1. Oityi ova Mbambilonia vahuvilile unene tyina vatala omuuli Ndaniyele?

 PWEETYI oo Ndaniyele vapolwa ko Selusalei avatwalwa ko Mbambilonia koukonde, nkhele opo omuuli Ndaniyele omona vala. Wahula okuti ankho omona vala, mahi ovanene vatyo vo mo Mbambilonia vahuvile tyina vemutala. “Wali omukwendye umwe omuwa okumutala, wehena otyinthembia, omuwa kolupe,” tupu ankho vetyii okuti watunda povanthu ovanene. (1 Sam. 16:7) Otyo atyitwala umwe ova Mbambilonia kokumulongesa nae alinge omunene watyo motyilongo. — Dan. 1:3, 4, 6.

2. Oñgeni Siovaa ankho akala tyina atala Ndaniyele? (Ezequiel 14:14)

² Siovaa ankho uhole Ndaniyele, mahi ha mokonda youwa wae, novilinga ali navio mombala yohamba, omokonda yeetyi Ndaniyele yatyo ankho akoya okulinga. Pweetyi Siovaa apopia ovanthu vamwe ankho ehole oo Nowee na Sombe, ovalume vamwe vali noupanga omuwa nae omanima nomanima, na Ndaniyele emupake-po, mokutala nkhele Ndaniyele ankho omona vala, una vala omanima ekehika 20. (Gên. 5:32; 6:9, 10; Jó 42:16, 17; tanga Ezequiel 14:14.) Siovaa wahumbile Ndaniyele, novipuka ovinyingi alingaile ononthiki ambuho ali nomwenyo. — Dan. 10:11, 19.

3. Oityi matupopi monthele ei?

³ Monthele ei matupopi ovituwa vimwe vivali oviwa Ndaniyele ali navio, viatwaile umwe Siovaa kokumuhumba. Mahi nkhele matupopi tyike-tyike, atutale o ponohika patyi tuna okukala natyo. Pahe haa atutale oñgeni Ndaniyele etyivilile okukala novituwa ovio. Atuvitula, nokupopia oñgeni tupondola okumuhetekela. Namphila onthele ei yalingilwa vala ovana ovatutu, mahi atuho tupondola okulilongesila ku Ndaniyele.

4. Oñgeni Ndaniyele alekesile okuti wakola omutima? Popia-po tyimwe.

⁴ Ovanthu vokwakola omutima pamwe vapondola umwe okutila  owoma, mahi kavayeke-po okulinga etyi tyaviuka. Ndaniyele wali omukwendye umwe wakola omutima. Tala vala ponohika mbumwe tyamonekela umwe nawa. Mo lyo tete, o pweetyi pakala vala omanima evali tundee etyi ova Mbambilonia vahanya-po o Selusalei. Nthiki imwe, ohamba yo Mbambilonia Nambukondonosole, aite ondyoi imwe itilisa owoma, yamwene otyilolo tyimwe otyinene. Aitumu vakaete ovalume aveho ovanongo votyilongo, pati umwe na Ndaniyele, vemupopile ondyoi ata, neetyi ipopia. Okuhetyilingi vala, aveho vaipaiwa umwe. (Dan. 2:3-5) Ndaniyele ankho una umwe okutala etyi malingi liwa-liwa, mokonda ankho papondola umwe okupesekela ovanthu. Ndaniyele aende kohamba “akapopia nayo nkhele ikevele-po katutu na emupotoyolele ondyoi oyo.” (Dan. 2:16) Wesukisile umwe okukola omutima nokuyumba onthumbi mu Huku. Petupu apa papopia okuti pomuvo opo Ndaniyele ankho uhole-ale okupotoyola onondyoi. Akapopia nomapanga ae, ava ova Mbambilonia valukile okuti ovo Sandalake na Mesake na Ambendeneku — “velikwambele vaite ku Huku yo keulu evelinge-vo vala okankhenda motyipuka otyo tyeheiwe.” (Dan. 2:18) Siovaa evepe umwe etyi vaita. Akwatesako umwe Ndaniyele apotoyole ondyoi ya Nambukondonosole. Ndaniyele ngapo umwe ahupila opo, nae nomapanga ae.

