Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

“Vahongolelwa Nospilitu Sandu”

“Vahongolelwa Nospilitu Sandu”

“Vahongolelwa Nospilitu Sandu”

“Omaulo kaahonekelwe kehando liomunthu. Mahi ovanthu vahoneka ondaka ya Huku nehongolelo liospilitu sandu.” —2 PEDRO 1:21.

ONONTHELE WESUKISA OKUHINANGELA

Oñgeni Huku aundapesa ospilitu sandu opo ikuateseko ovahoneki Vombimbiliya?

Omahunga patyi alekesa okuti Ombimbiliya ondaka ya Huku?

Oityi upondola okulinga kese nthiki opo ulekese okuti wapandula Ondaka ya Huku?

1. Omokonda yatyi tuesukisila Ondaka ya Huku?

 OVANTHU mouye auho velipula okuti: Tuatunda pi? Tukahi pano mokonda yatyi? Opi tuenda nako? Ouye ukahi ngetyi mokonda yatyi? Oityi tyipita nonthue tyina tunkhia? Ñgeno katuavasile omakumbululo omapulo oo nomakuavo akolela, inkha katuakalele Nondaka ya Huku, Ombimbiliya. Tyehena Ombimbiliya, ñgeno tuelilongesa atuike konthele yomuenyo. Inkha tuelilongesile atuike, ñgeno katuetyivilile okulitehela ngetyi omuhoneki wono salmu elitehelele konthele “yovitumino via Jeova.”—Tanga Salmo 19:7.

2. Oityi matyitukuatesako okutualako okupanda Ombimbiliya?

2 Katyihambukiswa okutala okuti vamwe kavehole vali omalongeso Ombimbiliya ngo kohale. (Tyieleka na Revelação 2:4) Kavaendela vali mondyila ihambukiswa Jeova. (Isaías 30:21) Mahi, onthue katuesukisile okulinga ngotyo. Tupondola, tupu tuesukisa okulinga ononkhono mbokutualako okupanda Ombimbiliya, nomalongeso ayo. Ombimbiliya otyiawa tyakolela tuapewa Nomutungi wetu. (Tiago 1:17) Oityi matyitukuatesako okuyawisa olupandu luetu “kondaka ya Huku”? Tuesukisa okusoka konthele yoñgeni ovalume vaundapeswa opo vahoneke Ombimbiliya, nokutala omahunga amwe tuna opo tutavele okuti Ombimbiliya yatunda ku Huku. Otyo, matyitukuatesako okukala nehando liokutanga Ondaka ya Huku kese nthiki nokulandula onondonga mbayo.—Hebreus 4:12.

OÑGENI “VAHONGOLELWA NOSPILITU SANDU”?

3. Oñgeni ovauli novahoneki Vombimbiliya “vahongolelwa nospilitu sandu”?

3 Ombimbiliya yahonekwa mokueenda kuomanima 1.610, okupolelela menima 1513 P.K.E., alo menima 98 P.K. Ovalume vehika po 40, “vahongolelwa nospilitu sandu” opo vahoneke Ombimbiliya. (Tanga 2 Pedro 1:20, 21.) Ondaka yapitiyua “okuhongolelwa,” yatunda mo Gregu, iya mo versikulu ei ihangununa okupolwa pomphangu imwe, okutyindwa ine okuliyeka uhongolelwe. a Atos 27:15, yundapesa ondaka oyo pala okupopia owato ankho ukahi nokuhongolelwa ine okutahua nomphepo opo wende konthele imwe. Tyina tutanga okuti ovauli, novahoneki Vombimbiliya “vahongolelwa nospilitu sandu,” tyihangununa okuti Huku wapopia navo, wevehindila, nokuvehongolela nononkhono mbae mbuundapa, ospilitu sandu. Moluotyo, kavahonekele omalusoke avo muene, mahi omalusoke a Huku. Ovikando vimwe ovauli ovo novahoneki, alo umwe ankho kavanoñgonoka etyi vaula ine vahoneka. (Daniel 12:8, 9) Moluotyo, otyili okuti “Ovihonekwa aviho viatumwa okuhonekwa na Huku.” Mombimbiliya, katuvasimo onondaka ine omalusoke ovanthu.—2 Timóteo 3:16.

