vakuatyili kwe. Onongeleka ombo mbutulongesa okuti katyituuka okupopia vala okuti tufenda Jeova. Tuna okuyala ovipuka ovivi, atupande oviwa. (Romanos 12:9) Jeova wapopile okuti matumono “okuelikalela kukahi pokati komuviuki nondingavivi, no pokati ka una uumbila Huku na una uhemuumbila.”—Malaquias 3:18.

11. Omokonda yatyi ovanthu aveho vena okuimbuka liwa okuti onthue tuumbila vala Jeova?

¹¹ Onthue tupandula unene etyi Jeova etuholovona opo tukale ovanthu vae! Ovanthu vena okuimbuka liwa-liwa okuti tuahula ku Jeova. (Mateus 5:16; 1 Timóteo 4:15) Lipula: ‘Okuti ovanthu vaimbuka okuti ame ndyimukuatyili ku Jeova? Okuti ndyihambukwa tyina ndyipopila ovanthu okuti Ndyimbangi ya Jeova?’ Soka oñgeni Jeova makala inkha tukala nohonyi yokupopila vakuetu okuti tuvanthu vae.—Salmo 119:46; tanga Marcos 8:38.

12, 13. Omokonda yatyi pamwe tyipuiya okuimbuka ovanthu vamwe okuti Onombangi mba Jeova?

¹² Ovakuatate vamwe vahetekela ‘ovanthu vo mouye.’ Mokonda yotyo, velifwa novanthu vahaumbila Jeova. (1 Coríntios 2:12) “Ospilitu youye” ilunda ovanthu okusuka vala nomahando avo muene. (Efésios 2:3) Mongeleka, namphila tupewa onondonga ononyingi, mahi vamwe nkhele vatualako okuvala monkhalelo ihekahi nawa. Vavala ovikutu viatona unene iya vilekesa olutu, alo umwe tyina venda komaliongiyo. Tupu, vamwe vakeyua onohuki monkhalelo ihekahi nawa. (1 Timóteo 2:9, 10) Moluotyo, ovanyingi tyihole okuvepuiya okuimbuka inkha ovanthu ovo Onombangi umwe mba Jeova.—Tiago 4:4.

 ¹³ Pena ononkhalelo ononkhuavo ovakuatate vamwe vahalekesa okuti velikalela nouye. Mongeleka, movipito, vamwe vanyana iya valinga ovipuka Ovakristau vahapondola okulinga. Ovakuavo vapaka omalutalatu avo ine vahoneka ovipuka mo internet vilekesa okuti vasoka ngovanthu vo mouye. Ovanthu ovo, kavakoyeswa novakulu vewaneno mokonda kavalingile onkhali onene, mahi ongeleka yavo ombi ipondola okuhongiliya ovakuatate no nomphange vekahi nokulinga ononkhono mbokukala tyelikalela nouye.—Tanga 1 Pedro 2:11, 12.

14. Oityi tuna okulinga opo tuyakulile oupanga wetu na Jeova?

¹⁴ Ovipuka aviho mouye vialingwa opo vituhindile okusuka vali “nepeleyo liolutu, nepeleyo liomaiho, nokulimphanda mokonda yomalumono omunthu ena.” (1 João 2:16) Onthue tuelikalela unene mokonda tuvanthu va Jeova. “Tuanya ovivi nomahando ouye,” iya “tukala nonondunge onongwa, nouviuki, nonthilo na Huku pokati kouye uno.” (Tito 2:12) Omuenyo wetu auho, okukutikinyamo onkhalelo tupopia, tulia, tunwa, nokuvala iya nokuundapa vina okulekesa nawa kovanthu aveho okuti tuvanthu va Jeova.—Tanga 1 Coríntios 10:31, 32.

