Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Yekei Ondaka Yenyi Eenga Ikale Umwe Eenga

Yekei Ondaka Yenyi Eenga Ikale Umwe Eenga

Yekei Ondaka Yenyi Eenga Ikale Umwe Eenga

“Yekei ondaka yenyi Eenga ikale umwe Eenga tyili, iya o Au yenyi, aikala umwe Au.”—MATEUS 5:37.

TALA INKHA UTYIVILA OKUKUMBULULA:

Oityi Jesus apopia konthele yokuana?

Omokonda yatyi Jesus ongeleka yavilapo yokulinga etyi apopia?

Omononthele patyi mbomuenyo o Eenga yetu ina umwe okukala Eenga?

1. Oityi Jesus apopile konthele yokuana, iya omokonda yatyi?

 OVIKANDO ovinyingi, Ovakristau votyotyili kavesukisile okuana. Valinga ngotyo mokonda vetavela ku Jesus wapopile okuti: “Yekei ondaka yenyi Eenga ikale umwe Eenga tyili.” Otyo tyilekesa okuti omunthu wesukisa okufuisapo etyi apopia. Etyi Jesus aava otyitumino otyo, wahimbika nonondaka ombu: “Muhaanei nalumwe.” Wapopia ngotyo pala okuviyula ovanthu ovanyingi ankho vena otyituwa tyokuana tyina vatomphola, namphila pamwe ankho vahasoko okulinga etyi vapopia. Mokonda ovanthu ovo ankho “vaana,” kavati vala Eenga ine Au tyina vahanda okulinga tyimwe, ankho valekesa okuti kavayumbwa onthumbi, iya vahongiliyua “nondingavivi.”—Tanga Mateus 5:33-37.

2. Hangununa omokonda yatyi ha apeho otyivi okuana.

2 Okuti onondaka mba Jesus mbuhangununa okuti apeho okuana katyaviukile? Ngetyi tuelilongesa monthele yokualamba, Jeova Huku nomuumbili wae wekolelo Abraiau vaanene konthele yovipuka ankho viakolela. Tupu, Ovitumino via Huku ankho vipopia okuti ovanthu vesukisa okuana tyina vatetulula ovitateka vimwe. (Êxodo 22:10, 11; Números 5:21, 22) Ngotyo, pamwe tyina Omukristau apulwa mombonge wesukisa okuana opo alekese okuti ukahi nokupopia otyili. Ine, Omukristau upondola okutala okuti wesukisa okuana opo vakuavo vetavele kuetyi ekahi nokupopia ine pala okukuatesako okutetulula otyitateka, mahi kapondola okutyityiliya. Etyi omunene-nakwa aita Jesus opo aane, oe kaanyene, mahi wakumbululile noukuatyili Mombonge onene yova Judeu. (Mateus 26:63, 64) Mahi, Jesus ankho kesukisile okuanena omunthu nawike. Ngotyo, opo alekese okuti ondaka yae oyotyotyili, ovikando ovinyingi ankho uhimbika okupopia okuti: “Ame ndyimupopila notyili atyiho.” (João 1:51; 13:16, 20, 21, 38) Tutalei oityi vali tupondola okulilongesila ku Jesus na Paulu, novakuavo vali vafuisilepo etyi vapopile.

JESUS ONGELEKA YAVILAPO

3. Oityi Jesus alaele Huku melikuambelo, iya oñgeni He yae keulu akumbulula?

3 “Tala! Huku yange, ame neya . . . opo ndyilinge ehando liove.” (Hebreus 10:7) Nonondaka ombo mbakolela, Jesus weliava ku Huku opo alinge atyiho tyaulilwe konthele Yombuto yalaelwe, okukutikinyamo ‘okunumatwa kotyikomeko’ na Satanasi. (Gênesis 3:15) Kakunekale omunthu weliava opo alinge otyilinga otyinene ngotyo. Tunde keulu, Jeova wapopia okuti una onthumbi mo Mona wae, mahi kaitile Jesus aane okuti mafuisapo etyi apopia.—Lucas 3:21, 22.

4. Oñgeni Jesus ayekele ondaka yae Eenga ikale umwe Eenga?

4 Jesus apeho ankho ulinga etyi aivisa, mokuyeka ondaka yae Eenga ikale umwe Eenga. Kayekele natyike tyimutalule kotyilinga apewa na Tate yae, tyokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku, nokulinga ovalongwa vovanthu aveho Huku akokela kwe. (João 6:44) Ombimbiliya ipopia oukuatyili wa Jesus monondaka ombu mbuiwe nawa: “Katyisukisa omilao viñgapi Huku alinga, aviho vifuisuapo menyina liae.” (2 Coríntios 1:20) Tyotyili, Jesus ongeleka yavilapo yomunthu wafuisapo etyi alaele ku Tate yae. Pahe, tutalei ongeleka yomunthu walingile ononkhono mbokuhetekela Jesus.

