ONONTHIKI ambuho, James, omulume wa Marilyn, uhika meumbo tyaponwa unene. * Onombongo ankho afetwa mbutuuka vala pala okulitekula. Marilyn ankho uhanda okupepukisa omuenyo womulume wae, iya ankho uhanda omona wavo, Jimmy, akale novipuka oviwa ngo viavakuavo alongeswa navo. Tupu ankho uhanda okukuatesako vakuavo mombunga yae, nokupaka nawa onombongo mbumwe. Ovanyingi pomapanga ae ankho vakaundapa kovilongo ovikuavo opo vakale vali nonombongo. Marilyn ankho wasoka okusapo ombunga yae, mahi ankho ketyii inkha tyaviuka umwe okutyilinga. Mokonda yatyi?

1-3. (a) Ovitateka patyi onombunga ononyingi mbuna konthele yonombongo, iya oñgeni vamwe vaovola okuvitetulula? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.) (b) Otyiho patyi ovohe vena konthele yokutekula ovana?

² Marilyn ankho ufenda apeho Jeova kumwe nombunga yae, mahi pahe watila owoma okuyekapo ombunga yae ehole. Nongotyo, asoko okuti, vakuetu vapitale kohale, mahi onombunga mbavo mbumoneka ngoti nkhele mbuna oupanga omuwa na Jeova. Mahi, ankho ulipula oñgeni matekula Jimmy. Okuti ankho metyivili ‘okutekula omona wae montheto no  movitumino via Jeova’ mokuundapesa o Internete?—Efé. 6:4.

³ Marilyn akapula oñgeni apondola okulinga. Omulume wae ankho kahandele aye, mahi apopi okuti kapondola okumutyilika. Ovakulu vewaneno, novakuatate ovakuavo, avemupopila opo ahaye, mahi onomphange vamwe avemupopila okuti upondola okuenda. Vemupopilile okuti: “Inkha uhole ombunga yove, moende. Iya upondola okutualako okuumbila Jeova.” Namphila ankho Marilyn ahahandele, walekela James na Jimmy, akaundapa kotyilongo otyikuavo. Alae okuti: “Himakakalako ehimbwe.”

4. Omokonda yatyi vamwe vailukila? Iya ovikando ovinyingi, olie usala nokutekula ovana vavo?

⁴ Jeova kahande ovaumbili vae vankhie ondyala. Kohale, ovanthu va Jeova vailukilile kovilongo ovikuavo mokonda yondyala. (Sal. 37:25; Pro. 30:8) Opo vahankhie nondyala, ohongoi yombunga Jako, watumine ovana vae ko Egitu opo vakalande okulia. * (Gên. 42:1, 2) Hono, ovanyingi kavailuka vala mokonda yondyala, mahi vailuka opo vakaundape vafete onongele. Ovakuavo hamwe vakala motyilongo tyahepa. Mokonda vahanda okukala ovahona, hamwe vasapo ombunga, availukila kovilongo ovikuavo opo vakaovole onombongo. Ovikando ovinyingi, vasapo ovana vavo ovatutu opo vatekulwe novohe, novakulu vavo, novo ina kulu, ine omapanga. Namphila tyiihama okusapo ombunga, ovanyingi vakaundapa kovilongo ovikuavo vasoka okuti vetupu vali etyi vapondola okulinga.

5, 6. (a) Oityi Jesus alongesa konthele yokukala nehambu nepamo? (b) Jesus walongesile ovalongwa vae velikuambele konthele yatyi? (c) Oñgeni Jeova etuyamba?

⁵ Pononthiki mba Jesus, ovanthu ovanyingi ankho vahepa. Hamwe ankho vasoka okuti inkha vakala nonombongo ononyingi, mavakala vali nehambu, nokuapama. (Mar. 14:7) Mahi, Jesus ankho kahande vayumbe onthumbi movipuka vihakalako ehimbwe. Ankho uhanda vayumbe onthumbi mu Jeova, Ondyivi-ndyivi yomalumono ahapu. Melongomona liae lio Komphunda, Jesus wapopile okuti ehambu liotyotyili nepamo kalituku kovipuka tuna, mahi lituka koupanga wetu na Jeova.

