Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Vakai, Oityi Muesukisila Okutavela Etumino Lio Nonkhalamutwe?

Vakai, Oityi Muesukisila Okutavela Etumino Lio Nonkhalamutwe?

Vakai, Oityi Muesukisila Okutavela Etumino Lio Nonkhalamutwe?

“Omutwe womukai omulume.”—1 CORÍNTIOS 11:3.

1, 2. (a) Oityi apostolu Paulu ahoneka konthele yepongiyo lia Jeova konthele yokutumina nokutavela? (b) Omapulo patyi matulilongesa monthele ino?

 JEOVA waava etumino lielilandula ngetyi tyahoneka apostolu Paulu okuti: “Omutwe womulume o Kristu, iya omutwe wa Kristu o Huku.” (1 Coríntios 11:3) Ngetyi tuetyimona monthele yokualamba, Jesus ankho uhambukilwa okutavela Omutwe wae, Jeova Huku. Iya ovalume Ovakristau omutwe wavo o Kristu. Kristu ankho una ohole, nokankhenda, nouwa-tima, nokupaka komutwe omasuko ovanthu. Ovalume vewaneno vesukisa okutekula ngotyo vakuavo, haunene ovakai vavo.

2 Iya ovakai vokuanepwa? Omutwe wavo olie? Paulu wahoneka okuti: “Omutwe womukai omulume.” Oñgeni omukai atala onondaka ombo mba Huku? Okuti otyitumino otyo tyiundapeswa na tyina omulume ahafende Jeova? Okuti okutavela etumino liomulume tyihangununa okuti motyinepo omukai una okukala tyahapopi tyina valinga omatokolo? Omonkhalelo patyi omukai aovola okuhumbwa?

“Ame Mandyimulingila Omukuatesiko Wae”

3, 4. Omokonda yatyi epongiyo lioutumini motyinepo lieta ouwa?

3 Huku oe wahinda kukale vamwe vakala komutwe wa vakuavo. Etyi atunga Andau, Jeova Huku wati: “Hatyiwa omulume atualeko okukala vala ngotyo, mandyimulingila omukuatesiko wae, opo akale omuvateli wae.” Etyi Eva atungwa, Andau ahambukwa unene etyi apewa epanga nomukuatesiko, iya ati: “Ou, enkhipa liomankhipa ange, nohitu yohitu yange.” (Gênesis 2:18-24) Andau na Eva ankho vena elao limwe enene liokukala he na ina yovanthu aveho vehena nkhali. Tupu, ñgeno vakalako apeho nehambu momphangu yombembwa kombanda yoohi aiho.

4 Mokonda youmphuki wo votate yetu votete, onkhalelo yokuhena nkhali ankho ikahi motyikunino tyo Endene, yavomba. (Tanga Romanos 5:12.) Mahi otyitumino tya Huku, tyomulume okukala omutwe womukai, tyitualako. Tyina omulume nomukai valandula nawa otyitumino otyo, tyieta ouwa omunene nombembwa motyinepo. Iya otyo, tyivekalesa nehambu ngetyi Jesus akalele, mokonda yokutavela komutwe wae, Jeova. Etyi Jesus eheneye pano pohi, ankho ‘apeho una ehambu kolupala lwa’ [Jeova]. (Provérbios 8:30) Mokonda ovanthu aveho ovakuankhali, ovalume kavafuilepo pala okukala ononkhalamutwe onongwa ine ovakai okutavela monkhalelo yafuapo. Mahi, tyina ovalume novakai vatualako okulinga ononkhono mbokulinga etyi tyaviuka, etumino olio lieta ehambu enene motyinepo.

5. Omokonda yatyi ovalinepi vesukisa okutavela elondolo likahi mu Romanos 12:10?

5 Opo otyinepo tyikale nehambu, ovalinepi vesukisa okuundapesa elondolo lio Vihonekwa liapewa Ovakristau aveho liati: “Nohole youkuatate, kalei noluembia kese umwe na mukuavo. Kalei ovatete kokulekesa ehumbilo kese umwe na mukuavo.” (Romanos 12:10) Tupu, omulume nomukai, aveho vena okulinga ononkhono ononene, opo “vakale nomitima omiwa kese umwe na vakuavo, okulilingila okankhenda, nokulievela pokati.”—Efésios 4:32.

Tyina Umwe Povalinepi Ahafende Jeova

6, 7. Inkha omukai utavela komulume wae uhafende Jeova tyipondola okukalesa ñgeni omulume?

6 Iya tyina una muelinepa nae ahafende Jeova? Ovikando ovinyingi, haunene omulume wahafende Jeova. Moluotyo, oñgeni omukai ena okumutekula? Ombimbiliya ikumbulula okuti: “Onwe vakai tavelei kovalume venyi, opo inkha kavetavela kondaka, vakokwe tyihena ndaka novituwa viovakai vavo. Mokonda yokutala ovituwa vienyi viaviuka, kumwe nehumbilo enene.”—1 Pedro 3:1, 2.

