Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

“Ove Jeova, . . . Ove Undyi Nawa”

“Ove Jeova, . . . Ove Undyi Nawa”

Fuena Ku Huku

“Ove Jeova, . . . Ove Undyi Nawa”

“ARTHUR H. STAINBACK wahonekwa okuti: “Omulemo omunene tupondola okutyinda, okunoñgonoka okuti nawike wesuka nonthue ine weete etyi tyikahi nokupita nonthue.” Okuti ove ulitehelela ngotyo? Uhole okulitehela okuti nawike wesuka noove ine weete etyi tyikahi nokupita noove, no ñgeni ulitehelela? Inkha ongotyo, upondola okuvasa epameko monondaka ombu: Jeova wesuka unene novafendi vae iya weete atyiho tyipita momuenyo wavo kese nthiki. Onondaka mba David mo Salmu 139 mbutupopila otyili otyo.

Mokonda David ankho una onthumbi yokuti Huku wesuka nae, oe wati: “Ove Jeova, wovola okunoñgonoka, iya undyi nawa.” (Oversikulu 1) Apa David wapopia onondaka onongwa. Ondaka yo Hebreu yapitiyua “wovola okunoñgonoka” ipondola okupopia okuheya omamanya akolela (Jó 28:3), okunoñgonoka nawa otyilongo (Juízes 18:2), ine okunoñgonoka nawa otyili ponomphela, (Deuteronômio 13:14). Tyotyili, Jeova utwii nawa kese nthele yomuenyo wetu, nokuesuka nonthue. Etyi David apopia okuti “ame,” utulongesa okuti Huku wesuka na kese muumbili wae. Oe wovola okunoñgonoka nawa kese umwe.

David walekesa vali nawa oñgeni Huku aovola okutunoñgonoka, etyi ati: “Ove wanoñgonoka tyina ndyipumphama na tyina ndyikatuka. Omalusoke ange weetele kokule.” (Oversikulu 2) Tyotyili Jeova ‘weetele kokule,’ mokonda ukala keulu. Mahi, oe utueete tyina tulangalapo kongulohi, na tyina tupindukapo komuhuka, no mokueenda kuonthiki. Tupu wii omalusoke etu, nomahando, nevi tusoka okulinga. Okuti otyo ankho David tyimutilisa owoma? Au. Anthi oe ankho tyimuhambukiswa okutalwa nawa na Jeova. (Onoversikulu 23, 24) Omokonda yatyi?

David ankho utyii okuti Jeova utala ovafendi vae nehunga ewa. David wapopia konthele yehunga olio etyi ahoneka okuti: “Omueendo wange nokulangalapo kuange wevieleka, alo umwe onondyila mbange ambuho wembunoñgonoka.” (Oversikulu 3) Kese nthiki, Jeova utala ‘onondyila mbetu ambuho’, noviponyo vietu, novilinga vietu oviwa. Oe utala vali kovivi ine okoviwa? Ondaka yo Hebreu yapitiyua ‘okueleka’ ipondola okuhangununa “okupeya” ine “okuyela,” ngetyi ovalimi vayela ovilia okupolako ovititi. Iya ondaka yo Hebreu yapitiyua “okunoñgonoka nawa” ipondola okuhangununa “okupanda.” Tyina atala ovipuka ovaumbili vae vapopia nevi valinga kese nthiki, Jeova upaka nawa oviwa valinga. Omokonda yatyi? Oe upanda ononkhono valinga pala okumuhambukiswa.

O salmu 139 itulongesa okuti Jeova wesuka unene novafendi vae. Oe uvetala nawa nokuovola okunoñgonoka oñgeni vatyinda omuenyo wavo kese nthiki. Ngotyo oe wii ovitateka viavo, nokunoñgonoka omuihamo vena momutima no momutwe utuka kovitateka ovio. Okuti ove uhanda okufenda Huku wokuna esuko ngolio? Inkha uhanda, upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova nalumwe “malimbwa ovilinga viove nohole walekesa menyina liae.”—Hebreus 6:10.