PAULU ANKHO UFUISAPO ONDAKA YAE

5. Ongeleka patyi apostolu Paulu etuavela?

5 “Oityi ndyina okulinga, Tatekulu?” (Atos 22:10) Nonondaka ombo, Paulu ankho wiiwe okuti o Saulu, wetavela ehongolelo liomunkhimanekwa Tatekulu Jesus, wemumonekelele opo emutyilike okumonesa emone ovalongwa va Kristu. Moluotyo, Saulu nomutima weliola, elivele mokonda yovipuka alingile kohale, ambatisalwa, etavela otyilinga tyakolela apewa, tyokuava komalongo oumbangi konthele ya Jesus. Okupolelela opo, Paulu watualako okuihana Jesus okuti o “Tatekulu” yae, nokulinga etyi tyimuhambukiswa alo konthyulilo yomuenyo wae pano pohi. (Atos 22:6-16; 2 Coríntios 4:5; 2 Timóteo 4:8) Paulu ankho kekahi nga vana Jesus apopia okuti: “Oityi mundyihanena okuti ‘Tatekulu! Tatekulu!’ mahi otyo muahalingi etyi ndyimupopila?” (Lucas 6:46) Tyotyili, Jesus uhanda aveho vetavela okuti oe o Tatekulu yavo, vafuisepo etyi vapopia, ngetyi apostolu Paulu alingile.

6, 7. (a) Omokonda yatyi Paulu apilululila oprograma yae yokukatalelapo ova Korintu? Omokonda yatyi vana vatendeleya Paulu ankho vetupu ehunga liokutyilinga? (b) Oñgeni tuna okutala vana vaholovonwa opo vetuhongolele?

6 Paulu waivisile nombili onondaka Mbouhamba mo Asia Menor, noko Europa, okuonganeka nokutalelapo omawaneno omanyingi. Nthiki imwe wesukisile okuana opo alekese okuti etyi ahoneka otyili. (Gálatas 1:20) Etyi ovanthu vamwe mo Korintu vatendeleya Paulu okuti kekahi nokupopia otyili, opo eliamene wahoneka okuti: “Ngetyi Huku ayumbwa onthumbi, ondaka tuemupopila, kaipondola okukala Eenga, tupu aikala Au.” (2 Coríntios 1:18) Etyi Paulu ahoneka onondaka ombo, ankho watunda ko Efesu okuenda noko Masedonia opo ehike ko Korintu. Mahi, tete ankho wapanga okukatalelapo ova Korintu, konyima aende ko Masedonia. (2 Coríntios 1:15, 16) Mahi, ngetyi tyilinga ovatalelipo vomawaneno hono, pamwe vapilulula oprograma yavo yokutalelapo omawaneno. Kaveipilulula mokonda vala yatyimwe tyihena esilivilo ine yomahando avo muene, mahi omokonda pamwe vatumbukilwa natyimwe ankho vahakevela. Konthele ya Paulu, waseta okukatalelapo ewaneno lio va Korintu, pala ouwa wavo muene. Ñgeni ngotyo?

7 Etyi Paulu ankho ekahi nokulipongiya, weiva okuti Mewaneno lio Korintu mutupu ombembwa tupu ankho mukahi nokuyekelelwa oundalelapo. (1 Coríntios 1:11; 5:1) Opo atetulule otyitateka otyo, wahonekela ova Korintu omukanda wae wotete, nonondonga mbapama. Iya Paulu katundile mo Efesu okuenda noko Korintu, mokonda ankho uhanda okuavela ovakuatate vae omuvo wokulandula onondonga mbae, iya tyina amekevetalelapo evepameka vali. Momukanda wae wavali, Paulu wevepopila omokonda yatyi apilululila oungendi wae, wati: “Ndyiihana Huku akale ombangi yange, okuti haile ko Korintu opo nehemunumanese.” (2 Coríntios 1:23) Tuahakalei nga vana ankho vapopia omapita Paulu, anthi, tukalei nehumbilo enene na vana vaholovonwa opo vetuhongolele. Tyotyili, otyiwa okuhetekela Paulu, ngetyi oe ahetekelele Kristu.—1 Coríntios 11:1; Hebreus 13:7.

ONONGELEKA ONONKHUAVO ONONGWA

8. Oityi tulilongesila ku Rebeka?

8 “Nafuapo pala okuenda.” (Gênesis 24:58) Nonondaka ombo, Rebeka wakumbulula ina yae nomphange yae okuti ankho wafuapo pala okutunda meumbo monthiki oyo, alingi oungendi wonokilometu 800 nomunthu ankho ehei, opo akakale omukai wa Isake omona wa Abraiau. (Gênesis 24:50-58) O Eenga ya Rebeka yakala umwe Eenga, iya akala omukai wa Isake wokuna ekolelo nonthilo na Huku. Mokueenda kuomuenyo wae auho wakala monohinge ngatyina ongendi Motyilongo Tyalaelwe. Wayambua mokonda youkuatyili wae, mokuakala omukuaukulu Wombuto yalaelwe, Jesus Kristu.—Hebreus 11:9, 13.

