Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Jeova “Omuholololi Wevi Viaholekwa”

Jeova “Omuholololi Wevi Viaholekwa”

Jeova “Omuholololi Wevi Viaholekwa”

“Tyotyili, Huku yenyi o Huku yono huku, na Tatekulu yonohamba, Nomuholololi wevi viaholekwa.” —DANIEL 2:47.

OÑGENI MOKUMBULULA?

Oityi Jeova etuholololela konthele yevi ankho mavikamoneka komutwe?

Omitwe viotete epandu vienyama vilekesa tyi?

Ononthele patyi mbenyama no mbotyilolo tyondyoi ya Nambukondonosole mbuhangununa otyipuka tyike?

1, 2. Oityi Jeova etuholololela, iya wetyilinga mokonda yatyi?

 OMAUTUMINI patyi maakatumina pano pohi tyina Ouhamba wa Huku wameya okumanako outumini wovanthu? Ekumbululo tulii mokonda Jeova Huku “Omuholololi wevi viaholekwa,” iya wetuholololela tyo movihonekwa viomuuli Daniele na apostolu João.

2 Jeova waholololela ovalume ovo omamonekelo omanyingi apopia konthele yomanyama elilandula. Tupu wapopila Daniele oityi tyihangununa ondyoi yotyilolo otyinene. Jeova watuma okuhoneka omahipululo oo Mombimbiliya nokuepaka nawa opo tupoleko ouwa. (Romanos 15:4) Wetyilinga opo tupameke ekevelelo lietu liokuti apa katutu Ouhamba wae maukamanako omautumini aeho ovanthu.—Daniel 2:44.

3. Opo tunoñgonoke nawa omaulo, oityi tete tuesukisa okunoñgonoka, iya omokonda yatyi?

3 Omaulo a Daniele no a João, apopia konthele yo nohamba etyinana, ine omautumini ovanthu, no nalupi amoneka. Mahi, matunoñgonoka vala nawa omaulo oo inkha tunoñgonoka etyi tyihangununa eulo liotete Liombimbiliya. Mokonda yatyi? Omokonda Ombimbiliya aiho nomaulo aeho elimo, elikuata neulo liotete.

OMBUTO YONYOKA NENYAMA

4. Ovalie valinga onthele yombuto yomukai? Oityi ombuto oyo maikalinga?

4 Konyima youmphuki mo Endene, liwa-liwa Jeova walaa okuti “omukai” makaetako “ombuto.” a (Tanga Gênesis 3:15.) Ombuto oyo maimiangula omutwe wonyoka Satanasi. Konyima, Jeova apopi okuti ombuto maitundu mu Abraiau, melongo lio Isilayeli, momuhoko wo Judaa, mombunga yo Hamba David. (Gênesis 22:15-18; 49:10; Salmo 89:3, 4; Lucas 1:30-33) Mombuto oyo, omunthu wavilapo vali o Kristu Jesus. (Gálatas 3:16) Onthele yavali yombuto, ewaneno lio Vakristau ovalembulwa. (Gálatas 3:26-29) Jesus kumwe no Vakristau ovalembulwa, ovo Ouhamba wa Huku, una Huku makaundapesa opo amaneko Satanasi.—Lucas 12:32; Romanos 16:20.

5, 6. (a) Omautumini eñgapi omanene apopiwa momamonekelo a Daniele no a João? (b) Omitwe vienyama lia Revelação vilekesa tyi?

5 Eulo olio liotete lialingwa mo Endene, tupu liapopia okuti Satanasi makaetako “ombuto.” Ombuto oyo maikayala ombuto yomukai. Ombuto ya Satanasi olie? Aveho vana veyele Huku, nokulwisa ovanthu vae, ngetyi tyilinga Satanasi. Mokueenda kuomanima, Satanasi waonganeka ombuto yae, onongeleya, nomautumini, nomauhamba. (Lucas 4:5, 6) Vamwe povatumini ovo, valwisa ovanthu va Huku elongo lio Isilayeli ine ewaneno lio Vakristau ovalembulwa. Otyo tyitukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi omamonekelo a Daniele no a João apopia vala omautumini etyinana namphila ankho kuna omakuavo.

