1. Oityi Siovaa apopilile Ambalayau tyitupameka omutima?

 NTHIKI imwe, Huku watumine oandyu yae ku Ambalayau imupopile okuti, mahanye-po epunda-umbo lyo Sondoma no lyo Ngomola. Etompho Ambalayau vali nalio noandyu oyo kelilimbilwe. Otyipuka otyo Ambalayau atyimutilisa owoma apulu ati: “Onondingaviwa movehanyena-ko vala kumwe nonondingavivi? . . . Okuti ove Omukoyesi wouye auho kumalingi etyi tyaviuka?” Siovaa apu elundo apopila epanga liae ovipuka vimwe noonthwe hono vitulongesa, vitupameka omutima. Ati: Konondingaviwa kamayame-ko nii vala. — Ehim. 18:​23-33.

2. Oityi tyituyumbisa-ko onthumbi okuti apeho onomphela mba Siovaa mbuviuka, ya umbulingila mokankhenda?

² Oityi tyituyumbisa-ko onthumbi okuti onomphela ambuho mba Siovaa mbuviuka, ya umbukoyesila mokankhenda? Omokonda tutyii okuti, “Siovaa utala mokati komutima” womunthu. (1 Sam. 16:7) Tyili, Siovaa wii nawa “omutima wovanthu aveho.” (1 Oha. 8:39; 1 Ehi. 28:9) Otyipuka otyo otyiwa. Tyilekesa nawa okuti omu Siovaa aendekela onomphela mbae, onthwe katutyivili-ale okutyinoñgonoka. Omutumwa Paulu watuminwe na Huku ahoneke okuti: “Apa paya onomphela mbae kapavahiwa-le!” — Loma 11:33.

3-4. Otyityi tupondola okulipula, ya oityi matulilongesa monthele ei? (Swau 5:​28, 29)

³ Pamwe tupondola okulipula ovipuka vimwe ngeevi viapulile Ambalayau. Tupondola okulipula ñgaa: Okuti ovanthu vokwaipaelwe mo Sondoma nomo Ngomola vapondola okukatutiliswa,  avakala ponondingavivi mambukatutiliswa mbapopiwa momukanda Ovilinga 24:15?

⁴ Nkhele matupopi vali kapii etyi onthwe twii tyiyemba ketutilo. Momanima omu, tyapotoyolwa nawa ovalie vatiwa “mavakatutila vakamone omwenyo,” ya ovalie vatiwa “mavakatutila avaongelwa omphela.” a (Tanga Swau 5:​28, 29.) Etyi twapopililwe, tyetutwala kokupilulula enoñgonoko ankho tuna-lio liyemba ketutilo. Otyo matyipopiwa nawa monthele ei no mweei ilandula kweei. Pokupopia okuviukisa kwa Siovaa monomphela mbae, nkhele matupopi etyi twehei, neetyi twii.

ETYI TWEHEI

5. Oityi omikanda vietu ankho vipopia tyiyemba kwaava vaipaelwe mo Sondoma nomo Ngomola?

⁵ Omikanda vietu vihole okupopia etyi tyilingwa ava vatiwa onondingavivi komaiho a Siovaa. Ankho tupopia okuti ovanthu ngo vomo Sondoma nomo Ngomola, ovo kavakatutiliswa vali. Mahi pahe etyi twelikwambela atulilongesa umwe nawa otyipuka otyo, twetyimona okuti katupondola okutyipopia ngoti tutyii umwe nawa. Omokonda yatyi?

6. Ovalie vamwe vapopiwa m’Ombimbiliya onondingavivi Siovaa ahanyene-ko? Ya oityi onthwe twehei?

⁶ Nkhele tala otyityi tupopila ngootyo. Ombimbiliya yapopia ovanthu ovanyingi Siovaa ahanyene-ko. Vamwe ovava vankhililile Mombila Onene pononthiki mba Nowee, nomafwalali ova Asilia ena 185.000, aipaelwe noandyu ya Siovaa motyinthiki tyike vala, no vokwali motyilongo tyo Kanaa vahanyenwe-ko nova Isilayeli. Mahi ova Isilayeli vevehanyene-ko tupu o Siovaa wevetumine. (Ehim. 7:23; Epal. 7:​1-3; Isa. 37:​36, 37) Okuti ovanthu ovo aveho vaipaelwe-ipaelwe ngootyo Ombimbiliya yapopia okuti Siovaa wevetahela umwe kehanyauno lya apeho kamavakatutiliswa vali? Au kayetyipopile. Oityi tutila kayetyipopile?

