Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okuongiya Omalongo Opo “Alongeswe na Jeova”

Okuongiya Omalongo Opo “Alongeswe na Jeova”

“Omutumini . . . akala omutaveli, mokonda wahuvile nondongeso ya Jeova.”—ATOS 13:12.

1-3. Omokonda yatyi ankho katyapepukile kovalongwa va Jesus okuivisa onondaka onongwa “movilongo aviho”?

 JESUS KRISTU waavelele ovalanduli vae ovilinga ovinyingi. Wevetumine “vakalongese ovanthu movilongo aviho opo vakale ovalongwa.” Ankho vesukisa okuivisa “onondaka onongwa Mbouhamba” kovanthu aveho “kombanda yohi aiho, pala oumbangi movilongo aviho.”—Mateus 24:14; 28:19.

2 Ovalongwa ankho vehole Jesus, nonondaka onongwa. Mahi tyafuile velipulile okuti: ‘Oñgeni matulingi otyilinga Jesus etutuma?’ Ngwe ankho kavehi. Tupu ankho vekahi nokulongesa ovanthu okuti Jesus Omona wa Huku, mahi ovanthu ankho vetyii okuti Jesus waipawa. Tupu ovanthu ovanyingi ankho vapopia okuti ovalongwa “kavalongesilwe unene kosikola.” (Atos 4:13) Ononkhalamutwe mbonongeleya mbova Judeu ankho valongeswa monosikola ononene, mahi ovalongwa kavalongehilue-mo. Iya onondaka ankho vaivisa, mbelikalela noviso vio va Judeu ononkhalamutwe mbonongeleya ankho valongesale omanima omanyingi. Mokonda mo Isilayeli ovanthu ankho vetupu onthilo novalongwa, tyafuile ankho velipula inkha ovanthu vakala movilongo Vituminwa no Roma mavevetehelela.

3 Jesus walondolele ovalongwa vae okuti mavayalwa, nokumoneswa emone, iya vamwe mavaipawa. (Lucas 21:16, 17) Omapanga avo, no nombunga maveveyale. Tupu, vamwe ankho velipopia okuti ovalongwa va Kristu mavalongesa omatutu. Mahi ovalongwa ankho mavaivisa ponomphangu palingwa unene ovivi noungangala. (Mateus 24:10-12) Ngotyo, oñgeni ankho mavetyivili okuivisa “alo kononthele mbokokule-kule mbo ohi”? (Atos 1:8) Tyafuile ovalongwa ankho velipula oñgeni mavalingi ovilinga ovio namphila ankho mavakala novitateka ovinyingi.

4. Oityi tyatundilile kovilinga viokuivisa?

4 Namphila ovalongwa ankho vetyii okuti ovilinga kamavipepuka, vetavelele otyitumino tya Jesus avakaivisa mo Jelusalei, no ko Samaria, no kovilongo ovikuavo. Etyi palamba omanima ehungi po 30, ankho vailiale konomphangu ononyingi alo apostolu Paulu apopia okuti “vaivisale kovanthu aveho mombuelo yeulu.” Ovanthu vomalongo elikalaila avakala ovalongwa. (Colossenses 1:6, 23) Mongeleka, etyi Paulu aivisa potyilongo tyitiwa Chipre, omutumini wo Roma akala omulongwa mokonda ankho “wahuvile nondongeso ya Jeova.”—Tanga Atos 13:6-12.

Jesus walaele okuti makala novalongwa vae, nokuveavela ospilitu sandu opo ivekuateseko okuivisa

5. (a) Oityi Jesus alaele ovalongwa vae? (b) Oityi omukanda umwe wapopia konthele yotyita tyotete?

5 Ovalongwa ankho vetyii okuti kamavetyivili okuivisa kombanda yohi aiho kononkhono mbavo muene. Mahi tupu ankho vetyii okuti Jesus wevelaele okuti makala navo, nokuveavela ospilitu sandu opo ivekuateseko. (Mateus 28:20) Tupu ovalongwa vakuatesilueko novipuka ovikuavo. Omukanda umwe, upopia okuti otyita tyotete ankho omuwo ukahi nawa pala Ovakristau vahimbike okuivisa, iya konyima Ovakristau avanoñgonoka okuti o Huku wevelingilako ondyila.