9. Oñgeni Rute afuisilepo etyi apopia?

9 “Au, anthi onthue matukondoka nove kovanthu vove.” (Rute 1:10) Ovahepe voko Moabe, Rute na Orpa, vatuaileko okupopila onondaka ombo inaivi yavo omuhepe, Noemi, ankho ukahi nokutunda ko Moabe okuenda noko Mbelei. Konyima etyi Noemi evekuluminya, Orpa akondoka keumbo liae. Mahi o Au ya Rute aikala umwe Au. (Tanga Rute 1:16, 17.) Rute kayekele Noemi, asipo ombunga yae nongeleya yomatutu yo Moabe. Watuaileko nokufenda Jeova nekolelo, iya ayambwa mokuakala umwe povakai vetano vapopiwa mu Mateus okuti ovakuaukulu va Kristu.—Mateus 1:1, 3, 5, 6, 16.

10. Omokonda yatyi Isaia ongeleka ongwa pala onthue?

10 “Ame uno! Nthume.” (Isaías 6:8) Etyi Isaia nkhele ehenepopie onondaka ombo, wakala nemonekelo lihuvisa lia Jeova wapumphama kotyipundi Tyae kombanda yondyuo yae mo Isilayeli. Etyi ankho ekahi nokutala, Isaia weiva ondaka ya Jeova yati: “Olie mandyitumu, iya olie mai menyina lietu?” Ankho ukahi nokukongwa opo akale omutumwa-ndaka wa Jeova, akapopile ondaka ya Huku kovanthu Vae vehetavela. Isaia wafuisapo ondaka yae, o Eenga yae yakala umwe Eenga. Momanima alamba po 46, oe waumbila nekolelo ngomuuli, okuivisa onondaka mbapama mbelondolo, nomilao vihuvisa konthele yokupindulapo efendelo liotyotyili.

11. (a) Omokonda yatyi tyakolela okufuisapo etyi tupopia? (b) Onongeleka patyi mbelondolo tuna mbovanthu vahakalele ovakuatyili?

11 Omokonda yatyi Jeova atumina okuhoneka Mondaka yae onongeleka tuatanga pombanda? Okuti okufuisapo etyi tupopia tyakolela umwe? Ombimbiliya ilondola nokuandyuluka okuti omunthu “uhemukuatyili,” “watokala okunkhia.” (Romanos 1:31, 32) Farao woko Egitu, na Zedekia Ohamba yo Judaa, na Anania na Safira onongeleka onombi mbuvasiwa Mombimbiliya mbovanthu vahali ovakuatyili. Aveho vankhia, iya onongeleka ombo mbutulondola.—Êxodo 9:27, 28, 34, 35; Ezequiel 17:13-15, 19, 20; Atos 5:1-10.

12. Oityi matyitukuatesako okulinga etyi tupopia?

12 Tukahi “mononthiki mbahulililako” muna ovanthu ovanyingi “vehevakuatyili,” ovanthu “velilekesa ngatyina vena onthilo na Huku, mahi kavayeke ondaka ya Huku ihongolele omuenyo wavo.” (2 Timóteo 3:1-5) Tuesukisa okulinga ononkhono mbokulityilika oupanga novanthu ovo, atulingi vala oupanga navana valinga apeho etyi vapopia.—Hebreus 10:24, 25.

O EENGA YETU YAKOLELA VALI

13. O Eenga patyi yavilapo vali ipopiwa nomulanduli wa Jesus Kristu?

13 Omulao wakolela vali, elipakulo omunthu alinga ku Huku. Ovikando vitatu, vana vahanda okuliava opo vakale ovalongwa va Jesus, vena omphitilo yokuti Eenga tyina vapulwa konthele yetyi vahanda okulinga. (Mateus 16:24) Tyina ovakulu vevali vewaneno vapopia nomunthu uhanda okukala omuivisi uhenembatisalwe, vemupula: “Okuti tyilityili uhanda umwe okukala Ombangi ya Jeova?” Konyima, tyina omunthu amalongoka vali nawa motyili iya ahande okumbatisalwa, ovakulu vewaneno veliongiya nae, avemupulu okuti: “Walingale elikuambelo liokulipakula ku Jeova?” Okuhulako, monthiki yombatisimu, kese umwe puvana mavambatisalwa upulwa okuti: “Motyilikutila tya Jesus Kristu, okuti welivela umwe ononkhali mbove olipakula ku Jeova opo ulinge ehando liae? Ngotyo, komaiho onombangi ononyingi, ovanthu ovo vati Eenga, okulinga omulao wokuumbila Huku apeho.

