OSAPI YOKONDYE: ETUTILO LIA JESUS LIKUETELA OUWA
Etutilo lia Jesus Okuti Tyilityili Liamonekele Umwe?
HERODOTUS, omuhipululi umwe woko Gresia wakaleleko omanima 2.500 konyima, wahipululile konthele yova Egitu vo kononthiki mbae. Wahonekele okuti: “Motyipito tyomulume umwe omuhona, etyi vamana okulia, omulume umwe wakuata otyilolo tyomavai tyapakwa mokasau okatutu kalingwa nawa nokualombwa nawa, ngoti okasau umwe kotyotyili. Ekelekesa ovanthu aveho, apopi okuti: ‘Nuei, amunepe, mokonda tyina muamankhi, kamamulingi natyike ngotyilolo etyi.’”
Ankho hava Egitu vala vasoka ngotyo konthele yomuenyo. Hono ovanthu ovanyingi vapopia okuti: “Tulie, tunuei, nokunepa.” Inkha omuenyo upwa tyina omunthu ankhia, omokonda yatyi tuahalingila atyiho tuhanda? Matulingi ononkhono mbokulinga etyi tyaviuka mokonda yatyi? Inkha pononkhia atyiho tyipwa, okulinga atyiho tuhanda tyaviuka. Apostolu Paulu wapopile konthele yotyo. Wapopile olusoke luovanthu ankho vehetavela ketutilo, wati: “Inkha vokuankhia kamavapinduluapo, naina ‘tuliei, tunuei, mokonda muhuka matunkhi.’”—1 Coríntios 15:32.
Tyotyili, Paulu ankho ketavela okuti vokuankhia kamavakatutila. Ankho una onthumbi yokuti vokuankhia mavakatutila, nekevelelo liokukakalako apeho. Onthumbi oyo ankho yapamena motyipuka tyakolela unene tyaendeleko ankho tyahapondola okuanyua nomunthu nawike, etutilo a lia Kristu Jesus. Tyotyili, etutilo olio liapamekele unene ekolelo liovalongwa kohale.
Mahi, etutilo lia Jesus lituetela ouwa patyi? Oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti tyotyili liamonekele umwe? Tutalei oñgeni Paulu etyihangununine etyi ahonekela Ovakristau ankho vakala ko Korintu.
INKHA KRISTU KATUTILISILWE ÑGENO TYAKALA ÑGENI?
Kohale, Ovakristau vamwe mo Korintu ankho 1 Coríntios 15:13-18.
kavetyinoñgonokele nawa, iya ovakuavo ankho kavetavela ketutilo. Momukanda wotete ahonekela Ovakristau ovo, apostolu Paulu, wapopile oityi ñgeno tyamoneka inkha kakuakalele etutilo. Wahonekele okuti: “Inkha kutupu etutilo liovokuankhia, tupu na Kristu katutilisilwe. Mahi, inkha Kristu katutilisilwe, etyi tuivisa tyitupu esilivilo, tupu ekolelo lietu litupu esilivilo. Tupu, Tunombangi mbomatutu mba Huku . . . Ekolelo lienyi litupu esilivilo, nkhele mukahi mononkhali mbenyi. . . . Tupu novokuankhia mokonda ya Kristu vapeseka.”—“Amonekela ovakuatate ovityita vitano otyikando tyike vala . . . Konyima yotyo, wamonekela Tiagu, nono apostolu ambuho, okuhulako tupu amonekela ame.”—1 Coríntios 15:6-8
Paulu wahimbikile nonondaka ankho mbahapondola okuanyua: Inkha kutupu etutilo liovokuankhia, tupu na Kristu katutilisilwe. Inkha Kristu katutilisilwe, oityi ñgeno tyatundililako? Ñgeno ovilinga viokuivisa vitupu esilivilo, ñgeno ounkhembi omunene. Haunene, etutilo lia Kristu osapi yekolelo Liovakristau, lielikuata nomalongeso omanyingi Ombimbiliya konthele youtumini wa Huku, nenyina liae, Nouhamba wae, neyovo lietu. Inkha etutilo kaliamonekele, onondaka Paulu nono apostolu ononkhuavo vaivisile ñgeno kambusilivila.
Kuna ovipuka ovikuavo ñgeno viatundililako. Inkha etutilo lia Kristu haliotyotyiliko, ñgeno ekolelo Liovakristau kalisilivila, ounkhembi. Tupu, Paulu novanthu ovakuavo, ñgeno kavakembele vala konthele yetutilo lia Jesus, tupu no konthele yauna wemututilisa, Jeova Huku. Haunene, okupopia okuti Kristu “wankhila ononkhali mbetu,” ñgeno hatyiliko, mokonda inkha oe muene ketyivilile okuliyovola kononkhia, kapondola okuyovola vakuavo. (1 Coríntios 15:3) Otyo ñgeno tyalekesa okuti Ovakristau vokuankhia mokonda yekolelo, vayondyua nekevelelo liomatutu liokuti mavakatutiliswa.
Paulu wamanuhula nonondaka ombu: “Inkha omomuenyo ou vala tuna okukevelela mu Kristu, tuaetesa vali onkhenda kovanthu aveho.” (1 Coríntios 15:19) Ngetyi tyamonekelele Ovakristau ovakuavo, Paulu nae wapolelwe ovipuka viae, nokumoneswa ononkhumbi, nokukoleleya movitateka, avahande okumuipaa mokonda yokutavela ketutilo. Inkha etutilo hatyiliko, atyiho otyo ñgeno tyitupu esilivilo!