6. (a) Oityi matulilongesa monthele ei? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

6 Okuti Jeova wapilulula ovipuka kotyita tyotete opo Ovakristau vetyivile okuivisa? Ombimbiliya kaityipopi. Mahi tutyii okuti Jeova ankho uhanda ovanthu vae vaivise onondaka onongwa, iya Satanasi ketyivilile okuvetalameka. Monthele ei, matulilongesa ovipuka vimwe viakuatesileko ovalongwa okuivisa motyita tyotete. Monthele ilandulako, matulilongesa ovipuka vimwe vitukuatesako hono okuivisa onondaka onongwa ouye auho.

OMBEMBWA MO ROMA

7. Omuvo Wombembua mo Roma oityi, iya omokonda yatyi ombembwa oyo yelikalela?

7 Kotyita tyotete, omuvo wombembua Moutumini wo Roma wakuatesileko ovalongwa okuivisa. Omuvo oo, ankho wiihanua okuti Ombembwa yo Roma, ine Pax Romana melaka lio Latim. Mokueenda kuomuvo oo, moutumini wo Roma ankho mutupu oumphuki. Mahi tyotyili, ankho kuali ovilwa vimwe, ngetyi tyaulile Jesus. (Mateus 24:6) Ova Roma vahanyenepo o Jelusalei menima 70, avalingi ovilwa ovitutu popepi no nondimbu mbovilongo ankho vituminwa no Roma. Mahi movilongo ovinyingi ankho vituminwa no Roma ankho kuna ombembwa, iya otyo atyikuatesako ovalongwa okulinga oungendi, nokuivisa. Omuvo oo wombembua, wakaleleko omanima ehungi po 200. Omukanda umwe wapopia okuti kakunekale omuvo wombembua ngoo wakuatesileko unene ovanthu ovanyingi.

8. Oñgeni Ombembwa mo Roma yakuatesileko ovalongwa?

8 Etyi palamba omanima 250 tunde etyi Kristu apita keulu, omunongo umwe utiwa Orígenes wahonekele konthele yomuvo oo wombembua. Wapopia okuti mokonda o Roma ankho itumina ovilongo ovinyingi, ovalongwa vetyivilile okuivisa movilongo ovio. Ovanthu ankho kavelipake movilwa opo vayakulile otyilongo tyavo, mokonda momapundaumbo avo ankho muna ombembwa. Orígenes wapopia okuti mokonda yotyo, ovanyingi vakalele nomphitilo yokutehelela ovalongwa vaivisa konthele yohole nombembwa. Namphila ovalongwa vamonesilwe ononkhumbi, omuvo oo wombembua wevekuatesileko okuivisa onondaka onongwa konomphangu ambuho.—Tanga Romanos 12:18-21.

TYAPEPUKILE OKULINGA OUNGENDI

9, 10. Ovipuka patyi vimwe viakuatesileko ovalongwa okulinga oungendi?

9 Ova Roma valingile omatapalo ena onokilometu mbulamba po 80.000 aya movilongo aviho vatumina. Mokonda omatapalo ankho ekahi nawa, omafualali o Roma ankho apondola okuenda liwa ponomphangu vahanda opo vayakulile otyilongo tyavo, nokuyunga ovanthu. Ovakristau ankho vaenda momatapalo oo, akuata monomphunda, no monohika, no momapembe opo vakaivise konomphangu ononyingi.

Omatapalo ova Roma akuatesileko ovalongwa opo vakaivise konomphangu ononyingi

10 Tupu ova Roma ankho vaendela mo nombapolo. Vatunga onomphangu ononyingi patalamena onombapolo pomanyana, no pomikungu ominene, no pelunga, povilongo aviho vituminwa no Roma. Tyotyili, onomphangu ankho mbutalamena onombapolo mbulamba po 900. Ngotyo, Ovakristau tupu vaendelele mo nombapolo opo vaye konomphangu ononyingi. Ankho kavesukisile okutyinda omikanda pala okunyingila movilongo ovio (passaporte). Tupu, momatapalo ankho mutupu ovimphulu ovinyingi, mokonda ankho vetyii okuti tyina ova Roma vamakuate onongangala vevelinga unene onya. Mokonda omafualali omanyingi o Roma ankho vaenda-enda melunga no nombapolo, ovanthu ankho vetupu otyiho tyo nongangala. Namphila Ombimbiliya ipopia okuti Paulu waendele mombapolo yahanyaukile melunga, iya ovikando ovinyingi wakalele motyiponga melunga, mahi kaipopi okuti waluisilwe no nongangala melunga. Ngotyo, ankho tyikahi nawa okulinga oungendi momatapalo, no monombapolo.—2 Coríntios 11:25, 26.

