Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Huku Wetulekesa Oluembia Lwae Ena Nonthue

Huku Wetulekesa Oluembia Lwae Ena Nonthue

Huku Wetulekesa Oluembia Lwae Ena Nonthue

“Okankhenda tuhatokalele tupu makatumina nouviuki, pala ekevelelo liomuenyo uhapu.”—ROMANOS 5:21.

1, 2. Oviavelwa patyi vivali vina esilivilo? Otyipi tyakolela vali unene?

 “EPINGO liavilapo ova Roma . . . vasila vana vevepiñganene [ankho] ovitumino viavo nolusoke luokuti omuenyo una okutyindwa monkhalelo yelikuata novitumino.” (Dr. David J. Williams wo Mosikola onene yo Melbourne, ko Australia) Namphila epingo olio lina esilivilo, mahi kuna epingo ine otyiavelwa tyakolela vali unene. Otyiavelwa otyo, otyipuka Huku alinga opo tukale nonkhalelo yapandwa nokuaviuka komaiho ae, nekevelelo lieyovo nomuenyo uhapu.

2 Tupu, kuna omahunga akolela, konthele yonkhalelo ongwa Huku aava otyali otyo. Mokapitulu 5 ka Romanos, apostolu Paulu kapopile omahunga oo, okuhangununa kese tyimwe movitumino. Anthi, oe wahimbika nomulao ou uhambukiswa wokuti: “Tuihanwa okuti tuvaviuki mokonda yekolelo, [moluotyo] tuna ombembwa na Huku menyina lia Tatekulu yetu Jesus Kristu.” Vana vatambula otyali tya Huku, navo tyivepa ondundo yokukala nohole nae. Paulu o umwe po vokuapewa otyali otyo. Oe wahoneka okuti: “Oluembia lwa Huku lukahi nokuuyulilwa momitima vietu, menyina liospilitu sandu.”—Romanos 5:1, 5.

3. Omapulo patyi aviuka alingwa?

3 Otyali otyo tyoluembia, ankho tyesukisa mokonda yatyi? Oñgeni Huku etyiava monkhalelo yaviuka, nokuelifwa? Iya vana vaihanwa oityi vena okulinga opo vatokale okupewa otyali otyo? Tutalei omakumbululo ahambukiswa, no ñgeni alekesa oluembia lwa Huku.

Oluembia lwa Huku Luelikalela Nonkhali

4, 5. (a) Omonkhalelo patyi onene Jeova alekesa oluembia lwae? (b) Okuimbuka oku tuatuka oñgeni tyitukuatesako okunoñgonoka Romanos 5:12?

4 Mokonda yoluembia olunene, Jeova watuma Omona wae wongunga pala okukuatesako ovanthu. Paulu wetyipopia ngetyi: “Huku wetulekesa oluembia lwae ena nonthue, etyi Kristu ankhia mokonda yetu, puetyi ankho onthue nkhele tuvakuankhali.” (Romanos 5:8) Soka kotyipuka tyimwe oe apopia: “Puetyi ankho onthue nkhele tuvakuankhali.” Atuho tuesukisa okunoñgonoka oñgeni tueya okukala monkhalelo oyo.

5 Paulu wahimbika okupopia konthele oyo okuti: “Mokonda yomunthu wike vala onkhali yanyingila mouye, iya onkhali yaeta ononkhia. Moluotyo ononkhia mbeliyandyana kovanthu vatyo aveho, mokonda aveho valinga onkhali.” (Romanos 5:12) Otyo tupondola okutyinoñgonoka nawa mokonda Huku watuma okuhoneka oñgeni omuenyo wovanthu wahimbika. Jeova walinga ovanthu vevali, Andau na Eva. Omupakeko utupu onkhali, iya ngotyo novanthu votete ankho vetupu onkhali. Huku weveavelele otyitumino, evepopila okuti inkha kavetyitavela mavankhi. (Gênesis 2:17) Mahi, vaholovona okulinga ovivi, okuanya otyitumino tyapepuka Huku evepele, okuhetavela Omuavi Wovitumino Nohamba.—Deuteronômio 32:4, 5.

6. (a) Oityi ovana va Andau vankhila etyi Huku eheneave netyi aava Ovitumino apele Moisesi? (b) Onkhali tuapiñgana ipondola okuelekwa natyi?