7. Oityi onthwe twehei tyiyemba kwaava vankhilile Mombila Onene no vokwaipaelwe mo Kanaa? (Tala olutalatu lwo kondye.)

⁷ Onthwe katutyii oñgeni Siovaa ankho atala munthu na munthu pwoovo vokwaipaelwe. Tupu katutyii ine ovo vokwaipaelwe vali nomphitilo yokunoñgonoka Siovaa, velivele. Ombimbiliya pokwapopia pomuvo Wombila Onene yati, Nowee “wapopile movanthu etyi tyaviuka.” (2 Pet. 2:5) Mahi kayapopile ine pweetyi ovo Nowee veli nokutunga owato, waonganekele okambanya kokwivisa ovanthu aveho veli kombanda yeheke, vokwankhilile Mombila Onene. No vokwaipaelwe mo Kanaa tupu katutyii ine aveho onondingavivi vamwene omphitilo yokunoñgonoka Siovaa opo vetyivile okuyeka-po ovivi valinga.

8. Oityi twehei tyiyemba kovanthu vomo Sondoma nomo Ngomola?

⁸ Ya pahe ovanthu vomo Sondoma nomo Ngomola? Mepunda-umbo lyo Sondoma mwali omulume umwe ondingaviwa utiwa o Lote. Pahe okuti waivisile aveho vakala-mo? Katutyii. Ovanthu vana tyili ankho onondingavivi umwe. Mahi okuti ankho vetyivila umwe okupunga otyiwa notyivi? Ombimbiliya pokwapopia ovalume ovanyingi-nyingi veile peumbo lya Lote valale novaenda vae, yati: “Okuhimbikila komona atee komukulu.” (Ehim. 19:4; 2 Pet. 2:7) Mahi pahe tyokuti Siovaa Huku wokankhenda ovanthu vatyo aveho vali mepunda-umbo omo wevetahela umwe kononkhia kamavakatutila vali, otyo onthwe katutyii. Siovaa wapopilile Ambalayau okuti mepunda-umbo omo, nonondingaviwa vala ekwii mutupu. (Ehim. 18:32) Naina ankho onondingavivi umwe, Siovaa evehanye-ko mokonda ankho otyo tyata movipuka valinga. Okuti onthwe tutyivila okutyipopia okuti  petupu nawike makatutiliswa “petutilo liaava vehenondingaviwa?” Au, onthwe otyo katutyivili okutyipopia!

9. Oityi onthwe twehei tyiyemba ku Salomau?

⁹ Ombimbiliya ipopia ovanthu ovanyingi vali onondingaviwa mahi etyi pakala avahimbika okulinga ovivi. Umwe puvo Ohamba Salomau. Walongehilwe umwe nawa ovitumino vya Siavaa, ayambwa unene na Siovaa. Mahi etyi pakala, elipake mokufenda ono huku mbomatutu. Onkhali oyo Salomau alingile yanumanesile unene Siovaa, ayeetela ova Isilayeli, avakala omanima omanyingi tyimona vala ononkhumbi. Ombimbiliya yati Salomau “akapululukwa-po novakwaukulu vae.” Povakwaukulu opo pati umwe Nohamba Ndaviti yahayekele-po okufenda Siovaa. (1 Oha. 11:​5-9, 43; 2 Oha. 23:13) Okuti tyokwakapakelwe vala povakwaukulu vae tyilekesa okuti makatutiliswa? Ombimbiliya kaityipopi. Ovanthu vamwe vapondola okusoka okuti Salomau makatutiliswa mokonda yeetyi tyipopia Ova Loma 6:7 yokwati: “Omunthu okunkhia wayovoka konkhali yae.” Otyo otyili umwe, mahi tupu katyilekesa okuti ovanthu aveho vokwankhia mavakatutiliswa, ngatyina uti mokonda vala vankhia vena okututiliswa. Tyomunthu okututiliswa otyali Huku metulingila vala molwembia lwae. Otyali otyo meketyilingila vala ava ahanda, na vetyivile okumufenda apeho. (Som. 14:​13, 14; Swau 6:44) Okuti Salomau nae makalingwa otyali otyo? Otyo o Siovaa vala utyii, onthwe katutyii. Etyi onthwe twii okuti, etyi Siovaa malingi otyo tyaviuka.

