1-3. (a) Omokonda yatyi Josue ongeleka ongwa konthele yokulinga omatokolo aviuka? (b) Oityi tuesukisa okuhinangela tyina tulinga omatokolo?

 “OKUHOLOVONA” ondaka imwe ina ononkhono. Omunthu uholovona, una ononkhalelo ononyingi, iya upondola okuhongolela omuenyo wae. Soka kongeleka ei: Hinangela omulume ukahi nokueenda metapalo, konyima avasi onondyila onombali mbeliyapuka. Maholovonapo ondyila patyi? Inkha omulume oo wii nawa oku ahanda okuenda, ondyila imwe maimuhikiya oku ahanda, mahi onkhuavo maimuvombesa.

² Ombimbiliya ipopia onongeleka ononyingi mbo vanthu vapitile monkhalelo ngoyo. Mongeleka, Kaim ankho una okutokola inkha makala nonyengo ine melityilika. (Gênesis 4:6, 7) Josue ankho una okuholovona inkha mafende Huku yotyotyili ine ono huku mbomatutu. (Josué 24:15) Mokonda Josue ankho uhanda okukala ponthele ya Jeova, waholovonene ondyila yemukuatesako okulinga ngotyo. Kaim ankho utupu ehando olio, iya aholovona ondyila yemuyapula ku Jeova.

³ Pamwe, nonthue tuesukisa okulinga omatokolo omanyingi. Tyina tuelinga, tuesukisa okuhinangela okuti etyi tuhanda, okunkhimaneka Jeova muatyiho tulinga, nokulityilika atyiho tyipondola okutuyapula kwe. (Tanga Hebreus 3:12.) Monthele ei, no monkhuavo mailandulako, matulilongesa ononthele epanduvali mbomuenyo omu tuesukisa okukala mondyila yaviuka, nokutala nawa opo omatokolo etu ehetuyapule ku Jeova.

4. Okuundapa tyakolela mokonda yatyi?

⁴ Ovakristau vesukisa okulitekula, nokutekula  onombunga mbavo. Ombimbiliya ilekesa okuti omunthu uhahande okutekula ombunga yae, wavilapo una uhena ekolelo. (2 Tessalonicenses 3:10; 1 Timóteo 5:8, okatoi) Tyotyili, okuundapa kukaputu tyakolela, mahi inkha katulunguka, ovilinga vipondola okutuyapula ku Jeova. Ñgeni?

5. Ovipuka patyi viakolela tuesukisa okutala nawa tyina nkhele tuehenetavele ovilinga?

⁵ Soka ñgeno ukahi nokuovola ovilinga. Inkha potyilongo ukala ovilinga kavimoneka, upondola ukusoka okutavela kese tyilinga tyikumonekela. Mahi, oityi molingi inkha ovilinga ovio kavilikuate novitumino vio Mbimbiliya? Iya inkha mavikukalesa tyehena omuvo wokuenda komaliongiyo no movilinga viokuivisa, nokukuyapula kombunga yove? Okuti motavela vala, osoko okuti okukala novilinga ovio hahe vali tyipona okuhaundapa? Hinangela okuti etyi uholovona tyipondola okukukuatesako okufuena ku Jeova ine okukuyapula kwe. (Hebreus 2:1) Tyilinge ukahi nokuovola ovilinga, ine usoka okusapo evi una opo wovole ovikuavo, oñgeni upondola okulinga omatokolo nounongo?

6, 7. (a) Ovipuka patyi vivali omunthu apondola okuhanda tyina aovola ovilinga? (b) Otyipi matyilekesa okuti uhanda okufuena ku Jeova, iya omokonda yatyi?

⁶ Omaholovono ove etei kuetyi uhanda okulinga nomuenyo wove. Lipula: ‘Omokonda yatyi ndyihandela ovilinga?’ Inkha uhanda ovilinga opo utyivile okulitekula, nokutekula ombunga yove nomovilinga via Jeova, Jeova mekuyambe mokonda yononkhono ulinga. (Mateus 6:33) Jeova utyii oñgeni mekukuatesako tyina wamakala tyehena ovilinga ine onombongo. (Isaías 59:1) Oe “utyii oñgeni mayovola mononkhumbi ovanthu vokuna onthilo nae.”—2 Pedro 2:9.

