Huku Waundapesa Ospilitu Sandu—pokutunga Ovipuka Aviho!
Huku Waundapesa Ospilitu Sandu—pokutunga Ovipuka Aviho!
“Nondaka ya Jeova eulu lialingwa, iya nospilitu yomulungu wae embamba liavio lialingwa.”—SALMO 33:6.
1, 2. (a) Oñgeni enoñgonoko konthele yeulu noohi vieliyawisa mokueenda kuomuvo? (b) Epulo patyi liesukisa okukumbululwa?
ETYI Albert Einstein alinga omukanda wae upopia konthele yetyi tyatungwa eulu noohi menima 1905, oe novanongo ovakuavo ankho vasoka okuti ouye ukahi vala momukeka-keka wike utiwa Via-Láctea. Mahi tyotyili ovo ankho kavanoñgonokele nawa ounene wouye! Pahe vetavela okuti eulu lina omikeka-keka vilamba po nombiliau 100, nokuti omikeka-keka vimwe vina ononthungululu ononyingi-nyingi.Hono mokonda ovanthu vaundapesa onomakina ononene mbutala oñgeni tyatungwa eulu noohi, vekahi nokuvasa vali omikeka-keka ominyingi.
2 Menima 1905 ovanongo ankho vetupu enoñgonoko enyingi konthele yeulu noohi. Mahi, momanima oo ovanthu, ankho vena vali enoñgonoko tyipona ovakuaukulu vavo. Anthi hono, ovanthu vei vali nawa ovipuka viokuna omuenyo, no ñgeni oohi itekula ovipuka ovio, tyipona pomuvo opo. Iya komutwe matukanoñgonoka vali ovipuka ovinyingi konthele yeulu noohi. Mahi tyakolela tulipule okuti: Oñgeni ovipuka ovio aviho viahimbika? Tuvasa vala ekumbululo liepulo olio, mokonda Omuetiko wavio welihololola Movihonekwa Vikola.
Ovipuka Viaetuako Kehuviso
3, 4. Oñgeni Huku aetako ouye? Oñgeni ovilinga viae vimunkhimaneka?
3 Oñgeni ouye waetuako, tyihangununwa no nondaka mbotete Mbombimbiliya mbati: “Ponthimbi Huku watunga eulu noohi.” (Gênesis 1:1) Etyi Jeova ehenetunge eulu noohi ankho kutupu natyike. Iya oe aundapesa ospilitu sandu—ononkhono mbae ononene pala okulinga eulu, noohi, novipuka aviho vikahimo. Ngetyi omuhongi wonombiya aundapesa amaoko ae, novikuavo opo alinge ovipuka, na Huku uundapesa ospilitu sandu yae opo alinge ovilinga viae ovinene.
4 Ovihonekwa vipopia ospilitu sandu ngatyina “omunwe” wa Huku. (Lucas 11:20; Mateus 12:28) Iya “ovilinga viomaoko ae”—vina Jeova atunga nospilitu sandu yae—vimuetela omunkhima omunene. David omuhoneki wo salmu, waimba okuti: “Eulu likahi nokuivalesa omunkhima wa Huku. Lipopia konthele yovilinga viomaoko ae.” (Salmo 19:1) Ovipuka Huku atunga, vilekesa okuti ononkhono mbae mbuna epondolo enene. (Romanos 1:20) Oñgeni vityilinga?
Epondolo Enene lia Huku
5. Hangununa epondolo liospilitu sandu ya Jeova liokulinga ovipuka.
5 Ouye wetu omunene nokuhuvisa, ulekesa nawa okuti epondolo nononkhono mba Jeova kavipu. (Tanga Isaías 40:26.) Soka kekumbi. Onthungululu yetu ekumbi, likahi kokule noohi onokilometu mbulamba ponomiliau 150, tupu litokota unene. Mahi, namphila ekumbi lietu litokota unene, likahi pomphangu yaviuka opo ovipuka aviho vitualeko nomuenyo pano pohi. Tyimoneka nawa okuti, ankho tyesukisa epondolo enene nononkhono pala okulinga ekumbi no nonthungululu ononkhuavo ononyingi-nyingi. Iya Jeova una epondolo aliho liesukisa pala okutyilinga.
6, 7. (a) Oityi tupopila okuti Huku waundapesa ospilitu sandu yae monkhalelo yaongana? (b) Oityi tyilekesa okuti ouye kaweileko awike?