ETYI TWII

10. Siovaa tyimukalesa ñgeni okuhanya-ko ovanthu? (Isekiyele 33:11) (Tala olutalatu.)

¹⁰ Tanga Isekiyele 33:11. Siovaa molwembia lwae wetupopila oñgeni okwongela omphela ovanthu tyimukalesa. Omutumwa Petulu, kononkhono mba Huku wapopile onondaka mbapopilwe-ale nomuuli Isekiyele, ati: “Siovaa . . . kahande nawike eye okuhanywa-ko.” (2 Pet. 3:9) Onondaka ombo mbupameka omutima. Onthwe tutyii okuti Siovaa kalumbana nokuhanya-ko ovanthu, okankhenda ena-ko okanene. Tyina amatale tyata-mo mokulinga omunthu okankhenda, umulinga umwe okankhenda emuhupisa.

11. Ovalie vahamakatutiliswa, ya oityi tutila kamavakatutiliswa?

¹¹ Oityi onthwe twii tyiyemba kovanthu vahamatutiliswa? Ombimbiliya yapopia vala ovanthu vehehi vahamatutiliswa. b Sesusi wapopile onondaka mbulekesa okuti Sunda Isikaliyote kamatutiliswa. (Malu. 14:21; tupu tala Swau 17:12.) Sunda ankho utyii umwe nawa okuti etyi eli nokulinga tyinumanesa Siovaa, Nomona wae Sesusi. (Tala Maluku 3:29.) Sesusi wapopilile omalombe onongeleya ehemutavelele okuti mavankhi, avahakatutiliswa. (Mat. 23:33; tala Swau 19:11) c Omutumwa Paulu wetulondola okuti vokutyitukila-po otyili avehelivele, kamavakatutiliswa. — Hemb. 6:​4-8; 10:29.

12. Popia-po ovipuka vimwe vilekesa okuti Siovaa una okankhenda okanene.

¹² Mahi pahe oityi twii tyiyemba kokankhenda ka Siovaa? Oityi alinga-linga-le tyilekesa okuti “kahande nawike ahanywe-ko?” Tala vala otyipuka Siovaa alingile okankhenda ovanthu vamwe valingile ononkhali ononene. Umwe Ohamba Ndaviti. Ndaviti walingile ononkhali mbumwe ononene, walalele nomukai wa mukwavo, aipaesa omulume watyo. Mahi etyi elivela, Siovaa mokankhenda kae emwevela. (2 Sam. 12:​1-13) Omukwavo Ohamba Manasesi walingile ovivi ovinene  omanima omanyingi. Namphila alingile ovivi ovinene, etyi elivela Siovaa emutale umwe ñgaa, ati watamo mokulingwa okankhenda no mokwevelwa. (2 Ehi. 33:​9-16) Otyipuka otyo Siovaa alingile ovanthu ovo vevali, tyilekesa okuti nga atala ñgaa omunthu watamo mokulingwa okankhenda, umulinga umwe okankhenda. Ovanthu ovo Siovaa mekevetutilisa mokonda vetyimwene okuti ononkhali valinga ononene, avelivele.

13. (a) Otyi Siovaa alingilile okankhenda ova Ninive? (b) Oityi apopile tyiyemba kova Ninive?