4-6. Oñgeni Jeova akuatesako ovahoneki Vombimbiliya okunoñgonoka etyi mavahoneka? Ava ongeleka.

4 Mahi, oñgeni Huku aundapesa ospilitu sandu opo akuateseko ovahoneki Vombimbiliya okunoñgonoka etyi mavahoneka? Okuti vapewa onondaka mbatyo ine vapewa vala omalusoke aveehoneka monondaka mbavo muene? Soka oñgeni omuhona umwe apondola okuhoneka omukanda. Tyina tyesukisa okuundapesa onondaka mbumwe, oe muene uhoneka omukanda, ine upopila omuundapi wae onondaka patyi ena okuhoneka. Omuundapi, uhoneka omukanda, iya omuhona ahonekapo enyina liae. Ovikando ovikuavo, omuhona upondola okumuavela vala olusoke luetyi ahanda, ayeke omuundapi ahoneke omukanda, monondaka mbae muene. Omuhona utanga omukanda iya omuundapi alingi omapiluluko esukisa. Okuhulako, omuhona ahoneka enyina liae pomukanda. Omunthu matambula omukanda oo, matavela okuti wahonekua nomuhona.

5 Tupu, ononthele mbumwe Mbombimbiliya mbahonekwa “nomunwe wa Huku.” (Êxodo 31:18) Tyina tyesukisa okuundapesa onondaka mbumwe, Jeova ankho upopila omuhoneki onondaka patyi ena okuhoneka. Mongeleka, mu Êxodo 34:27, tutangamo okuti: “Jeova wapopila Moisesi okuti: ‘Honeka onondaka ombu, mokonda, nonondaka ombu ndyikahi nokulinga omphango nove no Isilayeli.’” Tupu, Jeova wapopilile omuuli Jeremia okuti: “Honeka momukanda umwe onondaka ambuho mandyikupopila.”—Jeremias 30:2.

6 Mahi, ovikando ovinyingi, Huku kapopilile ovahoneki Vombimbiliya onondaka mavaundapesa. Huku wapaka omalusoke ae momitima viavo, eveyeke vaholovone onondaka vahanda opo vahoneke ondaka yae. Eclesiastes 12:10 ipopia okuti: “Omuonganeki waovola onondaka onongwa, nokuhoneka onondaka mbaviuka tyotyili.” Luka, omuhoneki wo Evandyeliu “waovolola nawa ovipuka aviho, tunde konthyimbi, atokola okuvihoneka monkhalelo yaviuka.” (Lucas 1:3) Huku waundapesa ospilitu sandu yae, opo ondaka yae yahapilululwe novanthu ovakuankhali.

7. Oñgeni Huku alekesa ounongo etyi aundapesa ovanthu opo vahoneke Ombimbiliya?

7 Huku walekesa ounongo omunene etyi aundapesa ovanthu opo vahoneke Ombimbiliya. Onondaka, mbutukuatesako okunoñgonoka etyi tyipopiwa, noñgeni omunthu elitehelela, netyi asoka. Ñgeno tyakala ñgeni inkha Jeova atumine onoandyu okuhoneka Ombimbiliya? Okuti ñgeno mbetyivilile okupopia nawa oñgeni ovanthu velitehelela tyina vakala nowoma, nokunumana, nokusoya? Ondaka ya Huku ituhika komutima, mokonda oe wayeka ovanthu ovakuankhali vaholovone onondaka mbavo muene opo vahoneke ondaka yae!