6 Kuna ovipuka ovinyingi vilekesa okuti Huku waundapesa ospilitu sandu yae monkhalelo yaongana nawa. Mongeleka: Soka ñgeno una okakasa kena omakualali ena ovivala vielikalaila. Okuate okakasa oko oketyuka-tyuka, okuhonyaika omakualali oo. Pahe oeuyulila pohi aeho kumwe. Okuti ove ukevelela omakualali otyivala tyike atokele pomphangu ike—omankhuhu onomankhuhu, omandumbu nomandumbu, ovivala aviho? Au! Ovipuka kavipondola okulionganeka nawa ovio muene avike. Otyo tyilekesa okuti ovipuka viaongana nawa keulu no pohi kuna ou wevelinga. a
7 Ngotyo, tyina tutala peulu nomaiho etu, ine onomakina, oityi tumona? Tumona omikeka-keka, no nonthungululu ononyingi ambuho mbuundapa monkhalelo yaongana nawa. Otyo tyilekesa okuti kambelilingile ombo muene ine okulionganeka. Ngotyo, tuna okulipula okuti: Ononkhono patyi mbaundapele ponthyimbi pala okuonganeka nawa ouye? Onthue katutyivili okunoñgonoka ononkhono ombo muetyi tutolelwa vala novanongo vomouye. Mahi, Ombimbiliya ilekesa okuti ononkhono ombo, ospilitu sandu ya Huku, ononkhono mbavilapo unene mouye auho. Omuhoneki wo salmu waimba okuti: “Nondaka ya Jeova eulu lialingwa, iya nospilitu yomulungu wae embamba liavio lialingwa.” (Salmo 33:6) Iya tyina tutala peulu nomaiho etu kounthiki, tupondola okumona vala okanthele okatutu-tutu ‘kembamba’ olio liononthungululu!
Ospilitu Sandu Noohi
8. Alo pi tuanoñgonoka ovilinga via Jeova?
8 Enoñgonoko tuna hono konthele yovipuka viaetuako kalihi tyina vielekwa natyiho matukelilongesa komutwe. Jobe omulume wekolelo wapopia etyi twii konthele yovilinga via Huku okuti: “Tala! Oku okononthele vala mbonondyila mbae. Iya otyo tyeivala onthotovola vala!” (Jó 26:14) Etyi palamba omanima omanyingi, Ohamba Salomau, ankho wokuna otyituwa tyokutala nawa ovipuka Jeova atunga, wati: “Aviho [Huku] wevilinga oviwa pomuvo watyo. Wapaka alo umwe momutima wavo ehando liomuenyo uhapu, opo ovanthu vahanoñgonoke ovilinga Huku yotyotyili alinga tunde konthyimbi alo konthyulilo.”—Eclesiastes 3:11; 8:17.
9, 10. Ononkhono patyi Huku aundapesa opo alinge oohi? Oityi tyalingilwe vali mokueenda kuononthiki ononthatu mbokutunga?
9 Mahi Jeova wahololola ovipuka viakolela konthele yovilinga viae. Mongeleka Ovihonekwa vitupopila okuti kohale-hale, ospilitu ya Huku yaundapele pano pohi. (Tanga Gênesis 1:2.) Pomuvo opo, ankho kutupu oohi yakukuta, notyitei ine omphepo yokufuima.
10 Ombimbiliya ipopia etyi Huku alinga mokueenda kuononthiki aetako ovipuka. Ombo hanonthiki mbo noola 24, anthi omivo. Monthiki yotete, Jeova wahimbika okuetako otyitei kombanda yoohi. Otyilinga otyo tyamanuhuka etyi ekumbi nohanyi viahimbika okumoneka nawa pano pohi. (Gênesis 1:3, 14) Monthiki yavali, ahimbika okulinga omphepo. (Gênesis 1:6) Oohi pahe aikala nomeva, notyitei, nomphepo, mahi nkhele ankho kutupu oohi yakukuta. Konyima, monthiki yatatu, Jeova aundapesa ospilitu sandu yae pala okulinga oohi yakukuta. Tyafuile wekulisa omamanya kohi yelunga opo atahe oohi okuya kombanda. (Gênesis 1:9) Monthiki oyo yatatu, yomuvo wokutunga, nkhele alingi vali ovipuka ovikuavo ovinyingi vialandulako.
Ospilitu Sandu Novipuka Vina Omuenyo
11. Oityi tyilekesa onkhalelo ongwa omu ovipuka viatungwa?
11 Ospilitu ya Huku yaetako ovipuka vina omuenyo monkhalelo yaongana nawa. Mokueenda kuononthiki epandu mbokutunga, Huku waundapesa ospilitu sandu yae pala okulinga omiti ominyingi novinyama vielikalaila. (Gênesis 1:11, 20-25) Ngotyo, ovipuka vina omuenyo vilekesa okuti vialingwa nounongo wavilapo unene tupu oviwa unene.