5. Opi vali Ndaniyele esukisile okukola omutima?

⁵ Etyi Ndaniyele apotoyola ondyoi yotyilolo, pakalele vala katutu, apatumbuka vali otyipuka otyikwavo tyesukisile umwe akole omutima. Ohamba Nambukondonosole aite vali ondyoi imwe itilisa owoma, ondyoi yomuti omunene. Ndaniyele wakolele umwe omutima apotoyolela ohamba ondyoi oyo, mwati umwe omo mwapopiwa etyi matyilingwa ohamba, omo mupopiwa okuti ohamba maipolwa kovipundi nkhele aikala umwe vala ngootyo tyahatumina. (Dan. 4:25) Ohamba ankho ipondola okusoka okuti, Ndaniyele wahanda okwiityitukila-po, ya otyipuka otyo ankho tyipondola okwipaesa Ndaniyele. Mahi Ndaniyele ahatili owoma akolo umwe omutima, ahangununina ohamba atyiho yamona mondyoi.

6. Mokutala oityi tyakwatesileko Ndaniyele akolo omutima?

⁶ Mokutala oityi umwe tyakwatesileko Ndaniyele alingi omunthu wakola omutima? Pweetyi omona, mokutala watalelele unene kovohe na ina. Ovohe vali ovanthu vetavela ovitumino  Siovaa apele ova Isilayeli vokuna ovana, valongesile omona wavo Ovitumino vya Huku. (Deu. 6:6-9) Ndaniyele ankho wati umwe, oe wii nawa Ovitumino 10, oe wii nawa ovipuka ovikwavo ova Isilayeli vahapondola okulinga, neevi vahapondola okulia. b (Lev. 11:4-8; Dan. 1:8, 11-13) Tupu wanoñgonokele umwe nawa etyi tyaendaile ovanthu va Huku, novipuka vievetumbaukilile tyina ankho vahalandula ovitumino vya Siovaa. (Dan. 9:10, 11) Ovipuka Ndaniyele amwene-mwene, viemupele umwe onthumbi yokuti Siovaa memukwatesako, nonoandyu Mbae mbuna ononkhono ononene mambumukwatesako. — Dan. 2:19-24; 10:12, 18, 19.

7. Oityi vali tyakwatesileko Ndaniyele akolo omutima? (Tala olutalatu.)

⁷ Ndaniyele wali omunthu ulilongesa evi viahonekwa novauli va Huku, umwe povauli ovo, o Selemiya. Pokwelilongesa opo, etyimono umwe okuti omuvo ova Sundaa mavakala koukonde ko Mbambilonia, ankho pahe uhungi kokupwa. (Dan. 9:2) Okutala ovipuka ovinyingi Siovaa apopaile vili nokumoneka, tyemupele vali ononkhono, ayumbu onthumbi mu Siovaa. Ngwe ava vayumba umwe unene onthumbi mu Huku, vetyivila vali okukola omutima. (Tyieleka nomukanda Ova Loma 8:31, 32, 37-39) Otyipuka otyikwavo otyinene vali Ndaniyele alingile, okulikwambela apeho ku Tate yae wo keulu. (Dan. 6:10) Welipopile ononkhali mbae ku Siovaa, apopi umwe atyiho tyili komutima wae. Tupu ankho wiita Siovaa emukwateseko. (Dan. 9:4, 5, 19) Ndaniyele nae wali umwe vala omunthu ngoonthwe, tyokukola omutima katyitilwe-ale natyo. Mahi welilongele-tyo umwe, mokwelilongesa nawa, nokulikwambela, nokuyumba onthumbi mu Siovaa.