ELAKA LIO GREGU

Okuvasa onotestu mo códice ankho katyipuiya (Tala popalagrafu 12)

11. Omokonda yatyi ovalongwa vaundapesile elaka lio Gregu?

11 Ovilongo ovinyingi ankho vituminwa nova Roma, omanima omanyingi konyima ankho vituminwa na Alexandre Grande, woko Grécia. Ngotyo, ovanthu movilongo ovio, velilongesile okupopia o Gregu ankho itiwa Gregu Coiné. Mokonda yotyo, ovalongwa ankho valongesa ovanthu melaka olio. Ankho vevepopila Ovihonekwa vio Hebreu, mokonda ankho viapitiyua mo Gregu. Ovanthu ovanyingi ankho vei Ovihonekwa ovio, ankho viihanwa okuti Septuaginta, viapitiyua nova Judeu vakalele ko Egitu. Onthele onkhuavo Yombimbiliya, tupu ankho yahoneka mo Gregu. O Gregu ankho ina onondaka ononyingi, ngotyo, ankho elaka liaviuka pala okuhangununa otyili Tyombimbiliya. Elaka lio Gregu liakuatesileko omawaneno mokonda pokutomphola ankho veliiva, iya avelikuate okapandi.

12. (a) O códice oityi, iya omokonda yatyi ankho wapepukila vali okuundapesa tyipona onombuingwa? (b) Onalupi Ovakristau vahimbika okuundapesa omikanda?

12 Oityi Ovakristau votete vaundapesile opo valongese Ombimbiliya? Potete ankho vaundapesa onombuingwa. Mahi ankho katyapepukile okumbutyinda nokumbuundapesa. Tyina Ovakristau vahanda okuvasa ovihonekwa vimwe ankho vawingulula ombuingwa konyima aveiwingi vali. Onombuingwa ankho mbuhonekwa vala nthele ike. O Evandyeliu ya Mateus ankho yapakwa mombuingwa ike vala. Konyima, ovanthu avahimbika okuundapesa o códice, omukanda wotete. Omutangi ankho upondola okuikula omukanda, nokuuvandula opo avase otestu. Ovanongo vapopia okuti Ovakristau vahimbika liwa okuundapesa omikanda tunde etyi vialingwa, iya etyi palamba omanima 100, ovanyingi puvo ankho vena omikanda.

OVITUMINO VIO ROMA

13, 14. (a) Mokonda ankho Paulu omu Roma oñgeni otyo tyemuamenene? (b) Oñgeni Ovakristau vakuatesilueko novitumino vio Roma?

13 Ovakristau kotyita tyotete vakuatesilueko unene novitumino vio Roma. Mongeleka, Paulu ankho omu Roma, iya ovikando ovinyingi, oungendi alingile waamenenwe novitumino. Etyi omafualali o Roma vemukuatele mo Jelusalei, avahande okumuveta, Paulu evepopila okuti omu Roma. Ahinangelesa omutumini womafualali okuti omu Roma kapondola okuvetwa ehenekoyeswe. Ngotyo, “omulume ankho uhanda okumuveta atundupo, iya omutumini womafualali atili owoma etyi anoñgonoka okuti [Paulu] omu Roma, iya ankho wemukuta nomalienge.”—Atos 22:25-29.

Ovakristau ankho vaundapesa ovitumino vio Roma opo “vayakulile nokuhonekesa kovatumini” ovilinga viavo viokuivisa

14 Mokonda Paulu ankho omu Roma, tyemukuatesileko unene mo Filipu. (Atos 16:35-40) Etyi ovanthu ovanyingi vahandele okuveta Ovakristau vamwe mo Efesu, omutumini umwe womafualali evelondola okuti kavapondola okutauluka ovitumino vio Roma. (Atos 19:35-41) Konyima, etyi Paulu ankho ekahi mo Sesareia, waitile vemutume komutumini wo Roma. Etyi ehikako, ayakulila onondaka onongwa. (Atos 25:8-12) Ngotyo, Ovakristau ankho vaundapesa ovitumino vio Roma opo “vayakulile nokuhonekesa kovatumini” ovilinga viavo viokuivisa.—Filipenses 1:7.

