Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Yumba Onthumbi Mu Jeova, “Huku Weungumaneso Aliho”

Yumba Onthumbi Mu Jeova, “Huku Weungumaneso Aliho”

Yumba Onthumbi Mu Jeova, “Huku Weungumaneso Aliho”

“Huku Tate ya Tatekulu Jesus Kristu apandwe, Tate wonkhenda onene, Huku weungumaneso aliho.”—2 CORÍNTIOS 1:3.

1. Oityi ovanthu aveho vesukisa?

 TUNDE pokutyitwa, tuesukisa okuungumaneswa. Olukembe lulila okulekesa okuti luhanda okuungumaneswa. Pamwe luhanda okulelwa ine luankhia ondyala. Na tyina tuekula, tuesukisa ou utuungumanesa, haunene tyina tuvasiwa notyitateka tyepuiya.

2. Oityi Jeova alaa vana vayumba onthumbi mwe?

2 Ombunga yetu nomapanga vapondola okutupameka. Mahi kavetyivili okutukuatesako movitateka aviho. O Huku vala upondola okutuungumanesa movitateka aviho. Ondaka ya Huku itulaa okuti: “Jeova ukahi popepi novanthu aveho vemuihana, . . . iya matehelela tyina veliyavela okuita ekuateso.” (Salmo 145:18, 19) Ombimbiliya yati “omaiho a Jeova atala ovaviuki. Iya omatwi ae atehelela tyina vaita ombatelo.” (Salmo 34:15) Mahi inkha tuhanda Huku etupameke, tuna okuyumba onthumbi mwe. David wati: “Jeova makala otyiameno tyaveho vamoneswa emone. Otyiholamo momivo viononkhumbi. Iya vana vei enyina liove mavayumbu onthumbi muove. Mokonda ove Jeova kumayekepo vana vekuovola.”—Salmo 9:9, 10.

3. Oityi Jesus apopia tyilekesa okuti Jeova uhole ovanthu Vae?

3 Ovafendi va Jeova vakolela unene kwe. Jesus wati: “Oviila vitano kavilandwa no nopalata onombali mbuhena esilivilo enene? Anthi, natyike Huku alimbwa. Mahi, alo umwe onohuki mbo komitwe vienyi ambuho mbavalulwa. Moluotyo, muhakalei nowoma, onwe muakolela vali tyipona oviila ovinyingi.” (Lucas 12:6, 7) Jeova wapopilile ova Isilayeli okuti: “Ame ndyikuhole noluembia luomuvo uhapu. Moluotyo, nekukokela kuame noluembia olunene.”—Jeremias 31:3.

4. Oityi tuyumbila onthumbi momilao via Jeova?

4 Inkha tuyumba onthumbi mu Jeova no momilao viae, metupameka momivo viemone. Tuesukisa okukala nonthumbi mu Huku nga Josue. Oe wati: “Onondaka ambuho onongwa Jeova Huku yenyi emupopilile, naike yaponya. Ambuho wembufuisapo. Kapakambele naike.” (Josué 23:14) Tupondola okukala nonthumbi yokuti inkha tumona ononkhumbi mokonda yonkhalelo yepuiya hono, “Huku omukuatyili” iya kayekepo nalumwe ovaumbili vae vekolelo.—Tanga 1 Coríntios 10:13.

5. Tupondola okupameka vakuetu mokonda yatyi?

5 Apostolu Paulu waihana Jeova okuti o “Huku yeungumaneso aliho.” “Okuungumanesa,” okuetela ombembwa ine okuamena una ukahi mononkhumbi, ine okukuatesako una weliunga. Tyotyili Jeova ongotyo alinga. (Tanga 2 Coríntios 1:3, 4.) Kutupu natyike ine omunthu utyilika Tate yetu wokeulu. Oe upondola okulinga atyiho ahanda opo apameke vana ehole. Tyina Huku etupameka, nonthue tuvila okupameka ovakuatate vetu mu ‘kese nonkhumbi vamona.’ Nawike uvila okutupameka nawa tyipona Jeova!

Etyi Tyieta Ononkhumbi

6. Ovipuka patyi vimwe vieta ononkhumbi?

6 Tuesukisa okuungumaneswa mononkhalelo ononyingi mbomuenyo. Tyimwe tyieta unene ononkhumbi, ononkhia mba una tuhole, haunene tyina omulume wetu ine omukai ine omona wetu. Vamwe vesukisa eungumaneso mokonda veyelwe. Tupu, okuvela, nokukulupa, noluhepo, novipuka ovivi vimoneka mouye, vituetela ononkhumbi.