15. Omokonda yatyi tuna okutekula ovakuatate vetu nohole?

¹⁵ Tulekesa okuti oupanga wetu na Jeova wakolela unene ku onthue monkhalelo tutekula ovakuatate vetu no nomphange. Ovakuatate vetu, navo ovanthu va Jeova ngonthue. Inkha tuhinangela otyipuka  otyo, apeho matuvetekula nohole. (1 Tessalonicenses 5:15) Omokonda yatyi otyo tyakolela? Jesus wapopilile ovalongwa vae okuti: “Ovanthu aveho mavaimbuka okuti muvalongwa vange, inkha mukala nohole pokati kenyi.”—João 13:35.

16. Oityi tulilongesila Kovitumino Viapelwe Moisesi konthele yohole Jeova ena novanthu vae?

¹⁶ Ongeleka ivasiwa Movitumino Viapelwe Moisesi, ipondola okutukuatesako okunoñgonoka oñgeni tuna okutekula vakuetu mewaneno. Mondyuo ya Huku, ankho muna ovityuma viundapeswa vala mefendelo. Ovitumino ankho vipopia okuti ova Levita, ovo vala vena okuundapesa ovityuma ovio iya una uhalandula onondonga ombo ankho una okuipawa. (Números 1:50, 51) Inkha Jeova ankho usuka nonkhalelo ovityuma ovio viundapeswa mefendelo liae, naina hono usuka vali unene nonkhalelo tutekula ovakuatate vetu velipakula iya ovakuatyili kwe! Jeova wetulekesa oñgeni tuakolela unene kwe etyi ati: “Una ukuata ku onwe, ukahi nokutoma meiho liange.”—Zacarias 2:8.

17. Oityi Jeova ‘atala nawa’?

¹⁷ Malakia wapopile okuti Jeova “utala nawa iya utehelela” onkhalelo ovanthu vae vatekula vakuavo. (Malaquias 3:16) Jeova “wii ovanthu vae.” (2 Timóteo 2:19) Jeova wii nawa ovipuka tulinga nevi tupopia. (Hebreus 4:13) Tyina tutekula nawa ovakuatate vetu no nomphange, Jeova utyimona. Tupu, tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova uhambukwa tyina tutambula nawa ovaenda, tuna otyali, na tyina tuevela vakuetu.—Hebreus 13:16; 1 Pedro 4:8, 9.

18. Oñgeni tupondola okupandula Jeova mokonda yokuetuholovona opo tukale ovanthu vae?

¹⁸ Onthue tuhanda okulekesa ku Jeova okuti tuapandula unene mokonda tuvanthu vae. Tutyii okuti okuelipakula ku Jeova, etokolo liakolela vali tualinga. Namphila tukahi “pokati kovanthu onondingavivi,” no ngotyo tupondola “okukala tyihavelwa onombei, nokuasukuka” iya “atuliaima ngotyimimi mouye” uno. (Filipenses 2:15) Onthue tuatokola okulityilika okulinga ovipuka Jeova eyele. (Tiago 4:7) Tupu, tuna ohole nonthilo novakuatate vetu no nomphange mokonda navo ovanthu va Jeova.—Romanos 12:10.

19. Oñgeni Jeova ayamba ovanthu vae?

¹⁹ Ombimbiliya itulaa okuti: “Jeova kamayekepo ovanthu vae.” (Salmo 94:14) Omulao oo utupameka unene. Katyesukisile otyitateka matyimoneka, Jeova metukuatesako. Alo umwe inkha tunkhia, no ngotyo kametulimbwa. (Romanos 8:38, 39) “Inkha tuna omuenyo, tukahiko pala Jeova, inkha tunkhia, tunkhila Jeova. Moluotyo, tyilinge tuna omuenyo ine tunkhia, onthue tuvanthu va Jeova.” (Romanos 14:8) Tukevelela nehambu omuvo Jeova makatutilisa ovaumbili vae ovakuatyili. (Mateus 22:32) Alo umwe pahetyino Tate yetu utuavela ovipuka oviwa. Ngetyi Ombimbiliya ipopia, “lina ehambu elongo lya Jeova Huku, ovanthu aholovona opo vakale epingo liae.”—Salmo 33:12.