⁷ Mahi, tyikala ñgeni inkha uhanda vala ovilinga opo ukale omuhona? Hamwe motyivili. Mahi, hinangela okuti okuhanda unene omalumono tyipondola okukuetela ovitateka ovinyingi. (Tanga 1 Timóteo 6:9, 10.) Okuhanda unene omalumono tyipondola okukuyapula ku Jeova.

8, 9. Oityi ovohe vesukisa okulipula konthele yovilinga viavo? Omokonda yatyi?

⁸ Inkha una ombunga, hinangela okuti ovana vove velilongesila komatokolo ove. Tyina ovana vove vekutala, oityi vali tyakolela kuove, ovilinga viove ine oupanga wove na Jeova? Inkha vatala okuti kuove omunkhima, nomalumono viakolela vali, okuti kamavalandula ongeleka oyo inyona? Okuti vapondola okuyekapo okukala nonthilo noove? Omukuendye umwe utiwa Christian wati: “Ndyihinangela okuti tate ankho usukalala unene novilinga viae. Potete, ankho tyimoneka ngoti oe uundapa unene mokonda uhanda ombunga yetu ikale nomuenyo omuwa. Mahi, omanima aa, ovipuka viapiluluka. Oe uundapa unene, nokueta meumbo ovipuka vilanda onombongo ononyingi, mahi viehesukisile. Moluotyo, tuiwe ngombunga ina onombongo ononyingi, mahi yahakuatesako vakuavo okuumbila Jeova. Nahandele ñgeno ankho tate unkhuatesako movilinga via Jeova, tyipona okumpha onombongo mbae.”

⁹ Vohe, muahayekei ovilinga vienyi vimuyapule ku Jeova. Muetyi mulinga, lekesei kovana venyi okuti tyilityili oupanga wenyi na Jeova wakolela vali tyipona onombongo.—Mateus 5:3.

10. Oityi ovakuendye vesukisa okutala nawa tyina nkhele veheneholovone ovilinga?

¹⁰ Inkha ove umukuendye ukahi nokuovola ovilinga, oñgeni upondola okuholovona ondyila yaviuka? Ngetyi tuapopiale,  omaholovono ove etei kuetyi uhanda okulinga nomuenyo wove. Okuti ovilinga ukahi nokusoka mavikukuatesako okuundapela omasuka Ouhamba ine mavikuyapula ku Jeova? (2 Timóteo 4:10) Okuti uhanda okuhetekela ovanthu vana vetei vala konombongo opo vakale nehambu? Ine mokala nonthumbi mu Jeova nga David wahonekele okuti: “Ame nali omukuendye, tupu nakala omukulu, mahi hinemone omuviuki wasiwapo, ine ovana vae vaita okulia.” (Salmo 37:25) Hinangela okuti ondyila imwe maikuyapula ku Jeova, mahi onkhuavo maikutuala komuenyo omuwa. (Tanga Provérbios 10:22; Malaquias 3:10.) Oipi moholovona? a

11. Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yovitalukiso, mahi oityi tuesukisa okuhinangela?

¹¹ Ombimbiliya kaiilika ovitalukiso, tupu kaipopi okuti okukala povitalukiso, okupesela omuvo. Paulu wahonekelele Timoteo okuti, okunyana nokuhataika otyiwa. (1 Timóteo 4:8) Ombimbiliya ipopia okuti kuna “omuwo wokuyola, nomuwo wokuhombauka,” tupu ipopia okuti otyiwa okupululukwapo. (Eclesiastes 3:4; 4:6) Mahi, inkha katutale nawa, ovitalukiso vipondola okutuyapula ku Jeova. Ñgeni? Tyina tuholovona ovitalukiso viahaviukile ine okupeselelamo omuvo omunyingi.