12. (a) Ovipi ovilinga vio DNA? (b) Oityi tuna okulilongesila kotyilinga tyitualako tyo DNA?
12 Soka ko DNA (ácido desoxirribonucleico) yuundapeswa opo ovanthu tyina vatyitwa ine ovipuka ovikuavo, vitualako okulifwa novikuavo ankho vikahikuale. Ovipuka aviho vina omuenyo pano pohi—okukutikinyamo, ovinyoka-nyoka, neholi, no nondyamba, nomavambi omanthikovei, novanthu—vilityita mokonda yo DNA. Namphila ovipuka vialingwa pohi vielikalaila, mahi monkhalelo vialingwa viapiñgana onkhalelo yovikuaukulu viavo avihapiluluka tunde pokutyitwa alo tyina viamekulu. Tyelikuata nehando lia Jeova Huku, ovipuka aviho alinga kombanda yoohi vitualako okulityita monkhalelo yavio ihuvisa ngetyi vialingwa tunde ponthyimbi. (Salmo 139:16) Ovipuka ovio vihuvisa nokuaonganekwa nawa vilekesa okuti vialingwa ‘nomunwe’ wa Huku, ine ospilitu sandu.
Otyipuka Tyakolela Vali Puaviho Huku Alinga Pano Pohi
13. Oñgeni Huku alinga omunthu?
13 Etyi palamba omanima omanyingi-nyingi tunde etyi Huku alinga ovipuka ovinyingi vina omuenyo novikuavo vihena omuenyo, oohi ankho “kayaviukile, nokuhena natyike.” Anthi, Jeova ankho kenemane okuundapesa ospilitu yae pala okulinga ovipuka. Oe ankho nkhele malingi otyipuka tyakolela vali pano pohi. Konthyulilo yonthiki yapandu yokutunga ovipuka, Huku atungu omunthu. Oñgeni Jeova etyilinga? Waundapesa ospilitu yae novipuka ovikuavo pano pohi.—Gênesis 2:7.
14. Omonkhalelo patyi yakolela owongo wovanthu welikalela no wovinyama?
14 Gênesis 1:27 yati: “Huku atungu omunthu otyifuika tyae, watunga omulume nomukai.” Okualingwa otyifuika tya Huku, tyilekesa okuti Jeova wetulinga nepondolo liokulekesa ohole, nokuliholovonena, alo umwe liokukala noupanga omuwa Nomupakeko wetu. Tupu, owongo wetu welikalela unene no wovinyama. Jeova walinga owongo wovanthu opo tutualeko okulilongesa nehambu konthele yae novilinga viae apeho.
15. Oityi ankho Huku ahandela Andau na Eva?
15 Konthyimbi yovanthu, Huku waavela Andau nomukai wae, Eva, oohi novipuka aviho vikahimo opo vaovole okuvinoñgonoka vali nawa nokuvihambukilwa. (Gênesis 1:28) Jeova weveavelele okulia okunyingi nopalaisu opo ikale eumbo liavo. Ovo ankho vapondola okukalako apeho nokukala novana ovanyingi-nyingi vehena nkhali. Tyotyili, ovipuka kaviendele ngetyi ankho viahandelwa.
Okuimbuka Otyilinga Tyospilitu Sandu
16. Namphila ovotate yetu vatyitukilapo Huku, ekevelelo patyi onthue tuna?
16 Andau na Eva, kavetavelele Omupakeko wavo okulekesa olupandu, anthi, vemutyitukilapo. Ovanthu aveho vatuka kuvo ovakuankhali iya vamona ononkhumbi. Mahi, Ombimbiliya ipopia oñgeni Huku makamanako ovivi aviho viaetuako no votate yetu votete. Ovihonekwa tupu vilekesa okuti Jeova makafuisapo ehando liae liotete. Oohi maikakala omphangu yombembwa nehambu, novanthu vena ekongoko ewa nomuenyo wahapu. (Gênesis 3:15) Opo tutualeko okukolela momulao uhambukisua, tuesukisa okukuatesuako nospilitu sandu ya Huku.
17. Onkhalelo patyi yokusoka tuesukisa okulityilika?
17 Onthue tuesukisa okulikuambela ku Jeova okuita ospilitu sandu. (Lucas 11:13) Okulinga ngotyo, matyitukuatesako okupameka enoñgonoko lietu liokuti ovipuka aviho viatungwa nomaoko a Huku. Hono kukahi nokuliyawisa ovanthu vehetavela okuti kuna Huku, na vana vapopia okuti ovanthu vatuka kovinyama, tyihena omahunga akolela. Onthue katupondola okuyeka omalusoke oo omavi etungwangwanese ine okutukalesa nowoma. Ovakristau aveho vesukisa okulipongiya opo vehetavela okuhongiliyua novanthu ovo.—Tanga Colossenses 2:8.