OMAHUNGA OKUTAVELA OKUTI OMBIMBILIYA ONDAKA YA HUKU

8. Oityi tupopila okuti kutupu omukanda omukuavo wongeleya welifua Nombimbiliya?

8 Kuna omahunga omanyingi alekesa okuti Ombimbiliya yatumwa okuhonekwa na Huku. Mokonda Ombimbiliya itukuatesako okunoñgonoka Huku yotyotyili, kutupu omukanda omukuavo wongeleya welifua nayo. Mongeleka, ovihonekwa vio Hinduísmo vipopia ovipito viongeleya yavo, nounongo wouye, noviso, novitumino konthele yovituwa. Omikanda vio Budismo, vihangununa ovitumino viesukisa okulandulwa no nonkhalamuntwe mbavo. Tupu, vihangununa omalongeso ova Budista no a Buda. Buda, kapopile okuti oe huku, mahi wapopia vala katutu konthele ya Huku. Omikanda vio Confucionismo, vipopia etyi tyaendeleko kohale, novitumino konthele yovituwa, nowanga, noviimbo. Tupu kuna omukanda wo Islamismo, ulongesa okuti kutupu Huku, iya wii etyi matyikapita komutwe wandyila, nokutyivila okutyipilulula.

9, 10. Oityi tupondola okulilongesa Mombimbiliya konthele ya Huku?

9 Omikanda ominyingi vionongeleya, vilongesa vala katutu konthele ya Huku. Mahi, Ombimbiliya itukuatesako okunoñgonoka nawa Jeova Huku, novipuka aviho alinga. Itukuatesako okunoñgonoka ovituwa viae. Ombimbiliya itupopila okuti oe o Huku youviuki, nounongo, nepondolo enene, nokuna oluembia nonthue. (Tanga João 3:16; 1 João 4:19.) Tupu, Ombimbiliya itupopila okuti: “Huku utupu okapungulula. Mahi, utavela kese munthu una onthilo nae nokulinga etyi tyaviuka, momalongo aeho.” (Atos 10:34, 35) Ombimbiliya yapitiyua momalaka omanyingi, otyo tyilekesa okuti Huku utupu okapungulula. Ovanongo konthele yomalaka, vapopia okuti hono kupopiwa omalaka ehika po 6.700. Iya pomalaka oo, 100 apopiwa novanthu ovanyingi mouye auho. Ombimbiliya aiho, ine ononthele mbayo, yapitiyua momalaka alamba po 2.400. Moluotyo, ovanthu ovanyingi vapondola okutanga Ombimbiliya melaka liavo muene ouye auho.

10 Jesus wapopile okuti: “Tate yange ukahi nokuundapa alo pahe, iya naame ndyitualako okuundapa.” (João 5:17) ‘Tunde komuvo wahapu alo komuvo wahapu Jeova o Huku.’ Moluotyo, soka kovipuka aviho alinga! (Salmo 90:2) Ombimbiliya, oyo vala itupopila etyi Huku alinga kohale, netyi ekahi nokulinga hono, netyi makalinga komutwe. Ovihonekwa tupu vitulongesa etyi tyimuhambukiswa, netyi tyimunumanesa, nokutulekesa oñgeni tupondola okufuena kwe. (Tiago 4:8) Tuhayekei ovilinga vietu muene ine omasukalalo etu vituyapule ku Jeova.