14. Oityi pamwe tuesukisa okulipula?

14 Tyilinge wambatisalua pahe ine uumbilale Huku omanima omanyingi, pamwe wesukisa okulitala nawa, olipulu okuti: ‘Mokuhetekela Jesus Kristu, okuti ndyitualako okulinga etyi nalaa monthiki nelipakula ku Jeova? Ndyitualako okutavela Jesus mokupaka tete momuenyo wange ovilinga viokuivisa nokulinga ovalongwa?’—Tanga 2 Coríntios 13:5.

15. Omononthele patyi mbomuenyo tyakolela okuyeka o Eenga yetu ikale umwe Eenga?

15 Okufuisapo elipakulo lietu tupu tyihangununa okuti tuesukisa okukala ovakuatyili kovipuka ovikuavo viakolela. Mongeleka: Okuti wanepa ine wanepua? Ngotyo, tualako okuhumba omulao wakolela walinga wokukala nohole, nokupanda ou muelinepa nae. Okuti wahoneka omukanda wokulinga otyitanda tyimwe ine wahoneka omukanda wokuita ovilinga mewaneno? Inkha ongotyo, linga etyi walaa. Okuti wetavela etyi wakongua meumbo liomunthu wahepa? Inkha ongotyo enda umwe, wahakambe mokonda pahe wakongua nomunthu omukuavo wamona vali. Ine, okuti walaa okukatalelapo omunthu wavasa movilinga viokuivisa umbo na umbo opo umulongese vali Ombimbiliya? Moluotyo, linga ononkhono mbokulinga etyi wapopia, iya Jeova mayambe ovilinga viove viokuivisa.—Tanga Lucas 16:10.

POLA OUWA KOMUNENE-NAKWA NOHAMBA YETU

16. Inkha tutyii okuti kamatutyivili okulinga etyi tuapopia, oityi tuesukisa okulinga?

16 Ombimbiliya ipopia okuti mokonda tuvakuankhali, “atuho tuponya ovikando ovinyingi,” haunene nelaka lietu. (Tiago 3:2) Oityi tuesukisa okulinga inkha tuimbuka okuti katualingile etyi tualaele? Movitumino Huku apele ova Isilayeli, ankho muna tyimwe tyipopia okuti vapondola okukala nokankhenda na una walinga onkhali “yokupopia tyahasokele.” (Levítico 5:4-7, 11) Ovakristau valinga onkhali ngoyo, navo vena ombatelo. Inkha tupopila Jeova onkhali imwe tualinga, oe metuevela nokankhenda, menyina lio Munene-nakwa wetu Jesus Kristu. (1 João 2:1, 2) Mahi, opo tutualeko okupandwa na Huku, tuna okukala novituwa vilekesa okuti tuelivela, mokuhetyiliya okulinga onkhali, nokulinga ononkhono mbokuviukisa kese tyimwe otyivi tuapopia tyahasoko. (Provérbios 6:2, 3) Tyotyili, otyiwa okusoka nawa tyina nkhele tuehenepopie otyipuka tutyii okuti kamatutyivili okutyilinga.—Tanga Eclesiastes 5:2.

17, 18. Aveho valinga ononkhono mbokulinga etyi vapopia, mavakamona ouwa patyi?

17 Ovafendi aveho va Jeova vatualako okulinga etyi vapopia, mavakamona ovipuka oviwa komutwe wandyila! Ovalembulwa 144.000, mavakakala nomuenyo keulu, kumwe na Jesus Mouhamba wae opo “vakatumine nae omanima ovityita ekwi.” (Revelação 20:6) Mokueenda kuomanima omanyingi Ouhamba wa Kristu maukatumina omphangu yombembwa pano pohi. Ovanthu mavakakuatesuako okukala tyehena onkhali molutu nomomalusoke.—Revelação 21:3-5.

18 Inkha tutualako nekolelo meheteko liahulililako konthyulilo Youtumini wa Jesus Womanima Ovityita Ekwi, kamatukakala vali nowoma wokutavela kuetyi ovanthu vapopia. (Revelação 20:7-10) Kese umwe upopia okuti Eenga, malingi umwe ngetyi apopia, iya una uti Au, tupu malingi umwe ngetyi apopia. Aveho mavakakala nomuenyo pomuvo opo, mavakahetekela nawa Tate yetu woluembia keulu, Jeova, “Huku yotyili.”—Salmo 31:5.

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 29]

Tunde etyi ambatisalwa alo pononkhia, Jesus walinga atyiho alaele Tete yae

[Olutalatu pefo 31]

Okuti ukahi nokufuisapo o Eenga yove yakolela vali?