¹³ Okankhenda ka Siovaa, tupu twekemonena kweetyi alingile ova Ninive. Wapopilile Sona ati: “Ovivi viavo viehika kwaame.” Mahi etyi velivela, Siovaa molwembia lwae eveevela. Siovaa una okankhenda okanene kahaelekwa-le no kovanthu. Soka etyi Siovaa aevela ova Ninive, Sona anumana. Pahe Siovaa apopila omuuli wae okuti ova Ninive ‘kavei otyiwa notyivi.’ (Sona 1:​1, 2; 3:10; 4:​9-11) Etyi Sesusi eya pano pohi wapopile otyipuka otyo, pokulongesa ovanthu okuti Siovaa uviukisa, una okankhenda. Sesusi wati ova Ninive vokwelivela, “pomphela yovanthu” aveho mavakapindulwa-po. — Mat. 12:41.

14. Etutilo liaava mavaongelwa omphela malikapa ova Ninive omphitilo yokulinga-tyi?

¹⁴ “Opomphela” patyi ova Ninive “mavakapinduka-po?” Sesusi ankho uli nokupopia etutilo liaava “mavakaongelwa omphela.” (Swau 5:29) Ankho ukahi nokupopia omuvo “onondingaviwa nonondingavivi” mavakatutiliswa, Moutumini wae Womanima ena 1000. (Ovil. 24:15) Onondingavivi “mavakatutiliswa vaongelwe omphela.” Otyo tyilekesa okuti tyina ovanthu ovo vamatutiliswa, Siovaa na Sesusi mavakatala ine ovanthu ovo mavalingi etyi mavalongeswa. Ine omunthu umwe omu Ninive watutiliswa ketavela okuya no mefendelo liotyotyili, opo omphela yae maikavitukila kehanyauno. (Isa. 65:20) Mahi aveho vakoya-po okufenda Siovaa avehemuyeke-po, omphela yavo maikavituka nawa, mavakapewa omwenyo wahapu! — Ndan. 12:2.

15. (a) Katupondola okuti vokwahanyenwe-ko mo Sondoma no Ngomola petupu ava mavakatutiliswa mokonda yatyi? (b) Onondaka mbuli mu Sunda 7 mbupopia-tyi? (Tala okakasa kati: “ Oityi Sunda Ankho Ahanda Okupopia?”)

¹⁵ Etyi Sesusi apopia ovanthu vomo Sondoma no vomo Ngomola, watile onthiki yomphela maikevepepukila vali tyipona ava  vehemutavela, vehetavela neevi alongesa. (Mat. 10:​14, 15; 11:​23, 24; Luka 10:12) Onondaka ombo apopia mbulekesa-tyi? Tupondola okuti hamwe Sesusi ankho uli vala nokupopia omuhe. Mahi mokutala hamuhe-ko, mokonda no pweetyi apopia ova Ninive ankho keli-ko nokupopia omuhe. d Ankho uli umwe nokupopia etyi matyikaenda. “Onthiki Yomphela” apopia apa, o ngeei apopia pokwapopia ova Ninive. Ovanthu vomo Sondoma nomo Ngomola, navo ankho valinga ovivi ngo vomo Ninive. Mahi ova Ninive vamwene omphitilo yokulivela. Tupu nkhele soka kweetyi Sesusi apopia tyiyemba kwaava mavakatutiliswa “avakaongelwa omphela.” Pwoovo yatyo pati umwe “naava ankho vokulinga ovivi.” (Swau 5:29) Naina, tyipondola vamwe po vomo Sondoma no Ngomola mavakatutiliswa. Ine vakatutila, matukakala nelao liokuvelongesa etyi tyiyemba ku Siovaa no ku Sesusi Kilisitu!