18. Putyina tusoka oku kuatuka eulu noohi novanthu, omokonda yatyi oulai okusoka okuti kutupu Omuetiko omunongo?
18 Matutyivili okukala nekolelo Mombimbiliya no mu Huku mokutualako okutala okuti ovipuka vikahiko kuna ou wevilinga. Tyina vatala etyi eulu likahi, netyi ovanthu vatungwa, ovanyingi vetavela etyi ovanongo vomouye vapopia okuti ouye novipuka vikahimo kaviaetelueko na Huku, anthi viaetuako nononkhono ononkhuavo. Inkha tupopia konthele yolusoke olo, kamatutyivili okuovola okunoñgonoka ovipuka aviho oñgeni vialingwa. Ngotyo tupondola okuanya omalekeso ayandyuluka nawa okuti ovipuka ovinyingi ‘vihavalulwa’ kuna ou wevitunga. (Jó 9:10; Salmo 104:25) Mahi, onthue Vakristau, tutavela okuti ononkhono ononene, ospilitu sandu, ombo Jeova aundapesa pala okulinga ovipuka aviho.
Ospilitu Sandu Nekolelo Lietu mu Huku
19. Oityi tyilekesa ku kese umwe puonthue okuti Huku oko ekahi, iya ospilitu yae ikahi nokuundapa?
19 Onthue katuesukisile okunoñgonoka ovipuka viatyo aviho viaetuako, opo tukale nekolelo mu Huku, nohole nokumupanda. Ngetyi omapanga alinga, ekolelo lietu mu Jeova kalitei vala muetyi tuete. Ngetyi oupanga wovanthu upama tyina vamelinoñgonoka vali nawa, nonthue ekolelo lietu mu Huku maliliyawisa tyina tuamatualako okulilongesa vali konthele yae. Tupu, tuimbuka okuti Huku oko ekahi tyina akumbulula omalikuambelo etu, nokutala ouwa utundilila kokuendela movitumino viae. Tufuena vali ku Jeova, tyina tutala ovipuka ovinyingi vilekesa okuti oe uhongolela omuenyo wetu, nokutuamena, nokutukuatesako okulinga ovilinga viae, nokutuavela etyi tuesukisa. Ovipuka ovio aviho vilekesa nawa okuti Huku oko ekahi iya ospilitu yae ikahi nokuundapa.
20. (a) Omokonda yatyi Huku alingila ouye novanthu? (b) Ouwa patyi matuvasi inkha tutualako okuhongolelwa nononkhono mba Huku?
20 Ombimbiliya elekeso liavilapo liokuti Jeova uundapesa ononkhono mbae mokonda ovahoneki vayo “vahoneka onondaka mba Huku kononkhono mbae.” (2 Pedro 1:21) Okulilongesa nawa Ovihonekwa tyipondola okupameka ekolelo lietu mu Huku, una waetako ovipuka aviho. (Revelação 4:11) Jeova Watunga ovipuka aviho mokonda yoluembia lwae. (1 João 4:8) Tutualeiko okulinga ononkhono mbokukuatesako vakuetu okulilongesa konthele Yepanga lietu keulu Tate woluembia. Inkha onthue tutualako okuhongolelwa nospilitu ya Huku, matukala nehambu liokulilongesa apeho konthele yae. (Gálatas 5:16, 25) Tutualeiko okulilongesa konthele ya Jeova novilinga viae ovinene, nokulekesa momuenyo wetu oluembia lwae luemuhindila okuundapesa ospilitu sandu yae pokutunga eulu, noohi, novanthu.
[Onondaka Poutoi]
a Tala momukanda Existe um Criador Que Se Importa com Você? pomafo 24 no 25.
Okuti Ove Upondola Okuhangununa?
• Eulu noohi vitulongesa tyi konthele yokuundapesa ononkhono mba Huku?
• Mokonda tualingwa otyifuika tya Huku omphitilo patyi tuna?
• Omokonda yatyi tuesukisila okuovola omalekeso okuti ovipuka viatungwa?
• Oñgeni tupondola okuyawisa oupanga wetu na Jeova?
[Omapuko Elongeso]
[Olutalatu pefo 15]
Tyina tutala ovipuka viaongana nawa tulilongesilako tyi?
[Lualandwa]
Ononthungululu: Anglo-Australian Observatory/David Malin Images
[Omalutalatu pefo 16]
Oñgeni o DNA ikahi movipuka evi aviho?
[Olutalatu pefo 18]
Ove wafuapo pala okuamena ekolelo liove?