7 Ondaka ya Huku ipopila omukai opo atualeko okutavela komulume wae namphila ahafende Jeova. Ovituwa viae oviwa vipondola okumulunda aovola okunoñgonoka oityi tyikalesa omukai wae novituwa ovio oviwa. Moluotyo, omulume upondola okutalela komukai wae iya etavela otyili.

8, 9. Oityi omukai Omukristau ena okulinga inkha omulume wae uhafende Jeova kesukile novituwa viae oviwa?

8 Iya inkha omulume uhafende Jeova ketavela? Ovihonekwa viavela ondundo omukai Omukristau okulekesa apeho ovituwa oviwa, namphila pamwe tyepuiya. Mongeleka, tutanga mu 1 Coríntios 13:4 okuti: “Ohole yapwa elundo.” Omukai Omukristau ulinga nawa inkha, utualako okukala “nomutima weliola, nokuapoleya, nokuapwa elundo, nokulikoleleya kese umwe na mukuavo nohole.” (Efésios 4:2) Nombatelo yononkhono mba Huku—ospilitu sandu yae—omukai metyivili okutualako novituwa Vioukristau na tyina tyahapepukile.

9 Paulu wahoneka okuti: “Ame ndyina ononkhono movipuka aviho, mokonda ya una umpha epameko.” (Filipenses 4:13) Ononkhono mba Huku, mbuvatela Omukristau okulinga ovipuka ankho ahapondola okulinga kononkhono mbae. Mongeleka, okutekulwa omapita na una muelinepa nae, tyipondola okukuhindila okumukondolela otyivi. Mahi, Ombimbiliya ipopila Ovakristau okuti: “Muhakondolelei nawike otyivi notyivi. . . . Mokonda tyahonekwa okuti: ‘Okukondolela ovanthu otyilinga tyange, otyo tyapopia Jeova.’” (Romanos 12:17-19) Tupu, 1 Tessalonicenses 5:15 itulondola okuti: “Talei okuti nawike ukondolela mukuavo otyivi notyivi, anthi, lingei ononkhono mbokulinga apeho oviwa kese umwe na mukuavo, nokulingila oviwa aveho.” Nombatelo yospilitu sandu ya Jeova, tulinga etyi tuehevili okulinga kononkhono mbetu muene. Tuesukisa okulikuambela okuita ospilitu sandu ya Huku opo ituavele etyi tuakambela!

10. Oñgeni Jesus ankho alinga tyina vakuavo vemupopia nokumulinga ovipuka ovivi?

10 Jesus waava ongeleka yavilapo tyina ankho ovanthu vemupopia ine vemulinga ovipuka ovivi. 1 Pedro 2:23 yati: “Tyina ankho alewa oe kevepopi omapita okuvekondolela. Etyi ankho amoneswa ononkhumbi, oe ankho kevehongo, anthi ankho ulipakula ku una ukoyesa nouviuki.” Tuapewa ondundo opo tulandule ongeleka oyo ongwa. Uhanumanene ovipuka ovivi vakuenyi valinga. Ovakristau aveho vapewa ondundo, opo “vakale nomutima weliola nonkhenda. Amuhakondolela nawike otyivi notyivi ine etuka netuka, anthi, avei ononkhano onongwa, mokonda etyi otyo muaihanenwa, opo mukapiñgane ononkhano onongwa.”—1 Pedro 3:8, 9.

Okuti Omukai Ukala Vala Tyahapopi?

11. Otyilinga patyi otyinene ovakai vamwe Ovakristau mavakapewa?

11 Okuti okutavela etumino liomulume tyihangununa okuti omukai motyinepo ukala tyahapopi, pomatokolo ombunga ine o povipuka ovikuavo? Au hatyoko. Omukai nomulume vapewa ovilinga ovinyingi oviwa na Jeova. Soka nkhele elao enene ovanthu 144.000 vena okukala o nohamba novanakwa keulu kumue na Kristu tyina makatumina oohi! Ombalulo oyo muna ovakai. (Gálatas 3:26-29) Tyimoneka nawa okuti Jeova wavela ovakai otyilinga tyakolela mepongiyo liae.

12, 13. Popiapo ongeleka imwe ilekesa okuti ovakai vaulile.

12 Mongeleka, kohale ovakai vamwe ankho ovauli. Joel 2:28, 29 yaula okuti: “Iya konyima, mandyikauyulila ospilitu yange kovanthu aveho. Iya ovana venyi ovalume novakai tyotyili mavakaula. . . . Mandyikauyulila ospilitu yange alo umwe kovaumbili vange ovalume novakai.”