12. Oityi wesukisa okulipula konthele yovitalukiso uholovona?

¹² Tete, tutalei ovitalukiso patyi tuholovona. Kala nonthumbi yokuti upondola okuvasa ovitalukiso oviwa. Mahi, ovinyingi vimoneka hono, vinkhimaneka ovipuka Huku eyele, okukutikinyamo, oungangala, nowanga, noundalelapo. Moluotyo, wesukisa okutala nawa ovitalukiso viove. Oñgeni vikukalesa? Okuti vikukalesa nehando liokulwa, nokulilolela navakuenyi, ine okulipaka mopulitika? (Provérbios 3:31) Okuti vikumana onombongo? Vipondola okupundukisa vakuenyi? (Romanos 14:21) Ovalie ukala  navo povitalukiso uholovona? (Provérbios 13:20) Okuti vikukalesa nehando liokulinga ovivi?—Tiago 1:14, 15.

13, 14. Oityi wesukisila okutala nawa omuvo ukala povitalukiso?

¹³ Tupu, wesukisa okutala nawa omuvo ukala povitalukiso. Lipula: ‘Okuti ndyipeselela omuvo omunyingi movitalukiso andyikala nomuvo uhehi wokuenda movilinga viokuivisa no komaliongiyo?’ Inkha uholovona okukala omuvo omunyingi povitalukiso, kamavikuhambukiswa, mahi mavikuponeswa vali. Tyotyili, vana vahapeselela omuvo movitalukiso, vapolako vali ouwa. Omokonda yatyi? Omokonda tete valinga ovipuka viakolela vali, moluotyo tyina valinga ovitalukiso kavelivele.—Tanga Filipenses 1:10, 11.

¹⁴ Namphila okupesela omuvo omunyingi movitalukiso tyipondola okumoneka ngoti otyiwa, mahi tyipondola okutuyapula ku Jeova. Omphange umwe utiwa Kim una omanima 20 welilongesa tyo. Wati: “Ame ankho ndyenda kovipito viatyo aviho, okupolelela Mutano alo Motyalumingu. Mahi, pahe namona okuti kuna ovipuka viakolela vali nesukisa okulinga. Mongeleka, mokonda ndyimukokoli-ndyila, ndyipindukapo 6 ola opo ndyende movilinga viokuivisa, moluotyo hipondola okukala povipito alo kombimba. Ndyityii okuti haaviho ovipito ovivi, mahi vipondola okutalula unene. Ngetyi tulinga novipuka ovikuavo, ovipito navio viesukisa okupakwa pomphangu yavio.”

15. Oñgeni ovohe vapondola okukuatesako ovana vavo okuholovona ovitalukiso oviwa?

¹⁵ Ovohe vena otyilinga tyokutekula ombunga yavo, nokuvekuatesako okukala noupanga omuwa na Jeova, nokutomphola navo. Otyo tyakutikinya, okuvetaindyila ovitalukiso. Inkha una ovana, wahasoke okuti ovitalukiso aviho ovivi. Tupu, yunga nawa ovana vove kuetyi tyipondola okuvenyona. (1 Coríntios 5:6) Inkha ulinga ononkhono mbokuholovona nawa, upondola okuvasa ovitalukiso oviwa vipondola okupameka ombunga yove. b Inkha mulinga ngotyo, ovitalukiso vienyi kamavimuyapula ku Jeova..

16, 17. Otyitateka patyi tyihole okumonekela ovohe ovanyingi, iya oñgeni tutyii okuti Jeova unoñgonoka oluihamo luavo?

¹⁶ Oupanga ukahi pokati kovohe novana wapama unene. Alo umwe Jeova waeleka ohole ena novanthu vae nohole ina ena nomona wae. (Isaías 49:15) Ngotyo, okusoya tyina umwe mombunga ayapuka ku Jeova, katyapengele. Omphange umwe una omona wapolua mewaneno wati: “Tyandyihamene unene. Ankho ndyilipula ‘omokonda yatyi asilapo Jeova.’ Tupu ankho ndyilivela onombei.”