6 Andau wahimbika vala okutyita ovana etyi alinga onkhali, ngotyo, wevetambulisa onkhali no nonkhumbi mbutundililako. Ovana ovo, kavapengesile movitumino via Huku nga Andau. Moluotyo, kavavelelwe onombei mbonkhali oyo. (Gênesis 2:17) Anthi, ovana va Andau vapiñgana onkhali. Ngotyo, onkhali nononkhia ankho vitumina etyi Huku aavela ova Isilayeli ovitumino, vialekesa nawa okuti ovakuankhali. (Tanga Romanos 5:13, 14.) Ononkhumbi mbutundilila konkhali mbupondola okuelekwa nomauvela elitambuliswa, iya ovana aveepiñgana kovohe. Namphila ovana vamwe mombunga vapiñgana omauvela oo kovohe, mahi vamwe mombunga oyo vapondola okuheupiñgana. Anthi, onkhali ha ngotyoko. Onthue atuho tuapiñgana onkhali ya Andau, moluotyo, atuho tunkhia. Okuti otyitateka otyinene ngotyo tyipondola okutetululwa?

Oityi Huku Aava Menyina lia Jesus Kristu

7, 8. Oñgeni onondyila mbovalume vevali vehena onkhali mbatuala kononkhalelo mbelikalela?

7 Mokonda yoluembia, Jeova walinga epongiyo opo tufinde onkhali tuapiñgana. Paulu wahangununa okuti otyo ankho tyipondola okulingwa nomunthu omukuavo, uhena onkhali, Andau yavali. (1 Coríntios 15:45) Mahi, ondyila ya kese umwe povanthu ovo vevali vehena onkhali, ituala kononkhalelo mbelikalela unene. Ñgeni ngotyo?—Tanga Romanos 5:15, 16.

8 Paulu wahoneka okuti: “Otyali tyaawa katyilifwe notyiponyo tyalingwa.” Andau oe walinga onkhali, iya apewa ehitiso atokala—ononkhia. Mahi, ankho haeko vala mankhi. Tutanga okuti: “Ovanthu ovanyingi vankhia mokonda yonkhali yomunthu [oo] wike vala.” Mehitiso Andau apewa muakutikinya ovana vae aveho ovakuankhali, kumwe nonthue. Mahi, tyituungumanesa okunoñgonoka okuti omulume wavali uhena onkhali, Jesus, upondola okutuyovolamo. Ñgeni? Mokuihanwa okuti tuvaviuki, namphila tulinga ‘ononkhali ononyingi’ mokueenda kuomanima omanyingi. Iya mokueenda kuomanima omanyingi otyo tyaeta ouwa patyi? Ekumbululo tulivasa monondaka mba Paulu, mbati “vaihanwa [ovanthu vomihoko aviho] okuti ovaviuki opo vakamone omuenyo.”—Romanos 5:18.

9. Oityi Huku ankho ekahi nokulinga etyi aihana ovanthu okuti ovaviuki mu Romanos 5:16, 18?

9 Onondaka “okuihanwa okuti ovaviuki” mbuhangununa tyi? Omupitiyi umwe wo Mbimbiliya, wahoneka okuti: “Onondaka ombo, mbulekesa etyi pamwe ombonge yokukoyesa ihole okulinga. Mbulekesa okuti onkhalelo yomunthu ipiluluka komaiho a Huku, otyo katyitei komunthu watyo muene. . . . Onondaka ombo, mbueleka Huku ngatyina omukoyesi wamena una walinga ovivi waetua mombonge yae. Mahi, Huku wevela omunthu oo, iya emutale ngatyina omuviuki.”

10. Oityi Jesus alinga opo ovanthu vaihanwe okuti ovaviuki?

10 Oñgeni “Omukoyesi woohi aiho,” maevela ononkhali mbovanthu avakala ovaviuki? (Gênesis 18:25) Okuhimbika, Huku watuma noluembia Omona wae wongunga pano pohi. Jesus walinga nawa-nawa ehando lia Tate yae, namphila amoneswa ononkhumbi, nokupenyua, nokuvetwa. Oe watualako nekolelo enene alo umwe aipaelwa momuti wemone. (Hebreus 2:10) Motyilikutila tyomuenyo wae uhena nkhali, Jesus waava ofeto ipondola okuyovola ovana va Andau konkhali nononkhia.—Mateus 20:28; Romanos 5:6-8.

11. Ofeto yeyovo yatokala okuhita tyi?

11 Tupu, Paulu wati otyo “otyilikutila tyafuapo.” (1 Timóteo 2:6) Otyilikutila tyafuapo oityi? Kohale, Andau waetela ovana vae aveho onkhali no nonkhia. Tyapopiwa okuti Jesus omunthu uhena onkhali, makakala ondyivindyivi yovana ovanyingi vehena ononkhali. Otyo, ankho tyilekesa okuti omuenyo uhena onkhali wa Jesus, no wovana vae aveho vehena onkhali, maukakala otyilikutila tyatokala mu Andau novana vae ovakuankhali. a Anthi, Ombimbiliya kaipopi okuti kese mona wa Jesus makalinga onthele mofeto yeyovo. Romanos 5:15-19 ilekesa okuti ononkhia “mbomunthu wike vala” mbaava eyovo. Yoo, omuenyo uhena onkhali wa Jesus, watokala momuenyo wa Andau. Omunthu wike vala uhena onkhali o Jesus Kristu. Ovanthu vomihoko aviho vapondola vala okutambula otyali otyo, nomuenyo, mokonda ‘yotyipuka tyike Jesus alinga,’ okuakala omutaveli momuenyo wae auho, nokuakoleleya alo pononkhia. (2 Coríntios 5:14, 15; 1 Pedro 3:18) Oñgeni otyo tyaenda?