7. (a) Oityi tuesukisa pomivo viovitateka? (b) Oityi Jeova alinga opo avelule omutima “watekateka nokuamiangulwa”?

7 Pomuvo wovitateka, tumona ononkhumbi mononkhalelo ononyingi. Tuesukisa eungumaneso mokonda omutima wetu, nomalusoke etu, nekongoko lietu, alo umwe ekolelo lietu vipondola okunyonwa. Ondaka ya Huku yati omutima wetu upondola “okutekateka nokumiangulwa.” (Salmo 51:17) Jeova tyotyili upondola okutukuatesako pomivo opo. Oe “ukahi nokuvelula vokuna omutima watekateka, nokukuta ovipute via vana vaihamenwa.” (Salmo 147:3) Alo umwe movitateka viepuiya, Huku mapameka omutima wetu waihamenua, inkha tulikuambela kwe nekolelo, nokutavela ovitumino viae.—Tanga 1 João 3:19-22; 5:14, 15.

8. Oñgeni Jeova etukuatesako tyina tuesukisa eungumaneso?

8 Mokonda tuvasiwa novitateka vielikalaila, omutima wetu pamwe usukisa okupamekwa. Tuesukisa okukuatesuako tyina tupita movitateka ovio. Omuhoneki wo Salmo 94:19 wati: “Tyina omalusoke ange asukalalesa alinga omanyingi momutima wange, eungumaneso liove liahimbika okukalesa nawa ohande yange.” Tupu, Paulu wahoneka okuti: “Muhakalei notyiho notyipuka natyike, mahi, muaviho, itei unene ku Huku nomalikuambelo kumwe nolupandu. Iya ombembwa ya Huku, ipona onondunge nomalusoke aeho, maiyungu omitima vienyi nomalusoke enyi, menyina lia Kristu Jesus.” (Filipenses 4:6, 7) Tyina omutima wetu wesukisa eungumaneso, tuna okutanga Ombimbiliya nokusoka nawa etyi ipopia. Okulinga ngotyo matyituetela eungumaneso enene.—2 Timóteo 3:15-17.

9. Oityi matyitukuatesako tyina tuna omalusoke ahaviukile?

9 Ovikando vimwe, tusoya unene atukala nomalusoke omanyingi ahaviukile. Pamwe tusoka okuti katukahi nokulinga etyi Jeova akevelela tulinge, ine katukahi nokufuisapo otyilinga tyetu mewaneno. Monkhalelo ngoyo, tupu Jeova utuungumanesa nokutuvatela. Mongeleka, etyi Jeova atuma Josue ahongolele ova Isilayeli okulwisa onondyale mbavo, Moisesi evepopila okuti: “Kalei nomutima wakola nokuapama. Muhakalei nowoma ine okutila kolupala luavo, mokonda Jeova Huku yenyi ukahi nokueenda noonwe, kamemuyeke ine okumusapo.” (Deuteronômio 31:6) Nombatelo ya Jeova, Josue etyivili okuhongolela ovanthu va Huku Motyilongo Valaelwe nokufinda onondyale mbavo ambuho. Moisesi nae wakuatesilueko ngotyo na Jeova Pelunga Enkhuhu.—Êxodo 14:13, 14, 29-31.

10. Inkha ovitateka vinyona ekongoko lietu, oityi matyitukuatesako?

10 Ovitateka vipondola okunyona ekongoko lietu. Tyitukalesa nawa okulia etyi tyikongokesa, nokulala okutuukisa, nokuhateka ine okuendaenda (exercícios), nokusukukisa apeho eumbo nolutu luetu. Tupu, inkha tusoka kuetyi Ombimbiliya ipopia okuti matyikeya, matyituvatela okukala nekongoko. Ngotyo, tyina tumona emone mokonda yovitateka, no yokulolwa, otyiwa okuhinangela okuti Paulu nae wamuene emone, nokusoka konondaka mbae mbupameka mbati: “Tuomwa kononthele ambuho, mahi katuhitakana tyihevili okuliviya. Tusukalala, mahi katulimbililwa, tyihei etyi matulingi. Tuhataikiswa, mahi katukala nokupundauka, tupumuapo, mahi katunyimuako.”—2 Coríntios 4:8, 9.