OVA JUDEU VAKALELE MOVILONGO OVINYINGI

15. Potyita tyotete, ova Judeu ovanyingi ankho vakala pi?

15 Tupu pena vali otyipuka otyikuavo tyakuatesileko Ovakristau kotyita tyotete okuivisa kombanda yohi aiho. Pomuvo opo, ova Judeu ankho kavakala vala mo Isilayeli, mahi ankho vakala movilongo ovinyingi. Omokonda yatyi? Mokueenda kuomanima omanyingi, ova Judeu vatuailwe koukonde ko Asiria, iya konyima, ovakuavo avatualwa ko Mbambilonia. Etyi ova Persia ankho vekahi nokutumina mo Mbambilonia, ankho movilongo vituminwa no Persia munale ova Judeu. (Ester 9:30) Potyita tyotete, etyi Jesus ankho ekahi pano pohi, mo Egitu no movilongo ovikuavo vikala kokulio kwo Afrika, no Grécia, no Asia Menor (Turquia), no Mesopotâmia (Iraque), ankho munale ova Judeu. Ankho vetavela okuti povanthu onomiliau 60 ankho vakalamo, ovanyingi puvo ankho ova Judeu. Ova Judeu vatuaileko nongeleya yavo, namphila ankho veliyandyana konomphangu ononyingi.—Mateus 23:15.

16, 17. (a) Mokonda ova Judeu ankho vakala movilongo ovinyingi, oñgeni vana vehe va Judeu vapoleleko ouwa? (b) Omononkhalelo patyi Ovakristau vahetekelele ova Judeu?

16 Mokonda ova Judeu ankho vakala movilongo ovinyingi, ovanthu ovanyingi vehe va Judeu ankho vei Ovihonekwa vio Hebreu, nokwi omatavelo ova Judeu. Mongeleka, ankho vetyii okuti kuna vala Huku wike yotyotyili, iya vana vemuumbila vena okutavela ovitumino viae. Ankho vetyii okuti Ovihonekwa vio Hebreu viatunda ku Huku, iya muna omaulo omanyingi konthele ya Mesiya. (Lucas 24:44) Ngotyo, tyina Ovakristau vaivisa onondaka onongwa, ova Judeu na vana vehe va Judeu ankho veiale ovipuka vimwe Ovakristau valongesa. Paulu ankho uhanda okuvasa ovanthu vatehelela onondaka onongwa. Ovikando ovinyingi, ankho wenda mo nondyuo mufendela ova Judeu, opo apopie navo konthele Yovihonekwa.—Tanga Atos 17:1, 2.

17 Ova Judeu apeho ankho veliongiya opo vafende, tyilinge monondyuo mbokufendela ine opondye. Ankho vaimba oviimbo, nokulikuambela, nokupopia konthele Yovihonekwa. Ovakristau valandulile ongeleka yavo, iya nonthue hono otyo tulinga momawaneno etu.

JEOVA WEVEKUATESAKO OKUIVISA

18, 19. (a) Ovipuka patyi viakuatesileko Ovakristau motyita tyotete? (b) Oñgeni onthele ei yekukalesa konthele ya Jeova?

18 Ovipuka viaendele kotyita tyotete ankho vielikalela unene. Movilongo vituminwa no Roma ankho muna ombembwa, ovanthu ovanyingi ankho vapondola okupopia elaka like, iya ovitumino ankho viyakulila ovanthu. Ankho tyapepuka okulinga oungendi, iya ovanthu movilongo ovinyingi ankho vei ova Judeu, Novihonekwa vio Hebreu. Ovipuka ovio aviho viakuatesileko Ovakristau okutualako okufuisapo otyilinga Huku eveavelele.

19 Etyi kuakamba omanima 400 opo Jesus eye pano pohi, Platão omunongo umwe woko Gresia, wahonekele okuti katyapepukile ovanthu okunoñgonoka Omutungi, tupu ankho katyitavela okupopila ovanthu mouye auho konthele yae. Mahi Jesus wapopile okuti: “Ovipuka ovanthu vehevili okulinga, Huku uvivila.” (Lucas 18:27) Tyayandyuluka nawa okuti ovilinga viokuivisa vikahi nokufuisuapo nombatelo ya Jeova. Jeova uhanda “ovanthu vomalongo aeho” vatehelele onondaka onongwa, nokumunoñgonoka. (Mateus 28:19) Onthele mailandulako maipopi oñgeni onondaka onongwa hono mbukahi nokuiviswa mouye auho.