1-2. (a) Ngetyi tyipopia Mateusi 28:18-20, otyipi otyilinga tyewaneno lyo Vakilisitau? (b) Omapulo patyi matulilongesa monthele ei?

ETYI Sesusi atutiliswa, apopila ovalongwa vae opo vekelivase komphunda. Tyafuile ono apositolu velipulile oityi Sesusi ankho ahanda okutomphola navo. (Mat. 28:16) Hamwe oyo, oyo onthiki Sesusi “amonekela ovakuatate valamba po 500 motyikando tyike vala.” (1 Kol. 15:6) Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia novalongwa vae? Ankho uhanda okuveavela otyilinga tyimwe tyakolela unene. Wati: “Endei, kalongesei ovanthu vomalongo aeho opo vakale ovalongwa.” — Tanga Mateusi 28:18-20.

² Ovalongwa vokueivile onondaka ombo mba Sesusi, ovo valingile onthele yewaneno lyo tete lyo Vakilisitau potyita tyo tete. Otyilinga tyakolela vali tyewaneno olio, ankho okuyawisa kovalongwa va Kilisitu. * Hono, mouye auho muna omawaneno omanyingi, iya tupu ena otyilinga tyokulinga ovalongwa. Monthele ei, matulilongesa omapulo ekuana: Omokonda yatyi okulinga ovalongwa tyakolela unene? Oityi tuesukisa okulinga opo tulinge ovalongwa? Okuti ovaumbili aveho va Siovaa vapondola okukuatesako okulinga ovalongwa? Iya omokonda yatyi tuesukisila okupwa-elundo tyina tulinga ovalongwa?

3. Ngetyi tyipopia Suau 14:6 no 17:3, omokonda yatyi okulinga ovalongwa tyakolela unene?

³ Omokonda yatyi okulinga ovalongwa tyakolela unene? Omokonda opo omunthu akale epanga lya Huku, tete wesukisa okukala omulongwa wa Sesusi. Tupu, vana vetavela okukala ovalongwa va Kilisitu vena omuenyo ukahi nawa pahetyino iya vena ekevelelo liokukakala nomuenyo uhapu komutwe wandyila. (Tanga Suau 14:6; 17:3.) Sesusi wetuavela otyilinga tyakolela unene mahi otyo katyilekesa okuti tukahi atuike. Apositolu Paulu wapopile konthele yae muene nomapanga ae okuti: “[Onthue] tuundapela kumwe na Huku.” (1 Kol. 3:9) Otyilinga tyokulinga ovalongwa, elao limwe enene Siovaa na Sesusi vaavela ovanthu ovakuankhali!

4. Oityi tulilongesila ku etyi tyaendele na Ivan na Matilde?

⁴ Otyilinga tyokulinga ovalongwa tyipondola okutuetela ehambu. Tala ongeleka imwe yovalinepi vakala ko Colombia vatiwa o Ivan na Matilde. Vaivisile omukuendye umwe utiwa o Davier. Iya Davier evepopila okuti: “Ame ndyihanda umwe okupiluluka, mahi hityivili.” Davier ankho ulwa ovilwa viokuliveta nonosoko, ankho usipa epangwe iya ankho unwa unene. Tupu Davier ankho ukala nomuhikuena wae utiwa o Erika, mahi ankho kavelinepele ku kaputu. Ivan wapopia okuti: “Atuhimbika okukemutalelapo keumbo liavo. Eumbo liavo ankho likala kokule iya opo tuhikeko, ankho tuenda nomisikaleta ngwe omatapalo ankho ena onthata. Etyi omuhikuena wa Davier aimbuka okuti ankho ukahi nokupiluluka, nae ahimbika okulilongesa.” Mokueenda kuomuvo, Davier ayekepo okusipa, nokunwa, nokulwa. Tupu avekelihonekesa. Matilde wapopia okuti: “Etyi Davier na Erika vambatisalwa mo 2016, atuhinangela ovikando vimwe Davier apopile okuti ankho uhanda okupiluluka mahi ankho ketyivili. Atuhambukwa unene atutokesa ononkhuka.” Tyayandyuluka nawa okuti okukuatesako vakuetu okukala ovalongwa va Sesusi Kilisitu, tyituetela ehambu.