Eyovo Liatuka Kotyilikutila Tyeyovo

12, 13. Oityi vana vaihanwa okuti ovaviuki vesukisila okankhenda ka Huku noluembia lwae?

12 Jeova Huku wetavela otyilikutila tyeyovo Omona wae aava. (Hebreus 9:24; 10:10, 12) Mahi, ovalongwa va Jesus no noapostolu kombanda yoohi, vatuaileko noukuankhali. Namphila valinga ononkhono mbokulityilika okulinga ovivi, hapeho tyiveenda nawa. Omokonda yatyi? Omokonda vapiñgana onkhali. (Romanos 7:18-20) Mahi Huku upondola iya walinga tyimwe konthele yotyo. Oe wetavela ofeto “yeyovo yatokala mo” pala okuyovola ovaumbili vae.

13 Otyo katyilekesa okuti Huku ankho una ongele nono apostolu navakuavo vali pala okuveyovola mokonda yovilinga viavo oviwa. Anthi, Huku waava otyilikutila tyeyovo pala vo mokonda yokankhenda noluembia olunene. Oe waholovona okuevela ono apostolu novakuavo okuhevekoyesa, evetale ngatyina vasukuka konkhali vapiñgana. Paulu wapopia konthele yavo okuti: “Mokonda yokankhenda oko muhatokalele otyo muayovolelwa mokualekesa ekolelo, iya otyo katyitei kuonwe, otyali tya Huku.”—Efésios 2:8.

14, 15. Vana Huku aihana okuti ovaviuki vakevelela Ondyambi patyi? Mahi oityi nkhele vesukisa okulinga?

14 Nkhele soka kotyali tyo Mukulami tyokuevela onkhali omunthu apiñgana noviponyo alinga! Kutyivili okuvalula ononkhali kese munthu alinga etyi ehenekale Omukristau, mahi, mokonda yofeto yeyovo Huku upondola okuevela ononkhali ombo. Paulu wahoneka: “Mokonda yotyali oviponyo ovinyingi viaevelwa.” (Romanos 5:16) Ono apostolu na vakuavo vapewa otyali otyo (tyokuihanwa okuti ovaviuki) vena okutualako okufenda Huku yotyotyili nekolelo. Avakevela ondyambi yatyi? “Vana vatambula okankhenda okanyingi tuhatokalele notyali tyouviuki, mavakatumina momuenyo menyina liomunthu wike Jesus Kristu.” Ngotyo, otyali tyouviuki tyiundapa monkhalelo yelikalela. Otyali otyo tyieta omuenyo.—Romanos 5:17; Tanga Lucas 22:28-30.

15 Vana vapewa otyali otyo, okuihanwa okuti ovaviuki, vakala ovana vopaspilitu va Huku. Mokonda onomphinga kumwe na Kristu, navo vakevela okututiliswa pala okuenda keulu ngatyina ovana vana vopaspilitu “mavakatumina no Hamba”, Jesus Kristu.—Tanga Romanos 8:15-17, 23.

Huku Walekesa Oluembia Kovanthu

16. Oñgeni vokuna ekevelo liomuenyo pano pohi vatambula otyali?

16 Haveho Ovakristau vekolelo nokuumbila Huku vakevela “okukatumina mouhamba” keulu kumwe na Kristu. Ovanyingi vena ekevelelo liapopiwa Mombimbiliya ngo vaumbili va Huku vokohale. Ovo vena ekevelelo liokukakala apeho momphangu yombembwa pano pohi. Okuti alo umwe pahe Huku upondola okuvepa otyali tyoluembia nokuveihana okuti ovaviuki nekevelo liomuenyo pano pohi? Onondaka mbupameka Paulu ahonekela ova Roma, mbulekesa okuti yoo!

17, 18. (a) Ekolelo lia Abraiau liaeta tyi? (b) Oñgeni Jeova ankho apondola okutala Abraiau okuti omuviuki?

17 Paulu wapopia ongeleka yotete, ya Abraiau omulume wekolelo, waliko kohale etyi Jeova nkhele eheneavele ova Isilayeli ovitumino, netyi Kristu eheneikule ondyila pala omuenyo wokeulu. (Hebreus 10:19, 20) Oe wati: “Ha mokonda yovitumino Abraiau ine ombuto yae, vakala nomulao wokukala onomphinga mbouye umwe, anthi omokonda youviuki wekolelo.” (Romanos 4:13; Tiago 2:23, 24) Moluotyo, Huku wavalula Abraiau omulume wekolelo okuti omuviuki.—Tanga Romanos 4:20-22.