8. Oityi twesukisa okulinga opo tukole omutima?

⁸ Oityi twesukisa okulinga opo tukole omutima? Ovo tate pamwe ovanthu umwe vakola omutima, mahi otyo katyipiñganwa. Okukola omutima tyililongwa umwe, ongatyina vala wahanda okulilongesa okwiimba. Otyipuka tyimwe una okulinga, okutehelela umwe nawa kwou uli nokukulongesa, etyi ena nokulinga noove ngatyo ulinga. Nokukola omutima haityo ñgoo, tuna okutalela ku vakwetu vakola omutima, etyi valinga noonthwe ngatyo tulinga. Naina, oityi tulilongesila ku Ndaniyele? Tuna okulinga ngae, okunoñgonoka umwe nawa Ondaka ya Huku. Tuna okulikwata-po na Siovaa, mokupopia nae apeho, atupopi umwe atyiho tyili komutima wetu. Tuna okuyumba onthumbi mu Siovaa, okuyumba-ko umwe onthumbi yokuti apeho metukwatesako. Ine otyo tulinga otyo, tyina twamatumbukilwa neevi viahanda okutendesa onthumbi yetu, matukolo omutima, atwahatili owoma.

9. Oviwa patyi tupola-po tyina tukola omutima?

⁹ Kokukola omutima tupola-ko oviwa ovinyingi. Tala vala etyi tyalingile umwe utiwa o Ben. Ben walongesilwe ko Alemanha pomuvo ovanthu aveho ankho vetavela okuti ovipuka vieya-ko vala avike, vati etyi Ombimbiliya yapopia tyokuti ovipuka viatungwa, hatyiliko. Nthiki imwe mosikola, Ben atiwa endyu utalame komutwe oku upopie oityi utavelela okuti ovipuka vili kouye viatungwa. Ben ahatili owoma, apopi umwe oityi etavelela okuti evi vili kouye viatungwa. Oityi tyatukile-po? Ben wati: “Omulongesi atehelela umwe nawa, akakopiyala omikanda omu napola etyi napopia, eviaavaila aveho tulongeswa navo.” Ya ava Ben alongeswa navo vakalele ñgeni? Wati: “Ovanyingi avatehelela umwe nawa etyi ankho ndyili nokupopia, avati tyevehuvisa unene.” Ngeetyi  twetyimona pu Ben, ovanthu vokukola omutima valingwa onthilo na vakwavo. Vapondola umwe okweeta ovanthu vomutima omuwa no ku Siovaa. Naina, otyiwa umwe tulilonge okukola omutima.

10. Ondaka yatiwa okukakatela ipopia-tyi?

¹⁰ M’ombimbiliya, ondaka yo Hembeleu yatiwa “okukakatela,” “olwembia olunene,” ipopia okuhumba otyipuka, otyikwate-po umwe, haunene ipopiwa pokupopia otyipuka Huku ehole omapanga ae. Ondaka yatyo oyo, tupu ipopia olwembia lukala pokati kovanthu va Huku. (2 Sam. 9:6, 7) Okukakatela mu Huku, tyikula mokweenda kwomuvo. Pahe matutale oñgeni Ndaniyele akakatelele mu Huku ahayeke-ko.

11. Oityi Ndaniyele alingile tyamoneka umwe okuti wakakatelele mu Huku etyi akulupa? (Tala olutalatu lwo kondye.)

¹¹ Ndaniyele watumbaukililwe novipuka ovinyingi, esukisa umwe okukoya ine makakatela mu Siovaa, ine memuyeke-po. Mahi otyipuka tyemulemenene umwe vali, otyetyi amwene pweetyi ena omanima ekehika 90. Pomuvo watyo opo, mo Mbambilonia pahe opo mwanyingilwa nova Mendia nova Pelesa, Ohamba ina nokutumina-ko, o Ndaliu. Ovanene vatyo vo mombala yohamba, ankho veyele Ndaniyele, ankho vetupu onthilo na Huku Ndaniyele afenda. Avalingi omphango yokwipaa Ndaniyele. Avahindila ohamba ipake-ko otyitumino matyitwala umwe Ndaniyele kokukoya ine ukakatela mu Huku yae, ine uhula kohamba. Etyi Ndaniyele ankho ena okulinga tyimoneke umwe okuti pahe wahula kohamba, ulinga umwe ngeetyi tyilinga vakwavo, okutalama kokulikwambela ku Siovaa mononthiki 30. Ndaniyele ehetavela okuyeka-po Siovaa. Otyo atyikemuyumbisa umwe metoto liononkhulika. Mahi Siovaa emuyambe etyi akakatela mwe, emuyovola komulungu wononkhulika. (Dan. 6:12-15, 20-22) Oityi tuna okulinga noonthwe tukakatele umwe mu Siovaa ngeetyi tyalingile Ndaniyele?