5. Otyipi otyipuka tyo tete tuesukisa okulinga tyina tulinga ovalongwa?

⁵ Otyipuka tyo tete tuesukisa okulinga opo tulinge ovalongwa, okuovola vana vena omutima omuwa. (Mat. 10:11) Tyina tuivisa ovanthu aveho tuvasa, ngotyo tukahi nokulekesa okuti Tunombangi mba Siovaa. Iya tyina tutavela otyitumino tya Sesusi tyokuivisa, tulekesa okuti Tuvakilisitau vo tyotyili.

6. Oityi tuesukisa okulinga opo ovanthu movilinga viokuivisa vetutehelele?

⁶ Ovanthu vamwe tuvasa vahanda umwe okunoñgonoka otyili tyo Mbimbiliya, mahi o vakuavo ponthyimbi ngoti kavesukile-ale. Tyina tuvasa ovanthu ngovo, tuesukisa okuvelunda okulilongesa Ombimbiliya. Opo tukuateseko ovanthu movilinga viokuivisa, tuna okulipongiya nawa. Holovona ovipuka usoka okuti ovanthu movasi mavesuku navio. Konyima olilongesa oñgeni mohimbika etompho.

7. Oñgeni upondola okuhimbika etompho nomunthu? Kuove, omokonda yatyi otyiwa okutehelela nawa tyina ovanthu vapopia atukala nonthilo netyi vasoka?

⁷ Mongeleka, upondola okupopila omunthu uvasa okuti: “Pena etyi ndyihanda okukupula. Ovitateka ovinyingi onthue tuna hono, vakuetu mouye auho navo vena-vyo. Okuti tuesukisa omunthu utumina ouye auho opo amaneko ovitateka viovanthu?” Konyima upondola okumutangela-po Daniel 2:44. Ine upondola okuhimbika monkhalelo onkhuavo.  Upondola okupula omunthu okuti: “Kuove, oñgeni tupondola okulongesa ovana opo vekule nonondunge?” Pahe omutangela-po Deuteronômio 6:6, 7. Tyina uholovona otyipuka mokapopia movilinga viokuivisa, tete soka nawa kovanthu moketyipopila. Soka oñgeni omuenyo wavo maukala inkha vanoñgonoka etyi Ombimbiliya tyili-tyili ilongesa. Tyina upopia navo, otyiwa okuvetehelela nawa okala nonthilo netyi vasoka. Inkha ulinga ngotyo movenoñgonoka vali nawa iya navo mavahande okukutehelela.

8. Omokonda yatyi tuesukisila okutualako okutalelapo ovanthu?

⁸ Tyina omunthu nkhele ehenetavele okulilongesa Ombimbiliya, pamwe mosukisa okukemutalelapo ovikando ovinyingi. Omokonda yatyi? Tyimweomokonda tyina tukemutalela-po, pamwe kamatumuvasi meumbo. Tupu pamwe matusukisa okukemutalelapo ovikando ovinyingi alo omunthu etuyumba onthumbi. Hinangela okuti omuti wesukisa okutapelelwa opo ukule. Tupu, omunthu wokuesuka notyili, mayawisa vala ohole ena na Siovaa na Sesusi inkha tutualako okupopia nae konthele Yombimbiliya.

9-10. Omokonda yatyi tupopila okuti ovaumbili aveho va Siovaa vekahi nokukuatesako okuvasa ovanthu vokuna omutima omuwa?

⁹ Kese omuumbili wa Siovaa ukahi nokukuatesako okuvasa ovanthu vena omutima omuwa. Tupondola okueleka otyilinga etyi notyilinga tyokuovola omona wavomba. Ñgeni ngotyo? Tala etyi tyaendelepo etyi omona umwe womanima etatu avomba. Ovanthu 500 aveliave opo vaovole omona. Omona ahamoneka mokueenda kuo noola 20, mahi konyima umwe puvo emuvasi mepia. Omunthu wokuemuvasa ehetavela okuhilivikwa.  Wati: “Omona nemuvasa vala mokonda atuho tuaundapela kumwe.”