6 Konthyulilo yotyita tyotete P.K., omututiliswa Jesus waavela apostolu João omamonekelo ahuvisa. (Revelação 1:1) Mu limwe, João wamona Eliapu liaelekwa nongandu itai konthele yelunga. (Tanga Revelação 13:1, 2.) João tupu wamona enyama litunda melunga, alipewa outumini omunene Neliapu. Konyima, oandyu imwe yapopila João okuti omitwe epanduvali vienyama enkhuhu, otyilekeso tyenyama liapopiwa mu Revelação 13:1, vilekesa “onohamba epanduvali,” ine omautumini. (Revelação 13:14, 15; 17:3,9, 10) Etyi João ahoneka Revelação, pono hamba ombo, ononthano ankho kambutumina vali, imwe ankho ikahi nokutumina, iya onkhuavo ankho “kainehike.” Onohamba ombo ine omautumini ouye ankho ovalie? Matulilongesa konthele ya kese mutwe wenyama liapopiwa mu Revelação. Tupu matulilongesa vali konthele yomautumini oo omanyingi ahonekwa na Daniele. Omaulo a Daniele apopia neyandyuluko konthele yomautumini oo, omanima omanyingi alo umwe etyi nkhele ehenehimbike okutumina.

OMITEWE VIVALI VIOTETE O EGITU NO ASIRIA

7. Omutwe wotete ulekesa tyi, iya omokonda yatyi?

7 Omutwe wotete wenyama ulekesa o Egitu, mokonda o Egitu outumini wouye watetekela okuyala nokulwisa ovanthu va Huku. Huku walaele Abraiau okuti ombuto yomukai maitundu mombunga yae. Ova Isilayeli ankho vatunda mu Abraiau. Etyi vakakala ko Egitu vakala ovanyingi, iya ova Egitu avahimbika okuvelinga onya. Satanasi ankho uhanda okumanako ovanthu va Huku mokonda kahandele ombuto iye. Moluotyo, waundapesa Farao opo aipae omalukembe aeho ovakuendye ova Isilayeli. Mahi, Jeova kayekele ovanthu vae valingwe ngotyo, eveyovola ko Egitu. (Êxodo 1:15-20; 14:13) Konyima, aavela ova Isilayeli Otyilongo Valaelwe.

8. Omutwe wavali ulekesa tyi, iya wahandele okulinga tyi?

8 Omutwe wavali wenyama ulekesa o Asiria. Ouhamba oo wepondolo tupu wahandele okumanako ovanthu va Huku. Tyotyili Jeova waundapesile o Asiria opo ihitise omihoko ekwi vio Isilayeli, mokonda ankho kavetavela Huku nokufenda ovilolo. Mahi, o Asiria yahandele okuhanyako o Jelusalei. Tyafuile Satanasi ankho uhanda okuhanyako ombunga yo nohamba mo Jelusalei, mokonda Jesus matundu mombunga oyo. Jeova ankho kahande o Jelusalei ihanyueko, moluotyo wahanyako omafualali o Asiria, ayovola ovanthu vae.—2 Reis 19:32-35; Isaías 10:5, 6, 12-15.

OMUTWE WATATU OMBAMBILONIA

9, 10. (a) Jeova wayekele ova Mbambilonia valinge tyi? (b) Opo eulo lifuiswepo, oityi ankho tyina okuendapo?

9 Omutwe watatu wenyama João amona, ulekesa ouhamba wo Mbambilonia. Jeova wayekele ova Mbambilonia vahanyepo o Jelusalei, nokutuala ovanthu vae koupika. Mahi, etyi nkhele ihenehanyuepo, Jeova wapopilile ova Isilayeli onomphuki etyi ouhamba wo Mbambilonia mauya okuvelinga. (2 Reis 20:16-18) Jeova wapopilile ova Isilayeli okuti kamayeke vali ono hamba mbavo mbupumphame “kotyipundi” tyae mo Jelusalei. (1 Crônicas 29:23) Mahi, Jeova tupu walaele okuti mombunga Yohamba David, mamukatunda una “watokala” okutumina ngohamba ya Jeova.—Ezequiel 21:25-27.

10 Eulo ekuavo lialekesile okuti tyina Mesiya ine Omulembulwa ameya, ova Judeu nkhele mavavasiwa vekahi nokufenda mondyuo ya Huku mo Jelusalei. (Daniel 9:24-27) Eulo ekuavo liahonekwa etyi Ovaisilayeli vehenetualwe koukonde Mombambilonia, liapopile okuti omunthu oo matyitilwa mo Mbelei. (Miquéias 5:2) Opo omaulo oo afuiswepo, ova Judeu ankho vena okutunda Mombambilonia, avakondoka kotyilongo tyavo, nokupindulapo Ondyuo ya Huku. Mahi, Ombambilonia ankho kaiyovola ovapika vavo. Oñgeni ankho ovanthu va Huku mavakondoka kotyilongo tyavo? Jeova wetyipopilile ovauli vae.—Amós 3:7.