12. Oityi tyapele ononkhono Ndaniyele etyivili umwe okukakatela mu Siovaa?

¹² Ngeetyi twapopia-le konyima oku, omunthu ukakatela motyipuka ehole. Ndaniyele wakakatelele vala mu Tate yae wo keulu Siovaa, mokonda ankho umuhole. Mokutala, etyi tyatwaile umwe Ndaniyele kokuhumba ngootyo  Siovaa, okusoka kweetyi Siovaa yatyo ekahi, no kovipuka alinga-linga. (Dan. 9:4) Tupu ankho upandula tyina asoka kovipuka Siovaa emulingila, neevi alingila ovanthu vae. — Dan. 2:20-23; 9:15, 16.

13. (a) Oityi pamwe tyilemena umwe unene kovakwendye novakainthu okukakatela mu Huku? Popia etyi tyalingile Graeme. (Tala olutalatu.) (b) Ngeetyi tyalekesa ovindiu, oñgeni upondola okukumbulula ava vokupula ine Onombangi vahula kwaava vokuti katyapengele ovalume okulala na valume vakwavo?

¹³ Ovakwendye ovanyingi, novakainthu tuna-vo mewaneno onga Ndaniyele umwe, navo veli pokati kovanthu ovanyingi vehena-le onthilo na Siovaa, novitumino viae. Ovanthu vatyo ovo, pamwe veyele umwe ava vati vehole Huku. Vamwe atee vevelinga umwe omukwele, vayeke-po okukakatela mu Siovaa. Tala vala etyi tyalingile umwe utiwa o Graeme ukala ko Austrália. Pweetyi eli mosikola onene, watumbukililwe-po na tyimwe tyemulemenene umwe unene. Nthiki imwe mosikola, omulongesi evepulu oñgeni mavakala ine umwe epanga liavo vehole umwe unene, uveti ame ndyilala na vakwendye vakwetu. Omulongesi ati, aveho vahula kwou upopia ngootyo, vatalame nthele imwe, ava vahahulu kwe, vatalame nthele imwe. Graeme wati: “Aveho tulongeswa navo avakahula vala nthele ike, onthwe atulihulu vala vevali na mukwetu nae Ombangi.” Pahe Graeme atyimulemena umwe okulekesa ine ukakatela mu Siovaa ine wahula ku vakwavo. Wati: “Omuvo watyo auho umwe ñgeno ankho tulongeswa, atyiti vala naava tulongeswa navo, nomulongesi watyo, avetulingi omukwele otyo vetuyola. Ame andyilikwatehila umwe ndyipopie etyi nalongeswa na Huku, andyipopi umwe nomutima watula, tyahiliya vala nawa, mahi nii vala avahanthehela-le.” Oñgeni otyipuka otyo tyakalesile Graeme? Ngwe wati: “Hetyihandele umwe etyi vakwetu vandingile tyokunkhwela, mahi nakalele nawa mokonda nakakatelele mu Siovaa, andyipopi etyi nalongeswa m’Ombimbiliya.” c

14. Oityi matyitukwatesako tutyivile okukakatela mu Siovaa?

¹⁴ Matutyivili vala okukakatela mu Siovaa, tyina tumuhumba umwe nomutima auho ngeetyi tyalingile Ndaniyele. Matuhumbu vali Siovaa, tyina tumunoñgonoka oñgeni ngwe ekahi. Tyimwe tupondola okulinga, okusuka nokunoñgonoka vali nawa ovipuka atunga. (Loma 1:20) Ine wahanda umwe okuhumba vali unene Siovaa, nokumulinga onthilo, tanga ononthele mbuli mo site mbokwati: “Okuti Pena Ou Wevitunga?” otale no novindiu mbatyo. Tupu upondola okutanga ombulusula yokwati: A Vida — Teve um Criador? no yokwati: A Origem da Vida — Cinco Perguntas Que Merecem Resposta. Tala vala etyi omuhikwena umwe Ombangi utiwa o Esther ukala ko Dinamarca apopia tyayemba komikanda ovio. Wati: “Otyipuka omikanda ovio vipopia otyiwa. Kavikupopila okuti una okutavela kweetyi, mahi mwene vikupopila vala otyili, pahe otale etyi una okulinga.” Ben twapopia-le konyima oku wati: “Omikanda ovio vipameka unene onthumbi mu Huku. Etyi vipopia tyindekesa umwe nawa okuti o Huku watunga aviho vina omwenyo.” Ine ulilongesa umwe nawa omikanda ovio, motavela umwe etyi tyapopia Ombimbiliya yati: “Siovaa Huku yetu, ove watokala okupewa omunkhima, nehumbilo, nepondolo, mokonda ove watunga ovipuka aviho.” — Ehol. 4:11. d