¹⁰ Ovanthu ovanyingi velitehelela ngomona oo. Vekahi ngatyina vavomba. Vetupu ekevelelo, mahi vahanda okukuatesuako. (Efe. 2:12) Ovaivisi valamba po nomiliau 8 vekahi nokuundapela kumwe opo vavase ovanthu vokuesuka. Hamwe kukahi nokuvasa omunthu uhanda okulilongesa Ombimbiliya. Mahi hamwe vakuenyi mewaneno lienyi vena ovalongwa vahanda okunoñgonoka otyili. Tyina omukuatate ine omphange akuatesako omunthu umwe okukala omulongwa wa Kilisitu, ovaivisi aveho vena ehunga liokuhambukwa.

11. Oñgeni upondola okukuatesako okulinga ovalongwa namphila uhena omulongwa wo Mbimbiliya?

¹¹ Hamwe pahetyino ñgana utupu omulongwa wo Mbimbiliya. Mahi no ngotyo upondola okukuatesako okulinga ovalongwa. Ñgeni ngotyo? Mongeleka, tyina wamamono omunthu omupe weya keliongiyo upondola okukemuliepesa omukuatesako okulitehelela nawa. Mokulinga ngotyo, ukahi nokukuatesako omunthu oo okuimbuka okuti Tuvakilisitau vo tyotyili mokonda tuna ohole pokati ketu. (Suau 13:34, 35) Alo umwe tyina waava omakumbululo ahasete momaliongiyo, ukahi nokukuatesako ovape okulilongesa okupopila vakuavo etyi vetavela. Tupu upondola okuenda movilinga viokuivisa nomuivisi omupe opo umukuateseko okuundapesa nawa Ombimbiliya tyina alongesa ovanthu. Tyina ulinga ngotyo, ukahi nokumukuatesako okuhetekela Sesusi Kilisitu. — Luka 10:25-28.

12. Okuti tuesukisa okulongeswa unene kosikola opo tulinge ovalongwa? Popia ongeleka.

¹² Katupondola okusoka okuti tuesukisa okulongeswa unene kosikola opo tulinge ovalongwa. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Tala ongeleka ya Faustina ukala ko Bolivia. Etyi ahimbika okulilongesa Ombimbiliya, ankho ketyivili okutanga. Mahi pahe utyivila okutanga katutu. Tupu wambatisalua iya utyihole tyokulongesa vakuavo Ombimbiliya. Onosimanu ambuho ulongesa Ombimbiliya ovanthu vetano. Namphila Faustina ehetyivili okutanga nawa ngo valongwa vae, mahi no ngotyo wakuatesako-ale ovalongwa epandu okumbatisalwa. — Luka 10:21.

13. Namphila tuna ovilinga ovinyingi, ouwa patyi tupolako tyina tukuatesako ovanthu okukala ovalongwa?

¹³ Ovakuatate ovanyingi vena ovilinga ovinyingi. Mahi no ngotyo vataindya omuvo wokukalongesa ovanthu Ombimbiliya. Iya okulinga ngotyo tyiveetela ehambu. Tala ongeleka ya Melanie. Ukala kepunda-umbo limwe etutu lyo ko Alaska, iya ankho utekula aike omona wae womukainthu una omanima etyinana, na tate yae uvela. Tupu ankho uundapa ononthiki ambuho mbosimanu. Melanie ankho oe  vala Ombangi ya Siovaa mepunda-umbo liae. Ankho ulikuambela okuita ononkhono opo akaivise namphila ankho kutenda unene, mokonda ankho uhanda okuvasa omunthu uhanda okulilongesa Ombimbiliya. Nthiki imwe avelivasi nomuhikuena umwe utiwa o Sara. Sara wahambukilwe unene etyi anoñgonoka okuti Huku una enyina. Pakala vala katutu Sara ehimbika okulilongesa Ombimbiliya. Melanie wapopia okuti onosimanu ambuho tyina tyiti Mutano kongulohi ankho uponwa unene, mahi no ngotyo ankho wenda nomona wae okukalongesa Sara Ombimbiliya. Wayawisako okuti: “Ankho tutyihole tyokuovolola omakumbululo omapulo Sara etulinga iya tuahambukilwe okutala okuti katutu-katutu Sara ankho ukahi nokukala epanga lya Siovaa.” Sara atualako okulilongesa, atundu mongeleya yae iya ambatisalwa.