11. Ovipuka patyi viapopiwa meulo lia Daniele no lia João vilekesa ouhamba wo Mbambilonia? (Tala okatoi.)

11 Omuuli Daniele, nae ankho watuailwe koukonde mo Mbambilonia. (Daniel 1:1-6) Jeova wemuholololela omauhamba maapingi po Mbambilonia, nomakuavo maalandulako. Jeova waundapesile ovipuka ovinyingi pala okuula etyi matyikamoneka. Mongeleka, waavelele Nambukondonosole Ohamba yo Mbambilonia ondyoi konthele yotyilolo otyinene tyalingwa novipuka vielikalaila. (Tanga Daniel 2:1, 19, 31-38.) Menyina lia Daniele, Jeova wahololola okuti omutwe woolu wotyilolo ulekesa Ouhamba wo Mbambilonia. b Onthulo nomaoko opalata, vilekesa outumini wouye maupingi po Mbambilonia. Outumini oo wouye olie? Oñgeni maukalinga ovanthu va Huku?

OMUTWE WAKUANA O MEDO-PERSIA

12, 13. (a) Oityi Jeova ahololola konthele youtumini wouye mauya okuhanyako Ombambilonia? (b) Oityi tupondola okupopila okuti o Medo Persia omutwe wakuana wenyama?

12 Etyi ankho nkhele kuakamba omanima omanyingi opo Daniele atyitwe, omuuli wa Jeova Isaia, wapopile ovipuka viakolela konthele youtumini wouye maukafinda Ombambilonia. Jeova kapopile vala oñgeni epundaumbo lio Mbambilonia malihanyuapo, mahi tupu wapopia enyina liou metyilingi. Ankho utiwa o Siru, woko Persia. (Isaías 44:27; 45:2) Daniele wapelue omamonekelo omakuavo evali konthele yo Medo-Persia Outumini Wouye. Memonekelo limwe, Daniele wamona ehunyu liayelula enkhanya. Liapopilwa okuti “lia ohitu onyingi.” (Daniel 7:5) Memonekelo ekuavo, Daniele wamona ongi ondume ina onombinga onombali.—Daniel 8:3, 20.

13 Jeova waundapesile o Medo Persia ihanyepo Ombambilonia, nokuyeka ova Isilayeli vakondoke kotyilongo tyavo, ngetyi tyaulilwe. (2 Crônicas 36:22, 23) Mahi, konyima o Medo Persia aihande okuhanyako ovanthu va Huku. Mombimbiliya, momukanda wa Ester tutangamo okuti Hamã, omutumini wakolela unene wo Persia, wahandele okuipaa ova Judeu aveho ankho vakala mouhamba wae. Hamã watumine ovanthu vae vaipae ova Judeu aveho monthiki ankho aholovona. Mahi, Jeova aamena vali ovanthu vae koundyale wombuto ya Satanasi. (Ester 1:1-3; 3:8, 9; 8:3, 9-14) Ngotyo, tupondola okupopia okuti o Medo Persia omutwe wakuana wenyama liapopiwa mu Revelação.

OMUTWE WATANO O GRECIA

14, 15. Ovipuka patyi Jeova aholololele konthele Youhamba wo Gresia?

14 Omutwe watano wenyama liapopiwa mu Revelação, o Gresia. Mondyoi Daniele ahangununina Nambukondonosole, eimo liotyivela otyinkhuhu, nombumbuangolo yotyilolo, vilekesa o Gresia. Jeova waavelele Daniele omamonekelo omakuavo evali alekesa ovipuka ovinyingi konthele youhamba wo Gresia, noutumini wao omunene.

15 Memonekelo limwe, Daniele wamona onkhapi ina omavava ekuana. Onkhapi oyo ilekesa o Gresia, maikafinda liwa-liwa omalongo omakuavo. (Daniel 7:6) Memonekelo ekuavo, Daniele wapopia oñgeni otyikombo otyitwei nombinga ike onde tyaipaa liwa-liwa ongi ondume yonombinga onombali, o Medo Persia. Jeova wapopilile Daniele okuti otyikombo otyitwei tyilekesa o Gresia iya ombinga yayo onene ilekesa umwe pono hamba mbavo. Daniele tupu wahoneka okuti ombinga onene maiteyua, pomphangu yayo apamene ononkhuavo ononthutu ononkhuana. Namphila eulo olio liahonekwa omanima omanyingi konyima etyi o Gresia ihenehimbike okutumina, atyiho tyaulilwe tyafuisuapo. Alexandre Omunene, ohamba onene vali yo Gresia kohale, oe wahongolela omafualali aluisile o Medo Persia. Mahi, ombinga oyo yateyuapo liwa, etyi ohamba onene yankhia. Oe ankho una omanima 32, nokuna epondolo enene. Konyima ovatumini vekuana ankho omafualali ae aveliyapulila ouhamba wae.—Tanga Daniel 8:20-22.