11. Onondonga patyi mbaviuka tuvasa Mombimbiliya?

11 Mombimbiliya muna ounongo omunene. Olio ehunga ekuavo tuna liokutavela okuti Ombimbiliya ondaka ya Huku. Omuuli Isaia wapulile ovanthu vo kononthiki mbae okuti: “Olie waeleka apa pelifue ospilitu ya Jeova, iya olie omunthu wemupakelamo opo anoñgonoke otyipuka tyimwe?” (Isaías 40:13) Konyima, apostolu Paulu walinga epulo lielifwa no olio, okuti: “Olie wanoñgonoka omalusoke a Jeova opo emulongese?” (1 Coríntios 2:16) Tyotyili kutupu omunthu nawike una vali enoñgonoko tyipona Jeova. Moluotyo, tyina tulandula onondonga Mbombimbiliya konthele yokuundapa nombili, notyinepo, novana, novitalukiso, noupanga, noukuatyili, novituwa, tyituetela ouwa omunene! Mombimbiliya katuvasimo natyike otyivi. Mahi, ovanthu vetupu ounongo utuuka opo valinge apeho etyi tyaviuka. (Jeremias 10:23) Apeho vapilulula onondonga mbavo tyina vaimbuka okuti kambaviukile. Ombimbiliya ipopia okuti “onondonga mbovanthu” “mbutupu esilivilo enene.”—Salmo 94:11.

12. Oñgeni ovanthu vahandele okumanako Ombimbiliya?

12 Ehipululo liouye, tupu liava omahunga omakuavo okutavela okuti Ombimbiliya ondaka ya Huku. Kohale, ovanthu ovanyingi vahandele okumanako ondaka ya Huku. Menima, 168 P.K.E., Antíoco IV, Ohamba yo Síria, yatuma ovanthu vae vaovole omikanda aviho vio Vitumino, nokuviyoka. Menima, 303 P.K., Diocleciano, Omutumini wo Roma watuma okuhanyauna onomphangu ambuho ankho palingilwa omaliongiyo Ovakristau, nokuyoka Ovihonekwa viavo. Ehanyauno olio liatuaileko omanima ekwi. Mokueenda kuomanima omanyingi ononkhalamutwe mbonongeleya valingile ononkhono ononene opo vatalameke ovilinga viokupitiya Ombimbiliya momalaka omakuavo, mokonda ankho kavahande ovanthu velilongese Ombimbiliya. Namphila Satanasi novanthu vae valinga ononkhono ononene opo vamaneko Ombimbiliya, hono nkhele tunayo. Jeova kayekele omunthu nawike ahanyeko otyiawa tyae aavela ovanthu.

OMOKONDA YATYI OVANYINGI VETAVELA

13. Omahunga patyi alekesa okuti Ombimbiliya ondaka ya Huku?

13 Kuna vali omahunga omakuavo alekesa okuti Ombimbiliya ondaka ya Huku: Ononthele mbayo mbelikuata kumwe, tyina ipopia konthele younongo wouye ipopia otyili, omaulo ayo afuiswapo, ovahoneki vayo vapopia alo umwe oviponyo viavo, ina ononkhono mbokupilulula omuenyo wovanthu, nomahipululo otyotyili, nomakumbululo ahambukiswa omapulo alingwa popalagrafu 1. Tala oityi tyakuatesako vamwe okutavela okuti Ombimbiliya ondaka ya Huku.

14-16. (a) Oityi tyakuatesako ovanthu vetatu velikalela okutavela okuti Ombimbiliya ondaka ya Huku? (b) Omahunga patyi uhanda okuundapesa movilinga viokuivisa opo ukuateseko ovanthu okutavela okuti Ombimbiliya Ondaka ya Huku?

14 Anwar b wekulila pokati kova Musulumanu kotyilongo tyimwe tyo Oriente Médio. Etyi ankho akala ko Amelika, Onombangi mba Jeova veile okumutalelapo. Anwar wati: “Onongeleya mbo Vakristau ankho himbuhole, mokonda kohale Ongeleya yalingile ovipuka ovinyingi ovivi. Mahi, okulilongesa ankho ndyityihole, moluotyo andyitavela okulilongesa Ombimbiliya.” Kapakalele unene, Anwar akondoka kotyilongo tyae, ehetyivili vali okupopia no Nombangi mba Jeova. Etyi palamba omanima amwe oe wailukila ko Europa, ahimbika vali okulilongesa Ombimbiliya, iya apopi okuti: “Netavela okuti Ombimbiliya ondaka ya Huku, mokonda omaulo ayo afuiswapo, Ombimbiliya aiho ina vala osapi ike, ononthele mbayo mbelikuata kumwe, iya ovafendi va Jeova vena ohole pokati kavo.” Anwar wambatisalua menima 1998.