11. Oityi matulingi inkha tuliivite okuti ekolelo lietu litepuluka?

11 Ovitateka vimwe vipondola okunyona ekolelo lietu. Ondaka Yae itulaa okuti: “Jeova ukahi nokuavela ombatelo aveho vekahi nokutoka, nokukatula aveho velipeta.” (Salmo 145:14) Inkha tuliivite okuti ekolelo lietu litepuluka, tuesukisa okuita ovakulu vewaneno vetukuateseko. (Tiago 5:14, 15) Iya okusoka apeho kekevelelo lietu liomuenyo uhapu, tyitupameka tyina ekolelo lietu likahi nokulolwa.—João 17:3.

Vana Vapamekelwe na Huku

12. Oñgeni Jeova apameka Abraiau?

12 Omuhoneki wo Salmo 119 wapopila [Jeova] okuti: “Hinangela ondaka yomuumbili wove, ina wankhalesa nokukevelela. Olio, olio eungumaneso liange mononkhumbi mbange. Mokonda ondaka yove yankhalesa nomuenyo.” (Salmo 119:49, 50) Hono, tuna Ondaka yahonekwa ya Jeova Ombimbiliya, ilekesa oñgeni Huku aungumanesa ovaumbili vae. Nkhele soka, Abraiau wakalele unene notyiho etyi eiva okuti Jeova mahanyeko o Sodoma no Gomora. Iya apulu Huku okuti: “Mohanyeko tyilityili omuviuki kumwe nondingavivi?” Jeova apameka Abraiau okumulaa okuti kamahanyeko o Sodoma inkha muna ovaviuki 50. Mahi, Abraiau apulu vali Jeova ovikando vilamba pu 5 okuti: Iya inkha muna vala ovaviuki 45? Ine 40? Ine 30? Ine 20? Ine 10? Jeova noumphua-lundo nokankhenda alae Abraiau okuti kamahanyeko o Sodoma alo inkha muna vala ovaviuki 10. Namphila ankho muhena ovaviuki 10, Jeova wahupisa Lote no vana vae vevali.—Gênesis 18:22-32; 19:15, 16, 26.

13. Oñgeni Ana alekesa okuti ankho una onthumbi mu Jeova?

13 Ana omukai wa Elkana ankho uhanda okutyita ovana. Anthi oe ankho utupu olutyito, iya otyo ankho tyimuihama unene. Ana elikuambela ku Jeova konthele yotyo, iya Omunene-nakwa emupopila okuti: “Huku yo Isilayeli ekuavele etyi wemuita.” Otyo tyaungumanesa Ana, iya “otyipala tyae katyalekesile vali okuti wasukalala.” (1 Samuel 1:8, 17, 18) Ana ankho una onthumbi yokuti Jeova matetulula otyitateka tyae. Namphila oe ankho ehei oñgeni matyiende, mahi ankho una ombembwa momutima. Konyima, Jeova akumbulula elikuambelo liae. Ana akala omunthimba akutula omona. Emuluku okuti o Samuele.—1 Samuel 1:20.

14. Oityi David esukisilile okupamekwa? Okulie aitile epameko?

14 Omunthu omukuavo wapamekelue na Huku, Ohamba David. Jeova utala “etyi omutima ukahi.” Ngotyo etyi aholovona David opo akale ohamba yo Isilayeli, Oe ankho utyii okuti David uhanda okulinga etyi tyaviuka nokuhole efendelo liotyotyili. (1 Samuel 16:7; 2 Samuel 5:10) Konyima, David alingi oumbalehi na Bateseba iya aovola okuholeka onkhali yae kovanthu. Etyi akuatesuako okutala okuti etyi alinga otyivi unene, elikuambela ku Jeova okuti: “Nyimapo ononkhali mbange mokonda yokankhenda kove. Nthyukukise nawa otyiponyo tyange. Iya ondyelesa onkhali yange. Mokonda ame muene ndyii ononkhali mbange. Iya onkhali yange ikahi apeho kolupala luange.” (Salmo 51:1-3) David elivele tyotyili onkhali yae iya Jeova emuevela. Mahi no ngotyo David wamuene ononkhumbi mokonda yetyi alinga. (2 Samuel 12:9-12) Mahi okankhenda ka Jeova kemupamekele.

15. Oñgeni Jeova akuatesako Jesus puetyi ehenenkhie?

15 Etyi Jesus ali pano pohi wapitile movitateka ovinyingi viepuiya. Huku emuyeke amone emone olio, mahi Jesus akala apeho nekolelo. Oe ankho omunthu uhena nkhali wali nonthumbi apeho mu Jeova nokutavela Outumini wae. Ngotyo etyi ehenepakulwe nokuipawa, Jesus waita ku Jeova okuti: “Tyilingwe ngetyi ove uhanda, hangetyiko ame nahanda.” Iya oandyu imwe aiya pu Jesus aimupameka. (Lucas 22:42, 43) Huku wapele Jesus eungumaneso, nepameko, nekuateso, ankho esukisa pomuvo opo.