13 Ovalongwa 120 va Jesus ankho veliongiya mondyuo mo Jelusalei monthiki yo Pendekoste 33 P.K., ankho ovalume novakai. Huku wauyulila ononkhono mbae kovanthu ovo aveho. Pokupopia onondaka mbeulo lia Joele Petulu wapopia konthele yovalume novakai. Petulu wati: “Anthi, etyi otyo tyapopiwa menyina liomuuli Joele okuti: Huku wati, kononthiki mbahulililako, ‘mandyikauyulila ononkhono mbange kovanthu aveho. Iya ovana venyi vovalume no vovakai mavakaula . . . ; kononthiki oko, mandyikauyulila ospilitu yange alo umwe kovaumbili vange ovalume novakai, iya avakaula.’”—Atos 2:16-18.

14. Otyilinga patyi ovakai vakalele natyo mokuyandyanesa Ondaka ya Huku?

14 Pomuvo wo Vakristau votete, ovakai vaundapele unene mokuyandyanesa Ondaka ya Huku. Vaivisile ku vakwavo konthele Youhamba wa Huku nokulinga ovipuka ovikuavo konthele yovilinga viokuivisa. (Lucas 8:1-3) Mongeleka Paulu waihanene Febe okuti “omuivisi weuaneno likahi mo Senkreia.” Iya pokutyalunguisa ovaundapi vakuavo, Paulu wapopiamo ovakai vamwe vekolelo, okukutikinyamo “Trifena na Trifosa, ovakai vaundapa unene movilinga via Tatekulu.” Paulu tupu wapopiamo “Perside onthyolwa yetu, mokonda walinga ovilinga ovinyingi mu Tatekulu.”—Romanos 16:1, 12.

15. Otyilinga patyi ovakai vena mokuyandyanesa Ondaka ya Huku hono?

15 Mononthiki mbuno, omuvalo omunyingi wovanthu valamba po 7000.000 vekahi nokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku ouye auho, otyinyingi ovakai, ovana novakulu. (Mateus 24:14) Otyinyingi puvo vaundapa omuwo auho, movilinga vioumisionaliu, nomo Mbetele. David omuhoneki wono salmu waimba okuti: “Muene Jeova wapopia okuti; Ovakai vaivisa onondaka onongwa, ongombo onene yovita.” (Salmo 68:11) Onondaka ombo mbapopia otyili! Jeova upanda unene etyi ovakai valinga mokuivisa onondaka onongwa nokufuisapo ehando liae. Tyotyili, etyi aita kovakai Ovakristau opo vetavele kovalume, katyilekesa okuti vakala tyahapopi.

Ovakai Vevali Vapopile

16, 17. Oñgeni ongeleka ya Sara ilekesa okuti omukai motyinepo kakala tyahapopi?

16 Inkha Jeova waavela ovilinga ovinyingi ovakai, okuti ovalume kavesukisile okupula kovakai vavo tyina vehenelinge omatokolo akolela? Okupula ounongo. Ovihonekwa vipopia onongeleka mbumwe mbovakai vapopile ine valingile etyi vasoka tyahaitilwe novalume vavo. Tutalei onongeleka onombali.

17 Sara, omukai wohongoi Abraiau, wemupopilile ataate omukai wae wavali nomona wae, mokonda ankho vetupu onthilo. “Onondaka ombo mbanumanesile Abraiau,” mahi Huku kanumanene. Jeova atolela Abraiau okuti: “Uhatombe etyi Sara ekahi nokupopia konthele yomona nomupika wove. Tavela etyi apopia.” (Gênesis 21:8-12) Abraiau etavela ku Jeova, atehelela Sara, iya alingi etyi aita.

18. Oityi tyalingile Abigail?

18 Tupu soka ku Abigail, omukai wa Nabale. Etyi David akaholama, mokonda yonyengo Yohamba Saulu, wakala omuwo omunyingi monthanda popepi yoviunda via Nabale. David novalume vae vayungile ovipako ovinyingi via Nabale avahapolopo natyike. Anthi, Nabale ankho “omukalavi no kuna ovituwa ovivi,” iya “akandukila” ovalume va David. Oe ankho omunthu “umwe Uhasilivila” ankho ‘utupu onondunge.’ Etyi ovalume va David vemuita onkhuta nehumbilo, Nabale evenumina. Oñgeni Abigail alingile etyi etyiiva? Tyihapopilile Nabale, “Abigail akanyauka liwa-liwa atyindi onombolo ovityita vivali, nomilindi vivali ovinene viovinyu, nonongi ononthano mbapiale, novimbala vitano viononkhange, notyita tyomingome viovinyango, novityita vivali viomingome viomakuyu akukuta” eviavela David novalume ankho enavo. Otyo Abigail alinga ankho tyaviuka? Ombimbiliya yati, “Jeova avange Nabale, iya ankhi.” Konyima David anepe Abigail.—1 Samuel 25:3, 14-​19, 23-25, 38-42.