⁶ Melikuambelo alongesile ovalongwa vae, Jesus ketulongesile tulikuambele opo tukale nomuenyo omuwa. Mahi wetulongesa tulikuambele konthele “yombolo yo hono.” Tupu Jesus walongesile ovateheleli vae okuti: “Yekeipo okulipakela omalumono pano pohi. . . . Anthi, pakei omalumono enyi keulu.” (Mat. 6:9, 11, 19, 20) Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova metuyambe ngetyi alaa. Huku ketuyambe vala mokutupanda, mahi tupu utuavela atyiho tuesukisa. Onkhalelo ike vala yokuvasa ehambu, nepamo liotyotyili, okuyumba onthumbi mu Tate yetu woluembia, Jeova, ha monombongo.—Tanga Mateus 6:24, 25, 31-34.

7. (a) Ovalie Jeova aavela otyilinga tyokutekula ovana? (b) Omokonda yatyi ovohe vesukisila okukuatesako ovana vavo?

⁷ ‘Okuovola tete ouviuki wa Huku,’ tyakutikinya okutala otyilinga tyokutekula ombunga ngetyi Jeova etyitala. Mongeleka, Ovitumino Viapelwe Moisesi vituma ovohe valongese ovana vavo okuumbila Jeova. Ovakristau vahanda okuhambukiswa Jeova, navo otyo vena okulinga. (Tanga Deuteronômio 6:6, 7.) Otyilinga otyo, Huku wetyiavela ovohe, havo ina kulu, ine omunthu  omukuavo. Ohamba Salomau wati: “Mona wange, tehelela onondonga mba ho, wahayekepo otyitumino tya nyoko.” (Pro. 1:8) Jeova uhanda ovohe vatekule ovana vavo opo vetyivile okuvelongesa, nokuvehongolela. (Pro. 31:10, 27, 28) Tyina ovana veiva ovohe vatomphola konthele ya Jeova, nokumona okuti vaumbila Jeova ononthiki ambuho, navo mavetyivili okutyilinga.

8, 9. (a) Omapiluluko patyi amonekapo tyina umwe povohe akala kokule nombunga yae? (b) Oñgeni okuhakala kumwe novana tyipondola okunyona ombunga?

⁸ Ovanyingi vasoka okusapo ombunga, vetyii okuti etokolo valinga lipondola okueta ovitateka. Mahi tyipuiya okunoñgonoka oñgeni etokolo olio malikalesa ombunga yove. (Pro. 22:3) * Etyi Marilyn asapo ombunga, pakala vala katutu eihamenwa mokonda yokuasapo ombunga yae. Omulume wae nomona wae, tupu ankho navo veihamenwa. Omona wae Jimmy ankho umupula okuti: “Omokonda yatyi wanthyilapo?” Marilyn wapangele okukakalako vala onohanyi mbehehi, mahi apalambe omanima, etyi amona okuti ombunga yae ikahi nokupiluluka atyimutilisa owoma. Jimmy ankho kekahi vali ngetyi emusile. Ankho pahe kahipulula vali na ina, iya ankho kahande vali okumupopila etyi asoka. Marilyn wati: “Ankho utupu vali ohole naame.”

⁹ Tyina ovohe vahakala kumwe novana, tyipondola okunyona omalusoke avo nonkhalelo vatala etyi tyaviuka netyi tyapenga. * Tyina ovana vakala ehimbwe kokule novohe, tyiveihama vali unene. Marilyn wapopilile Jimmy okuti ankho ukahi nokulinga ononkhono opo emukuateseko. Mahi, ku Jimmy ongatyina ankho ina ehena vali oluembia nae. Ponthyimbi, ankho wanumanena ina mokonda yokuemusapo. Mahi konyima, emunumanena mokonda weya okuvetalelapo. Tyelifwa novana ovanyingi vakala kokule novohe, Jimmy ankho usoka okuti ina katokalele okuhumbwa, nokutavelwa.—Tanga Provérbios 29:15.