15 Asha womanima 16, watyitilua mombunga yova Hindu, wati: “Ankho ndyilikuambela vala tyina ndyenda kongeleya ine tyina ndyina ovitateka. Mahi, tyina nehena ovitateka ankho hisoko ku Huku. Nthiki imwe, Onombangi mba Jeova vatotola pepito liange, iya okupolela opo omuenyo wange aupiluluka.” Asha welilongesa Ombimbiliya, akala epanga lia Huku. Oityi tyemukalesa nonthumbi yokuti Ombimbiliya ondaka ya Huku? Wati: “Ombimbiliya yakumbulula omapulo ange aeho. Yankhuatesako okukala nekolelo, tyihesukisile okuenda kongeleya ine okufenda otyilolo.”

16 Paula watekulua mombunga yova Katolika, mahi etyi ekula, ayekepo okutavela okuti kuna Huku. Iya apaende otyipuka tyimwe. Wati: “Nelivasa nepanga ankho nahamono onohanyi ononyingi. Pomuvo wetu ovanthu ovanyingi ankho vakala no nohuki ononde, nokusipa epangwe. Etyi namona okuti wapilulula onkhalelo yae, wateta onondyeli, no nohuki, nokuna ehambu enene, nemupula okuti: ‘Oityi tyaenda nove, iya ankho ulipi?’ Wati ankho ukahi nokulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova, iya ahimbika okumphopila konthele Yombimbiliya.” Mokonda Paula wamona okuti otyili Tyombimbiliya tyapilulula omuenyo wepanga liae, wakala nesuko Nombimbiliya, etavela okuti Ombimbiliya Ondaka ya Huku.

“ONDAKA YOVE OTYIMIMIKILO TYONOMPHAI MBANGE”

17. Oñgeni Ombimbiliya maikukuatesako inkha witanga kese nthiki nokusokolola kuetyi utanga?

17 Ombimbiliya otyiawa tyihuvisa Jeova etuavela nombatelo yospilitu sandu. Hambukilwa okuitanga kese nthiki, opo ohole una na Huku, Nombimbiliya iliyawise. (Salmo 1:1, 2) Tyina uhimbika okutanga Ombimbiliya, likuambela apeho ku Huku okuita ospilitu sandu opo utyivile okunoñgonoka etyi motange. (Lucas 11:13) Ombimbiliya ina omalusoke a Jeova, moluotyo tyina usokolola nawa kuetyi ipopia, ulilongesa okusoka ngetyi Huku asoka.

18. Omokonda yatyi uhandela okutualako okulilongesa Ombimbiliya?

18 Putyina utualako okuyawisa enoñgonoko liove konthele yotyili, undapesa etyi ulilongesa. (Tanga Salmo 119:105.) Okutanga Ovihonekwa tyikahi ngatyina ulitalela motyilivandyelo. Ngotyo, inkha wimbuka okuti wesukisa okulinga omapiluluko amwe, tyilinga. (Tiago 1:23-25) Undapesa Ondaka ya Huku ngatyina omutunga opo wamene omatavelo ove, nokupola omalongeso omatutu momitima viovatendi. (Efésios 6:17) Putyina uundapesa Ombimbiliya, pandula mokonda vana veihoneka, “vahongolelwa nospilitu sandu.”

[Onondaka Poutoi]

a O Greek-English Lexicon of the New Testament no Early Christian Literature.

b Omanyina amwe apilululwa.

[Omapuko Elongeso]

[Onondaka Mbavilapo pefo 32]

Tanga Ombimbiliya kese nthiki, opo ohole yove na Huku iliyawise

[Oliolutalatu pefo 29]

Opo tuimbuke olie hekulu yomukanda umwe, tuna okutala penyina liae