18 Otyo katyilekesa okuti Abraiau ankho utupu vali onkhali mokonda waumbila Jeova omanima omanyingi. Enga, ouviuki wae ankho ha monkhalelo oyo. (Romanos 3:10, 23) Anthi, nounongo wae uhapu, Jeova watala ekolelo enene lia Abraiau novilinga viae. Haunene, Abraiau wali nekolelo liokuti “ombuto” yalaelwe maitundu mombunga yae. Ombuto oyo o Mesiya, ine o Kristu. (Gênesis 15:6; 22:15-18) Moluotyo, mokonda ‘yofeto yeyovo Kristu Jesus afeta,’ Omukoyesi wo keulu upondola okuevela ononkhali mbalingwa kohale. Ngotyo, Abraiau novalume ovakuavo vekolelo vokohale, vakevelela etutilo.—Tanga Romanos 3:24, 25; Salmos 32:1, 2.

Panda Okukala Omuviuki Pahetyino

19. Omokonda yatyi onkhalelo Huku atala Abraiau tyipameka ovanyingi hono?

19 Okunoñgonoka okuti Huku woluembia watala Abraiau okuti omuviuki, tyipameka Ovakristau votyotyili hono. Jeova kapopile okuti Abraiau omuviuki monkhalelo apopia vana alembula nospilitu opo vakakale “onomphinga kumwe na Kristu.” Omuvalu uhehi wovalembulua ovo, “vaihanwa opo vakale onosandu,” nokutavelwa okukala “ovana va Huku.” (Romanos 1:7; 8:14, 17, 33) Anthi, Abraiau wakala “epanga lia Jeova,” puetyi nkhele otyilikutila tyofeto yeyovo tyiheneawe. (Tiago 2:23; Isaías 41:8) Iya Ovakristau vena ekevelelo liokukala Momphangu Yombembwa pano pohi?

20. Oityi Huku akevelela ku vana hono atala ngatyina ovaviuki, nga Abraiau?

20 Ovo kavatambulile “otyali tyouviuki” nekevelelo liomuenyo keulu “menyina liotyilikutila tyeyovo tyafetwa na Kristu Jesus.” (Romanos 3:24; 5:15, 17) Anthi, vena ekolelo enene mu Huku nomuevi aava, iya valekesa ekolelo liavo novilinga oviwa. Tyimwe povilinga ovio “okuivisa Ouhamba wa Huku . . . nokulongesa ovipuka konthele ya Tatekulu Jesus Kristu.” (Atos 28:31) Ngotyo, Jeova upondola okuvetala ngovaviuki ngetyi alingile na Abraiau. Otyali ovanthu ovo vapewa—oupanga na Huku—katyelifuile “notyali” ovalembulwa vapewa. Mahi, tyotyili otyo otyali ovo vetavela nolupandu olunene.

21. Ouwa patyi matukamona mokonda yoluembia lwa Jeova nouviuki wae?

21 Inkha ove una ekevelelo liokukala pano pohi, wesukisa okuimbuka okuti omphitilo oyo kueipelwe nomunthu umwe wetyilinga okulihakamo. Anthi, omokonda yevangelo liounongo Liohamba Youye Auho. Jeova mokueenda kuomuwo ukahi nokulinga atyiho tyesukisa opo afuisepo evangelo liae. Otyo alinga tyelikuata nouviuki wotyotyili. Haunene, otyo tyalekesa oluembia olunene lwa Huku. Otyo Paulu apopila okuti: “Huku wetulekesa oluembia lwae ena nonthue, puetyi Kristu ankhia mokonda yetu, etyi ankho onthue nkhele tuvakuankhali.”—Romanos 5:8.

[Onondaka Poutoi]

a Mongeleka, olusoke olo konthele yombuto ine ovana, luapopiwa momukanda Estudo Perspicaz das Escrituras Volume 3, pefo 325 palagrafu 4 no 5.

Okuti Ove Utyihinangela?

• Ovana va Andau vapiñgana tyi? Otyo tyaeta tyi?

• Oñgeni ofeto yeyovo yatokalamo yaawa? Omonkhalelo patyi ofeto oyo yatokalamo?

• Otyali tyokuihanwa okuti ovaviuki tyekuetela ekevelelo patyi?

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 21]

Andau ankho uhena nkhali walinga onkhali. Jesus ankho uhena nkhali waava ‘ofeto yeyovo yatokalamo’

[Olutalatu pefo 23]

Okuihanwa okuti tuvaviuki menyina lia Jesus, “onondaka onongwa” ngatyi!