16. Oityi tyalingile Antíoco IV?

16 Etyi o Gresia yafinda o Persia, aihimbika okutumina otyilongo tyovanthu va Huku. Pomuvo opo, ova Judeu ankho vakondokale mo Jelusalei Otyilongo Valaelwe, avahimbika okupindulapo ondyuo ya Huku. Ankho nkhele ovanthu va Huku, iya ondyuo ya Huku ankho nkhele omphangu yefendelo liotyotyili. Motyita tyavali P.K.E., o Gresia yautukila ovanthu va Huku etyi Ohamba Antíoco IV, umwe pu vana veliyapulila ouhamba wa Alexandre, atungila mondyuo ya Huku mo Jelusalei o altale yono huku mbomatutu, apopi okuti kese umwe ulandula efendelo lio va Judeu maipawa. Tupu ngotyo, ombuto ya Satanasi ankho ikahi nokulwisa ovanthu va Huku. Mahi, o Gresia ankho liwa-liwa maipingua noutumini omukuavo wouye. Olie meya okukala omutwe wapandu wenyama?

OMUTWE WAPANDU O ROMA, “UTILISA OWOMA NOMUKALAVI”

17. Omutwe wapandu walinga otyilinga patyi tyakolela mokufuiswapo kueulo lia Gênesis 3:15?

17 O Roma oyo ankho ikahi nokutumina etyi João apewa emonekelo lienyama. (Revelação 17:10) Omutwe oo wapandu, walinga otyilinga tyakolela pokufuisapo eulo likahi mu Gênesis 3:15. Satanasi waundapesa omafualai o Roma opo anumate ombuto “kotyikomeko.” Ova Roma vatekula Jesus ngatyina omphuki yatyitukilapo outumini wavo, avemukoyesa, nokumuipaa. (Mateus 27:26) Mahi, Jesus waveluka liwa mokonda Jeova wemututilisa.

18. (a) Elongo patyi epe Jeova aholovona, iya omokonda yatyi? (b) Oñgeni ombuto yonyoka yatualako okuyala ombuto yomukai?

18 Ononkhalamutwe mbonongeleya mo Isilayeli vakuatesileko ovo Roma okuutukila Jesus, iya ovanthu ovanyingi avehetavela okuti Jesus o Mesiya. Moluotyo, Jeova ayekepo ova Isilayeli, avahakala vali ovanthu vae. (Mateus 23:38; Atos 2:22, 23) Pahe aholovona elongo epe, “o Isilayeli ya Huku.” (Gálatas 3:26-29; 6:16) Elongo olio, ewaneno lio Vakristau ovalembulwa muakutikinya ova Judeu nono Sendiyu. (Efésios 2:11-18) Etyi Jesus ankhia nokututiliswa, ombuto yonyoka yatualako okuyala nokulwisa ombuto yomukai. Ovikando ovinyingi, o Roma yaovola okuhanyako ewaneno lio Vakristau ovalembulwa, onthele yavali yombuto yomukai. c

19. (a) Oityi Daniele apopia konthele youtumini wouye wapandu? (b) Oityi matukelilongesa monthele mailandulako?

19 Mondyoi Daniele ahangununina Nambukondonosole, ovikalo viovivela ankho vilekesa o Roma. (Daniel 2:33) Daniele tupu wakala nemonekelo liahangununa nawa Outumini wo Roma, noutumini omukuavo watunda mo Roma. (Tanga Daniel 7:7, 8.) Mokueenda kuomanima omanyingi, o Roma ankho ikahi ngatyina enyama “litilisa owoma nekalavi, nokuna ononkhono ononene.” Mahi, eulo liapopile okuti moutumini oo, mamukamena “onombinga ekwi,” iya onkhuavo, onthutu, maimene, aikala onene vali. Onombinga ombo ovalie, iya onthutu olie? Onthele patyi yotyilolo tyondyoi ya Nambukondonosole yelifwa nombinga onthutu? Omapulo oo maakumbululwa monthele ikahi pefo 14.

[Onondaka Poutoi]

a Omukai oo, ovaumbili aveho va Jeova keulu. Ombimbiliya iveihana okuti omukai wa Jeova.—Isaías 54:1; Gálatas 4:26; Revelação 12:1, 2.

b Omutwe wotyilolo momukanda wa Daniele, nomutwe watatu wenyama lia Revelação, vilekesa Ombambilonia. Tala okakasa pefo 14-15.

c Etyi o Roma yahanyako o Jelusalei mo 70 P.K, o Isilayeli ankho helongo vali liaholovonwa na Huku. Moluotyo, etyi o Jelusalei yahanyuapo ankho katyilekesa okuti ombuto yomukai yautukilwa, iya katyafuisilepo Gênesis 3:15.

[Omapuko Elongeso]