¹⁷ Jeova unoñgonoka oluihamo luove. Nae muene “weihamenenue komutima” etyi Andau na Eva, novanthu ovanyingi vemutyitukililepo etyi Ombila Onene yeheneye. (Gênesis 6:5, 6) Vana vehenekale notyitateka otyo, kavetyii oñgeni tyiihama. Nongotyo, katyaviukile okusoya mokonda ya umwe mombunga wapolua mewaneno alo uyapuka ku Jeova. Mahi oityi omunthu apondola okulinga opo atepulule koluihamo akala nalo tyina umwe mombunga ayapuka ku Jeova?

18. Omokonda yatyi ovohe vahapondolela okulivela onombei inkha ovana vavo vasapo Jeova?

¹⁸ Wehelivele onombei mokonda ya umwe mombunga wayapuka ku Jeova. Kese umwe mombunga welipakula nokuambatisalwa, una ‘okutyinda omutengi  wae,’ nokuholovona inkha maumbila Jeova. (Gálatas 6:5) Tyotyili, Jeova ukoyesa una walinga onkhali mokonda oe muene waholovona, haveko. (Ezequiel 18:20) Tupu, wahavele onombei vakuenyi. Kala nonthilo nonkhalelo Jeova alonga ovanthu vae. Yala Eliapu, wahayale ovanthita vena otyilinga tyokuaamena ewaneno. Tupu wahayeke otyitateka otyo tyikuyapule ku Jeova.—1 Pedro 5:8, 9.

19, 20. (a) Oñgeni ovohe vena ovana vayapuka motyili vapondola okutepulula oluihamo luavo? (b) Oityi ovohe vapondola okukevelela?

¹⁹ Tupu inkha uholovona okunumanena Jeova, otyo matyikuyapula kwe. Tyotyili, ombunga yove yayapuka motyili, yesukisa okutala okuti, ove watokola okupaka Jeova tete kovipuka aviho, alo umwe ombunga. Moluotyo, opo utyivile okutepulula oluihamo luove, pameka vali oupanga wove na Jeova. Kala apeho novakuatate vove no nomphange Ovakristau vekolelo. (Provérbios 18:1) Likuambela ku Jeova opopi atyiho tyikahi momutima wove. (Salmo 62:7, 8) Wahaovole okutatesila movipuka vimwe opo vala ukale nombunga yove yapolua mewaneno, ine okumuhonekela motelefone. (1 Coríntios 5:11) Undapa nombili movilinga via Jeova. (1 Coríntios 15:58) Omphange wapopiua pombanda wati: “Ame ndyityii okuti ndyina okuundapa nombili movilinga via Jeova, nokukala noupanga wapama na Jeova opo ndyityivile okukuatesako omona wange tyina amakondoka ku Jeova.”

²⁰ Ombimbiliya ipopia okuti ohole “yapwa elundo.” (1 Coríntios 13:4, 7) Katyapengele okukala nekevelelo liokuti una uhole makondoka motyili. Omanima aeho, ovanyingi ankho vapolelwe mewaneno, velivela avakondoka meongano lia Jeova. Jeova katualako tyanumana na vana velivela. Mahi, “wafuapo pala okuevela.”—Salmo 86:5.

21, 22. Watokola okuundapesa ñgeni epondolo liove liokuliholovonena?

²¹ Jeova walinga ovanthu nepondolo liokuholovona etyi vahanda. (Tanga Deuteronômio 30:19, 20.) Otyo tyilekesa okuti tuna otyilinga tyokuholovona nonondunge. Kese Mukristau wesukisa okulipula okuti: ‘Ndyikahi mondyila patyi? Nayeka ovilinga, novitalukiso, noupanga nombunga vindyapule ku Jeova?’

²² Ohole Jeova ena novanthu vae kaipu. Otyipuka tyike vala tyipondola okutuyapula ku Jeova, okuholovona ovipuka viahaviukile. (Romanos 8:38, 39) Mahi, katuesukisile okulinga ngotyo! Tutokolei okuahayeke natyike tyituyapule ku Jeova. Onthele ilandulako maipopi vali ovipuka vikuana mo muenyo tuesukisa okutala nawa tyina tulinga omaholovono.