OMOKONDA YATYI WESUKISILA OKUTAVELA
Paulu ankho kasoko okuti etyi Ovakristau vetavela omatutu. Ankho utyii okuti Jesus watutilisilue, iya etyipopila vali nawa ova Korintu, etyi ati, “Kristu wankhila ononkhali mbetu, ngetyi tyapopia Ovihonekwa. Apakwa, iya monthiki yatatu atutiliswa, ngetyi tyapopia Ovihonekwa. Iya amonekela Sefa, konyima amonekela ekwi na vevali.” b Iya Paulu ayawisako okuti: “Konyima yotyo, amonekela ovakuatate ovityita vitano otyikando tyike vala, ovanyingi na hono vena omuenyo, mahi vamwe velele mononkhia. Konyima yotyo, wamonekela Tiagu, nono apostolu ambuho, okuhulako tupu amonekela ame.”—1 Coríntios 15:3-8.
Paulu wahimbika nokupopia nonthumbi okuti Kristu wankhila ononkhali mbetu, apakwa, iya atutiliswa. Oityi tyemukalesa nonthumbi oyo? Ehunga limwe, omokonda wetyipopililue novanthu ovanyingi vetyimuene. Etyi Jesus atutiliswa wamonekelele kese munthu (okukutikinyamo Paulu), novikundyi viehehi, alo umwe ovanthu ankho vena 500, iya ovanyingi puvo avetavela etyi veiva okuti Jesus watutilisua! (Lucas 24:1-11) Ovanyingi vetyimuene nkhele ankho vena omuenyo mononthiki mba Paulu, iya kese umwe ankho uhanda okutyinoñgonoka vali nawa upondola okukevepula. (1 Coríntios 15:6) Otyipuka tyapopiwa novanthu vevali tyipondola okuanyua, mahi nawike wanya otyipuka tyipopiwa novanthu 500 ine ovanyingi vali.
Tupu, tala okuti Paulu wapopile ovikando vivali okuti ononkhia, nokupakwa, netutilo lia Jesus viaendele “ngetyi tyapopiwa Movihonekwa.” Ovipuka ovio vialekesile nawa okuti omaulo ekahi Movihonekwa vio Hebreu konthele ya Mesiya, afuiswapo, iya otyo atyilekesa okuti Jesus o Mesiya walaelue.
Namphila etutilo lia Jesus liamuenue novanthu João 21:9-14) Okuti omunthu wahatutilisilue upondola okupopila ovanthu opo vemuyame?—Lucas 24:36-39.
ovanyingi, nokuapopiwa Movihonekwa, kohale ankho kuna ovanthu vehetyitavela, na hono oko vekahi. Vamwe vapopia okuti olutu lwae luavakelwe nono apostolu mbae, konyima avapopi okuti watutilisua. Mahi, ovalongwa ankho vetupu epondolo liokuhindila ovayungi vo Roma ankho vekahi nokuyunga peendo. Ovakuavo vapopia okuti, tyokuti Kristu watutilisilue amonekela ovanthu, hatyiliko. Mahi, tyotyili etyi Jesus atutiliswa wamonekelele ovanthu ovanyingi, momuvo welikalaila. Tupu, okuti omunthu wahatutilisilue upondola okuteleka, nokuava ombisi, ngetyi Jesus alingile mo Galileia? (Nkhele ovakuavo vapopia okuti etutilo ounkhembi wahindilue novalongwa. Mahi, ouwa patyi ñgeno vapolako? Okuava oumbangi konthele yetutilo tyakuelesile ovalongwa, nokuveetela ononkhumbi, nononkhia. Omokonda yatyi ñgeno velipakela movitateka ovio pala okuamena omatutu? Tupu, tete vaava oumbangi mo Jelusalei ankho muna ovanthu veveyele, vapondola okuvepaka mokaleya.
Etutilo, olio vala liapele ovalongwa ononkhono mbokuivisa konthele ya Tatekulu yavo namphila ankho vamoneswa ononkhumbi ononene. Etutilo liakala otyipuka tyakolela vali mekolelo Liovakristau. Ovakristau kohale kavapakele omuenyo wavo motyiponga opo vala vaave oumbangi konthele yomulongesi umwe omunongo waipaua. Mahi, vetyilingile pala okuivisa etutilo lia Jesus, mokonda otyo ankho tyilekesa okuti oe Kristu, Omona wa Huku, omunthu wepondolo wevekuatesileko, nokuvehongolela. Etutilo liae lilekesa okuti navo vapondola okututiliswa. Tyotyili, inkha Jesus katutilisilwe, ñgeno kakuakalele Ovakristau. Inkha Jesus katutilisilwe, ñgeno katueivile okuti wakaleleko.
Mahi, etutilo lia Kristu hono lituetela ouwa patyi?
a Mombimbiliya, ondaka yo Gregu yapitiyua “etutilo” ihangununa “okupindukapo vali.” Otyo tyilekesa okuti omunthu ukondolwa komuenyo, akala vali ngetyi ankho ekahiale, ovituwa viae, nomalusoke ae.
b Okuti “ekwi na vevali,” onkhalelo onkhuavo yokutumbula ono “apostolu,” namphila etyi Judas Iskaliote ankhia, pesalele vala 11. Otyikando tyimwe etyi Jesus evemonekela, ankho pena vala 10 mokonda Tome ankho kepo.—João 20:24.