Ounongo Utukuatesako Okukala Nehambu Mombunga
Otyinepo novana otyiawa tuapewa Nomutungi wetu. Uhanda onombunga mbukale nehambu. Huku wetuavela omukanda umwe utuavela onondongwa tuesukisa opo tukale nehambu mombunga. Tutalei onondongwa mbumwe mbukahi nawa.
Valume, Kalei Nohole Novakai Venyi
“Ovalume vana okukala nohole novakai vavo ngetyi vehole omalutu avo muene. Omulume uhole omukai wae ulihole, mokonda kutupu omunthu, uyele olutu lwae muene mahi ulutekula nokululinga nawa.” — OVA EFESU 5:28, 29.
Omulume oe onkhalamutwe yombunga. (Ova Efesu 5:23) Mahi omulume ukahi nawa, hamukalavi-ko tupu kakuluminya vomeumbo valinge etyi ahanda. Ngwe uhole omukai wae iya ulinga ononkhono opo emuavela okulia nomuvalo, novipuka ovikuavo esukisa. Tupu ulinga atyiho opo ahambukiswe omukai wae, mahi kemukuluminya alinge ovipuka ngetyi ngwe ahanda. (Ova Filipu 2:4) Uhipulula nawa-nawa nomukai wae nokutehelela etyi apopia. Kakala “nonyengo onene” nae ehiki kokumuveta ine okumupopia omapita. — Ova Kolosu 3:19.
Vakai, Kalei Nonthilo Novalume Venyi
“Omukai una okukala nonthilo onene nomulume wae.” — OVA EFESU 5:33.
Tyina omukai alinga onthilo omulume wae, nokutavela ovipuka apopia, ombunga ikala nehambu. Tyina omulume wae amapengesa kemupenye mahi utualako tyapoleya nokumulinga onthilo. (1 Petulu 3:4) Tyina ahanda okupopila omulume wae otyipuka tyimwe tyapenga, woovola omuvo ukahi nawa, iya pokupopia upopia nonthilo. — Eclesiastes 3:7.
Kala Omukuatyili Kuo Muelinepa Nae
“Omulume una . . . okuliwaneka nomukai wae, avakala ohitu ike.” — GÊNESIS 2:24.
Tyina omulume nomukai vamelinepe vakala omapanga omanene. Mahi opo otyinepo tyavo tyitualeko tyapama, vesukisa okutomphola apeho, nokulilingila-ko ovipuka oviwa. Tupu vesukisa okukala ovakuatyili kese umwe na mukuavo, mokuhatuala otyinepo kondye. Okulienda konyima nou muelinepa nae otyivi. Tyilingisa okuheliyumbu vali onthumbi, nokuhanya otyinepo. — Ova Hebeleu 13:4.
Vohe, Longesei Ovana Venyi
‘Longesa omona ondyila yaviuka palae, opo ahayapukemo tyina amakulupa.’ — Provérbios 22:6, Okatoi.
Huku waavela ovohe otyilinga tyokulongesa ovana vavo. Otyo tyakutikinya okuvelongesa oñgeni vena okukala, nokukala ongeleka ongwa kuvo. (Deuteronômio 6:6, 7) Tyina omona amalingi tyimwe tyapenga, ovohe ovanongo kavauhuluka vala nokuveta. Mahi ‘vakanyauka okutehelela, avasete okupopia nokunumana.’ (Tiaku 1:19) Tyina ovohe vamamono okuti, omona wapengesa umwe, vemuviyula noluembia hanokuanumana.
Vana, Tavelei Kovo Tate Yenyi
“Vana, tavelei kovo tate yenyi . . . ‘Humba oho na nyoko.’” — OVA EFESU 6:1, 2.
Ovana vena okutavela kovohe nokukala nonthilo navo. Tyina ovana vahumba ovohe tyihambukiswa tupu nomombunga mukala ombembwa. Ovana vena ovohe vakulupa, valekesa okuti vahumba ovohe tyina vatualako okuvetekula. Otyo tyakutikinya okupindulapo ovitunge viavo ine viaawa, nokuveavela ovilia novipuka ovikuavo. — 1 Timotiu 5:3, 4.