15. Oityi vali tuna okulinga tulikwate-po umwe na Siovaa?

¹⁵ Otyipuka otyikwavo tuna okulinga tuhumbe umwe vali unene Siovaa, okulilongesa umwe nawa etyi tyalingile omona wae Sesusi. Omukainthu umwe ukala ko Alemanha utiwa o  Samira, nae otyo alinga. Wati: “Ame nanoñgonoka vala nawa Siovaa, etyi nanoñgonoka nawa Sesusi.” Poututu Samira ankho ketyii nawa ine Siovaa uhole umwe ovanthu, mahi ankho utyii okuti Sesusi uhole ovanthu. Wati: “Ame ndyihole tupu Sesusi omokonda wali omunthu wovanthu, uhole ovana.” Etyi Samira anoñgonoka vali nawa Sesusi, tupu anoñgonoka vali nawa Siovaa, emuhumbu. Omokonda yatyi? Samira wati: “Katutu-katutu andyinoñgonoka okuti naina Sesusi uhetekela vala nawa Tate yae. Etyi tyikahi Sesusi otyo naina tyikahi Siovaa. Tupu andyimono okuti naina Siovaa watumine tupu Sesusi pano pohi, opala umwe ovanthu aveho vanoñgonoke vali nawa Siovaa yatyo.” (Suau 14:9) Ine noove wahanda mulikwate-po vali na Siovaa, hatyiwa utaindye omuvo wokunoñgonoka vali nawa Sesusi? Ine otyo ulinga otyo, mohumbu vali Siovaa, okakatela mwe apeho.

16. Oviwa patyi tupola-po tyina tukakatela mu Huku, no mu vakwetu? (Salmo 18:25; Miquéias 6:8)

¹⁶ Vana velikwata-po umwe na vakwavo aveheliyeke, vakala apeho omapanga. (Rute 1:14-17) Vana vakakatela mu Siovaa, vavasa ovipuka ovinyingi vivekalesa nomutima upumphi. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa yatyo wati kamayeke-po vana vehemuyeke-po. (Tanga Salmo 18:25; Miquéias 6:8.) Hatyiwa otyipuka otyo, Huku wokwatunga ouye auho wahanda okukala noupanga noonthwe? Ngwe tyina tukala noupanga omuwa na Siovaa, natyike tyityivila okuuteya-po, nii vala ovitateka, nii onondyale, nononkhia umwe kambutyivili. (Dan. 12:13; Luka 20:37, 38; Loma 8:38, 39) Naina, otyiwa umwe tuhetekele Ndaniyele, atukakatela apeho mu Siovaa!

17-18. Oityi vali tupondola okulilongehila ku Ndaniyele?

¹⁷ Monthele ei twelilongesa ovituwa vivali Ndaniyele ali navio. Mahi pena vali ovipuka ovikwavo tupondola okulilongehila kwe. Tyimwe, otyetyi Siovaa emupele onondyoi ononyingi, neetyi emupele ounongo wokupotoyola omaulo. Ovipuka ovinyingi apopile, viamoneka-le, ovikwavo vipopia etyi matyikamoneka komutwe oku, matyikamonekela ovanthu vatyo aveho kombanda yeheke.

¹⁸ Monthele ilandula kweei, matukelilongesa ovipuka vimwe vivali Ndaniyele ahonekele. Okuvinoñgonoka nawa, matyitukwatesako atuho, novana novakulu, atulingi ovipuka nonondunge pehepano. Tupu matyitwavela ononkhono, atukala nomutima wakola, atukakatela apeho mu Huku no movipuka umwe vialema matukamona komutwe oku.