¹⁰ Mokonda Marilyn ankho ukahi kokule na Jimmy, ankho utuma onombongo novipuka ovikuavo oviwa. Mahi, aimbuka okuti ankho ukahi nokutuala omona wae nohika. Ankho ukahi nokumulongesa okukala nohole nonombongo tyipona okuhumba ombunga, na Jeova. (Pro. 22:6) Jimmy emupopila okuti: “Weheye vali. Tualako vala okutuma ovipuka oviwa.” Marilyn  ahimbika okuimbuka okuti ankho kapondola okutomphola vala nomona wae kotelefone ine omo Internete. Wati: “Katyitavela okuumbakana omona wove ine okumuhipa ombesu mo Internete tyina akalangalapo.”

¹¹ Marilyn, tupu ankho ukahi nokunyona oupanga wae na Jeova, nomulume wae, James. Ankho pahe kaende vali apeho komaliongiyo nomovilinga viokuivisa, iya ankho ou aundapela umuhanda. Iya mokonda ankho katyitavela Marilyn na James okutomphola konthele yoñgeni velitehelela, pahe ankho vatomphola novanthu ovakuavo, iya avakambela katutu okulinga oumbalehi. Marilyn waimbukile okuti namphila vahalingile oumbalehi, mahi, ankho kavekahi nokulandula onondongwa Mbombimbiliya konthele yotyihola noñgeni kese umwe elitehelela. Ankho kavetyivili okuhipulula etyi vasoka, nokulitala-tala, nokuliyolela, nokulikuata-kuata, novipuka ovikuavo vali vilekesa okuti velihole. (Cân. 1:2; 1 Cor. 7:3, 5) Ankho kavetyivili okufenda Jeova kumwe nomona wavo. Marilyn wati: “Etyi neiva motyonge tyononthiki ononthatu okuti efendelo liombunga liakolela unene opo tuhupe konthiki ya Jeova, andyiimbuka okuti nesukisa okukondoka keumbo.” Marilyn ankho una okuhimbika okupameka vali ombunga yae, noupanga wae na Jeova.

12. Elondolo patyi Liombimbiliya lipondola okukuatesako vana vakala kokule nombunga yavo?

¹² Etyi Marilyn atokola okukondoka keumbo, vamwe vemuavelele elondolo liaviuka, ovakuavo vemuavelele elondolo liahaviukile. Ovakulu vewaneno liae vemupandulile. Mahi, ovakuavo vaovolele okumusoyesa opo ahakondoke, avemutolela okuti inkha ukondoka kumakakala vali nonombongo ononyingi. Avati: “Kumakakalako ehimbwe, mokondoka vali.” Ovakristau ñgeno kavapopi ovipuka ngovio visoyesa, mahi vena “okulongesa ovakai ovahikuena okukala nonondunge onongwa, nokukala nohole novalume vavo, novana vavo. Opo vakale . . . ovaundapi meumbo” liavo, “opo ondaka ya Huku ihapopiwe omapita.”—Tanga Tito 2:3-5.

13, 14. Omokonda yatyi tuesukisila ekolelo opo tuhetavele omahando ombunga? Ava ongeleka.

¹³ Ovanyingi vasapo onombunga mbavo opo vakaundape kokule, vekulila povanthu vena olusoke luokuti ombunga, yakolela vali kovipuka aviho, haunene ovohe.  Omukristau wesukisa okupameka ekolelo liae opo ehetavele omahando ombunga anumanesa Jeova.