16. Oityi Siovaa malingi pokutala olie makatutilisa? (Selemiya 17:10)

¹⁶ Tanga Selemiya 17:10. Ovelesikulu oyo ipopia umwe nawa etyi onthwe twii tyiyemba konomphela mba Siovaa. Siovaa apeho utala nawa momitima, “ukonkhenya omalusoko okohi.” Otyo ñgoo makalinga pokukatutilisa ovanthu, “aveho mekevepa etyi tyata mweetyi valinga.” Mati umwe pweetyi tyinumanesa alungulula umwe, mahi pweetyi tyietesa okankhenda alingi umwe okankhenda. Naina katupondola okutala vala ñgaa omunthu, atuti kamakatutiliswa-le. Otyo tutyipopia vala tyina mwene Ombimbiliya yatyo yetyipopia.

‘OMUKOYESI WOUYE AUHO MAKALINGA ETYI TYAVIUKA’

17. Ovanthu vokwanyima-le mavakalingwa ñgeni komutwe oku?

¹⁷ Okutuka apa ovo Andau na Eva velipaka kumwe na Satanasi avehetavela ku Siovaa Huku, ovanthu ovanyingi veli nokunkhia. “Ononkhia ondyale” imwe onene twehevili-ale! (1 Kol. 15:26) Pahe ovo vokwankhia mavakalingwa ñgeni komutwe oku? Ovakwa-Kilisitu  aveho vahayeke-po okufenda Siovaa, vemuhole, mavakatutiliswa. Vamwe vehehi-ale vena 144.000, mavakatutiliswa avakakala nomwenyo wahapu keulu. (Ehol. 14:1) Ovanyingi vatyo mavakatutiliswa “petutilo . . . lionondingaviwa.” Ine vatwalako okufenda Huku momanima ena 1000 Outumini wa Kilisitu, no momuvo ovanthu mavakamakelwa umwe tyokwehulilila, opo mavakapewa omwenyo wahapu. (Ndan. 12:13; Hemb. 12:1) Moutumini womanima ena 1000, ava vatiwa “onondingavivi,” pati umwe naava vahafendele-ale Siovaa “valingaile ovipuka ovivi,” mavakapewa omphitilo yokuyeka-po “ovivi” ankho vakalela vala okulinga, opo vetyivile okufenda Siovaa. (Luka 23:​42, 43) Mahi tupu kuna ovanthu vamwe valingile unene ovivi, mwene vakoyele umwe okuhetavela ku Siovaa no konomphango mbae. Ovo Siovaa wati umwe kamekevetutilisa. — Luka 12:​4, 5.

18-19. (a) Oityi tuyumbila-ko onthumbi okuti etyi Siovaa makalinga vokwankhia otyo umwe tyaviuka? (Isaiya 55:​8, 9) (b) Oityi matulilongesa monthele ilandula kweei?

¹⁸ Onthwe twayumba-ko onthumbi, tutyii okuti onomphela ambuho mba Siovaa mbuviuka. Etyi alinga otyetyi umwe vala tyata-mo. Tupopia ngootyo mokonda Siovaa “Omukoyesi wouye auho,” wati umwe oe wahapengesa, oe omunongo omunene oe tupu una okankhenda. Otyo Ambalayau apopilile okuti Siovaa malingi etyi tyaviuka. Siovaa walongesa nawa Omona wae, pahe emupe otyilinga tyokwongela ovanthu aveho omphela. (Swau 5:22) Tyilinge Siovaa tyilinge Sesusi, aveho vetyivila okutala etyi tyili momutima womunthu. (Mat. 9:4) Naina pokwongela omphela ovanthu vatyo aveho, mavalingi umwe “etyi tyaviuka.”

¹⁹ Tuyumbei-ko onthumbi okuti, aviho Siovaa alinga viaviuka. Tupu otyiwa okunoñgonoka okuti onthwe katwatele-mo mokwongela omphela vakwetu. O Siovaa vala utyivila. (Tanga Isaiya 55:​8, 9.) Naina atyiho tyiyemba konomphela, tutyipakula vala ku Siovaa no Komona wae, Ohamba yatamo iviukisa tupu ina okankhenda nga Tate yae. (Isa. 11:​3, 4) Ya pahe oityi tupopia tyiyemba komphela Huku makaongela ovanthu mononkhumbi ononene? Oityi twehei? Oityi twii? Onthele ilandula kweei maikumbulula omapulo oo.