16. Oñgeni Jeova etukuatesako tyina omuenyo wetu ukahi motyiponga mokonda yekolelo lietu?

16 Jeova metukuatesako okukolela mwe, na tyina omuenyo wetu uli motyiponga mokonda yekolelo lietu. Tupu tupamekwa nekevelo lietutilo, nokukevelela onthiki ononkhia, “ondyale yahulililako mambunyimuako”! (1 Coríntios 15:26) Ovaumbili ovakuatyili va Jeova vokuankhia, vekahi mehinangelo liae. Jeova kalimbuako mevetutilisa. (João 5:28, 29; Atos 24:15) Onthumbi metutilo alaa, yungumanesa nokutoneka ekevelelo lietu pomivo viemone.

17. Oñgeni Jeova etupameka tyina umwe tuhole amankhi?

17 Tyipameka unene okunoñgonoka okuti vana tuhole vokuankhia mavakatutila pala omuenyo omuwa mouye omupe. Kakukakala vali natyike tyieta ononkhumbi. Matyikakala ehambu enene ‘kotyikumba otyinyingi’ tyovaumbili va Jeova mavahupu konthyulilo youye uno, okuyakula nokulongesa vana mavakatutila!—Revelação 7:9, 10.

Mombuelo Muna Omaoko a Huku Atualako Apeho

18, 19. Oñgeni Huku apameka ovaumbili vae etyi vamoneswa emone?

18 Omuuli Moisesi wahonekela ova Isilayeli otyiimbo tyipameka nokuungumanesa, tyati: “Huku womivo vio kohale otyiholamo. Iya mombuelo muna omaoko atualako apeho.” (Deuteronômio 33:27) Konyima omuuli Samuele apopila ova Isilayeli okuti: “Muhayekeipo okulandula mu Jeova, muna okuumbila Jeova nomutima wenyi auho. . . . Jeova kamayekepo elongo liae, mokonda yenyina liae enene.” (1 Samuel 12:20-22) Putyina tutualako okuumbila Jeova nekolelo, oe nalumwe metuyekepo. Metuavela apeho ombatelo tuesukisa.

19 Huku ukahi nokupameka ovanthu vae mononthiki ombu mbepuiya mbahulilila. Hono, ovakuatate vetu ovanyingi mouye auho, vekahi nokumoneswa emone, nokupakwa movikaleya mokonda yokuumbila Jeova. Etyi tyapita navo tyilekesa okuti Jeova tyotyili upameka ovaumbili vae pomivo viemone. Nkhele tala, umwe povakuatate vetu ko Uniau Sovietika, wakala mokaleya omanima 23, mokonda yekolelo liae. Mahi, mokaleya ankho utambula omikanda viomupika wekolelo viemuungumesa nokumupameka. Oe wati: “Mokueenda kuomanima aeho oo, nelilonga okuyumba onthumbi mu Jeova, iya oe amphameka.”—Tanga 1 Pedro 5:6, 7.

20. Oityi tukalela nonthumbi yokuti Jeova kametuyekepo?

20 Tyina tuamavasiwa novitateka, otyiwa tuhinangele onondaka mbupameka mbati: “Jeova kamayekepo ovanthu vae.” (Salmo 94:14) Namphila onthue tuesukisa okupamekwa, tupu tuna okupameka vakuetu. Monthele mailandulako, matutale oñgeni matuungumanesa vana vamona emone mouye ou wovivi.

Oñgeni Mokumbulula?

• Ovipuka patyi vimwe vituetela ononkhumbi?

• Oñgeni Jeova aungumanesa ovaumbili vae?

• Oityi matyitupameka tyina omuenyo wetu uli motyiponga?

[Omapuko Elongeso]

[Okakasa/​Omalutalatu pefo 23]

Oñgeni Matufindi Ovipuka Vipondola Okunyona . . .

omutima wetu Salmo 147:3; 1 João 3:19-22; 5:14, 15

omalusoke etu Salmo 94:19; Filipenses 4:6, 7

ehambu lietu Êxodo 14:13, 14; Deuteronômio 31:6

ekongoko liolutu luetu 2 Coríntios 4:8, 9

ekongoko lietu mopaspilitu Salmo 145:14; Tiago 5:14, 15