14. (a) Oñgeni otyilinga tyokulinga ovalongwa tyelifwa notyilinga tyokufwa ombisi? (b) Oityi ulilongesila konondaka mba apositolu Paulu mbukahi mu 2 Timotiu 4:1, 2?

¹⁴ Inkha nkhele kunevase omunthu uhanda okukala omulongwa, uhasoye. Hinangela okuti Sesusi waeleka otyilinga tyokulinga ovalongwa no tyokufwa ombisi. Pamwe omunthu wokufua ombisi ukala omuvo omunyingi otyo ahakuate. Haunene vafwa ombisi kounthiki no kombimba, iya pamwe vakafwa kokule. (Luka 5:5) Ngo vafwi vombisi, ovaivisi vamwe vakala onoola ononyingi nokuovola ovanthu vesuka. Veveovola momuvo welikalaila no ponomphangu mbelikalaila. Omokonda yatyi? Omokonda vahanda okuvasa ovanthu ovanyingi. Ovaivisi vokuundapa ngotyo, vayambwa  tyina vavasa ovanthu vahanda okunoñgonoka otyili. Okuti upondola okulinga ononkhono mbokuivisa mo noola wii okuti upondola okuvasa ovanthu ovanyingi? Okuti upondola okukaivisa pana pavasiwa ovanthu ovanyingi? — Tanga 2 Timotiu 4:1, 2.

15. Omokonda yatyi tuesukisila okupwa-elundo tyina tulongesa omunthu Ombimbiliya?

¹⁵ Omokonda yatyi tuesukisila okupwa-elundo tyina tulongesa omunthu Ombimbiliya? Ehunga limwe omokonda onthue katupondola vala okukuatesako omulongwa okunoñgonoka, nokupanda etyi Ombimbiliya ilongesa. Mahi tupu tuna okumukuatesako okukala nohole na Hekulu yo Mbimbiliya, Siovaa. Tuna okumulongesa ovipuka vivali: Tete, oityi Sesusi ahandela ovalongwa vae. Vali, oñgeni Ovakilisitau vo tyotyili vena okutyinda omuenyo wavo. Putyina omulongwa alinga ononkhono mbokuendela muetyi elilongesa, tuesukisa okupwa-elundo nae atumukuatesako. Ovalongwa vamwe vapiluluka vala monohanyi mbehehi mahi ovakuavo vakala omuvo omunyingi.

16. Oityi ulilongesila kongeleka ya Raúl?

¹⁶ Omisionaliu umwe ko Peru waimbukile ouwa utundilila kokupwa-elundo novalongwa. Wati: “Tuamanene omikanda vivali nomulongwa wange utiwa o Raúl. Mahi no ngotyo Raúl ankho una ovitateka ovinyingi momuenyo wae. Ombunga yae ankho itupu ehambu, ankho upopia ovipuka viasila iya ovana vae ankho vetupu onthilo nae mokonda yovipuka alinga. Mokonda apeho ankho uya komaliongiyo andyitualako okukemutalelapo kumwe nombunga yae opo ndyivekuateseko. Etyi palamba omanima alamba pu etatu atulivasi nae iya pahe ankho wambatisalua.”

17. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁷ Sesusi wetutuma okuti: ‘Endei . . . kalingei ovalongwa vomalongo aeho.’ Tyina tufuisapo otyilinga otyo, ovikando ovinyingi tulivasa novanthu vasoka monkhalelo yelikalela no yetu. Vamwe puvo kavesukile nongeleya iya ovakuavo kavetavela okuti kouye kuna Huku. Monthele mailandulako matulilongesa oñgeni tupondola okuivisa onondaka onongwa kovanthu ovo.