‘Omukai Wovola Okuhumbwa’

19, 20. Oityi tyihumbisa unene omukai?

19 Ovihonekwa vipanda omukai ulinga ovipuka ngetyi Jeova ahanda. Ombimbiliya mu Provérbios ipanda “omukai omunongo,” okuti: “Usilivila vali tyipona omalumono omanyingi. Omutima wa hekulu wayumba onthumbi mwe iya kakambe omalumono. Omukai oo umuyamba noviwa ha novivi, ononthiki ambuho mbomuenyo wae.” Anthi, “nomulungu wae upopia ounongo iya otyitumino tyoluembia tyikahi kelaka liae. Oe ukahi nokuyunga okueenda kuoveumbo liae, kali ombolo yolunango. Ovana vae vakatuka iya avemuihana okuti omuna-mbembwa; hekulu yae ukatuka emuhilivika.”—Provérbios 31:10-12, 26-28.

20 Oityi tyihumbisa unene omukai? Provérbios 31:30 yati: “Okufiwa hamwe omatutu vala, ouwa pamwe okombanda vala. Mahi, omukai una onthilo na Jeova oe wovola okuhumbwa.” Okukala nonthilo na Jeova tupu tyesukisa pala okutavela otyitumino tya Huku tyounkhalamutwe. “Omutwe womukai omulume,” ngetyi “omutwe womulume o Kristu, iya omutwe wa Kristu o Huku.”—1 Coríntios 11:3.

Pandula Otyali tya Huku

21, 22. (a) Omahunga patyi Ovakristau vena pala okupandula Huku weveavela otyinepo? (b) Omokonda yatyi tuesukisa okukala nonthilo yepongiyo lia Jeova konthele yetumino nounkhalamutwe? (Tala mokakasa peulu.)

21 Ovakristau velinepa vena omahunga omanyingi okupandula Huku! Ovo vapondola okuendela kumwe nehambu na una velinepa nae. Haunene ovo vapondola okupandula otyinepo otyali tya Huku, mokonda tyiveavela omphitilo yokukala kumwe nokuenda na Jeova. (Rute 1:9; Miquéias 6:8) Mokonda Jeova oe Wahinda otyinepo, wii nawa-nawa oityi tyesukisa opo ovalinepi vakale nehambu. Lingei apeho ovipuka ngetyi Jeova ahanda, iya ‘ehambu lia Jeova malikala epameko lienyi,’ mouye uno wovitateka.—Neemias 8:10.

22 Omulume Omukristau uhole omukai wae ngetyi elihole oe muene, maendesa etumino liae noluembia. Omukai wae wokuna onthilo na Huku mapandwa unene, mokonda makala omuvateli nokumuhumba unene. Tyakolela vali unene, otyinepo otyiwa matyihilivika Huku yetu Jeova watokala okuhumbwa.

Okuti Ove Utyihinangela?

• Olipi epongiyo lia Jeova konthele younkhalamutwe nokutavela?

• Omokonda yatyi ovalinepi vesukisa okupanda kese umwe na mukuavo?

• Oñgeni omukai ena okutekula omulume wae wahaumbila Jeova?

• Omokonda yatyi ovalume vesukisa okupopia novakai vavo tyina nkhele vehenelinge etokolo liakolela?

[Omapuko Elongeso]

[Okakasa pefo 22]

Oityi Tuesukisila Okuhumba Ovatumini?

Jeova walinga epongiyo opo pokati kovanthu vo keulu no pohi, pakale ovatumini no nonkhalamutwe. Wetyilinga pala ouwa wo noandyu novanthu pano pohi. Otyo, tyiveavela onomphitilo mbokuundapesa epondolo liavo liokuholovona, nokuhumba Huku, mokumuumbila kumwe monkhalelo yaongana nawa.—Salmo 133:1.

Ewaneno lio Vakristau ovalembulwa, vetavela okuti Jesus Kristu, omutumini nonkhalamutwe yavo. (Efésios 1:22, 23) Mokonda nae utavela okutuminwa na Jeova, “Omona nae makakala mombuelo yetumino lia una wemuavela ovipuka aviho, opo Huku akale ovipuka aviho kovanthu aveho.” (1 Coríntios 15:27, 28) Ngotyo, otyiwa ovanthu vokuelipakula ku Huku, vetavele ku vana vekahi komutwe mewaneno no mombunga! (1 Coríntios 11:3; Hebreus 13:17) Mokulinga ngotyo, tupolako ouwa omunene, wokupandua na Jeova nokupewa ekaneno liae ewa.—Isaías 48:17.

[Olutalatu pefo 19]

Elikuambelo lipondola okukuatesako omukai Omukristau okukala novituwa oviwa