¹⁴ Tala ehipululo lia Carin: “Etyi omona wange Don atyitwa, ame nomulume wange ankho tuundapa kotyilongo otyikuavo, iya ankho nahimbika okulilongesa Ombimbiliya. Aveho mbombunga yange ankho vakevela ndyitume Don opo akatekulwe novo tate alo tukala nonombongo ononyingi.” Etyi Carin apopia okuti muene matekula Don, ombunga yae, nomulume wae, avemupopi okuti wananga ine una ondende, iya avemukuele. Carin wati: “Pomuvo opo, ankho hanoñgonokele nawa inkha tyapenga okuyeka Don akatekulwe novo tate momanima ehehi. Mahi ankho ndyityii okuti Jeova wetuavela otyilinga tyokutekula omona wetu.” Etyi Carin akala vali neimo, omulume wae uhelilongesa, ankho uhanda elipolepo. Etokolo ewa Carin alingile potete liemukuatesileko, etyivili okulinga etokolo ekuavo liahambukisilwe Jeova. Hono, Carin, nomulume wae, novana vavo vevali, aveho vakala kumwe nehambu. Inkha Carin watumine ovana vae opo vakatekulwe navakuavo, ñgeno kavakalele nehambu ngolio.

15, 16. (a) Oñgeni Vicky atekulilwe? (b) Iya omokonda yatyi aanyenene okukatekulisa omona wae?

¹⁵ Ombangi umwe utiwa o Vicky wati: “Momanima ehehi, ame natekulilwe na me kulu, iya ankho ovo tate vekahi nokutekula ondenge yange. Mokueenda kuomuvo, andyikakala vali novo tate, mahi olusoke luange konthele yavo ankho luapiluluka. Ondenge yange ankho uhipulula nawa navo, nokuveumbakana, nokuna oupanga omunene navo. Mahi ame ankho hesukile navo, alo umwe etyi nekula, ankho tyimphuiya okuvepopila oñgeni tyilityili ndyilitehelela. Ame nondenge yange tuapopilile ovo tate okuti matuvetekula tyina vamakulupa. Ame mandyityilingi vala mokonda otyilinga tyange, mahi ondenge yange metyilingi mokonda uvehole.”

¹⁶ Vicky wati: “Hono, me uhanda ndyitume omona wange opo ekemutekule, ngetyi anthumine ku ina. Andyianye, mahi anehemupopi omapita. Ame nomulume wange tuhanda okulongesa omona wetu onondyila mba Jeova. Hihande okunyona oupanga wange nomona wange.” Vicky waimbuka okuti onkhalelo ike vala yokukala nehambu, okupaka Jeova, novitumino viae komutwe womalumono, nomahando ombunga. Jesus wati: “Nawike upondola okukala omupika wovahona vevali,” okukala omupika wa Huku no Womalumono.—Mat. 6:24; Êx. 23:2.

17, 18. (a) Oityi Ovakristau apeho vena okuholovona? (b) Omapulo patyi maakakumbululua monthele ilandulako?

¹⁷ Tate yetu, Jeova, utulaa okutuavela atyiho tuesukisa inkha tupaka “tete momuenyo wetu Ouhamba nouviuki wae.” (Mat. 6:33) Ngotyo, Ovakristau votyotyili apeho vena okuholovona etyi mavalingi. Alo umwe tyina tuna ovitateka ovinene, apeho pena omphitilo imwe yokuhambukiswa Jeova nokulandula ovitumino Viombimbiliya. Jeova wetulaa okuti, ‘metuavela omphitilo.’ (Tanga 1 Coríntios 10:13.) Tyina tulikuambela ku Jeova, nokumutavela, utyimona okuti tumuyumba onthumbi. (Sal. 37:5, 7) Jeova mamono ononkhono tulinga, iya metuavela atyiho tuesukisa. Metukuatesako okukala nomuenyo omuwa.—Tyieleka na Gênesis 39:3.

¹⁸ Oityi tuna okulinga opo tutetulule otyitateka tyatuka kokulikalela kokule? Oñgeni tupondola okutekula ombunga yetu atuhakala kokule nayo? Iya oñgeni tupondola okukuatesako vakuetu noluembia opo vakale nombunga yavo? Onthele ilandulako maikumbulula omapulo oo.